Brguljski zaljev je morska uvala na otoku Molatu, u zadarskoj oblasti u Hrvatskoj. Peca se sa obale, lokalnih molova i iz čamca; prema starijim pravilima potrebna je dozvola, uz ograničenja kod pristaništa i sidrišta. Među ribama zaljeva i okolnog akvatorijuma su orada, lubin, šarag i skuša.
O vodi
Brguljski zaljev je slana morska voda na Molatu, gdje se obavlja privredni, sportski i rekreativni ribolov. Stjenovita i šljunkovita obala, lokalni molovi i mogućnost izlaska čamcem daju različite načine da se priđe vodi. U središtu zaljeva leži nenaseljeni Brguljski otok, poznat i kao Brguljak.
Dubina se osjetno mijenja od unutrašnjih uvala prema ulazu. U uvali Luka iznosi od 1 do 3 metra, a u prolazu između Molata i Brguljskog otoka oko 4 do 4,5 metara. Na sidrištu i prema sredini ima od 10 do 20 metara vode, dok na ulazu dubina prelazi 25 metara. Za pecaroša to znači izbor između plitkog priobalja i znatno dublje vode dostupne iz plovila.
Zaljev pripada ekološkoj mreži Natura 2000 pod oznakom HR3000064 „Brguljski zaljev – o. Molat“, radi očuvanja velikih plitkih uvala i zaljeva i naselja posidonije. Zaštićenim staništima upravlja javna ustanova Natura Jadera. Prema starijim podacima, zaštićeno područje zauzima od 512,33 do 512,45 hektara. U uvali je u prošlosti bilo zabilježeno i stanište ugrožene plemenite periske, odnosno losture.
U zaljevu postoje nekadašnji maskirni vojni pristani. Pri ribolovu iz plovila potreban je oprez zbog velikog broja nautičkih bova i usidrenih brodova.
Ribe u vodi
Orada, poznata i kao podlanica, živi u zaljevu i okolnom akvatorijumu. Za nju se obično traže prelazi pijeska i tvrdog dna, gdje skuplja hranu, a rano jutro i predvečerje često su zahvalni termini. Pri grizu ne treba žuriti s kontrom: neka najprije ponese ješku, naročito kada uzima oprezno.
Lubin, odnosno brancin, takođe je riba zaljeva i okolnog akvatorijuma. Obično patrolira uz obalu i rubove zaklona, a najzanimljiviji je pri slabijem svjetlu i na uzburkanijoj vodi. Varalicu vrijedi voditi promjenljivom brzinom, uz kratke zastoje, umjesto jednoličnog povlačenja.
Uz kamenito dno mogu se tražiti šarag i pic, dok se kantar obično lovi bliže dnu, preciznim spuštanjem ješke. Trlja hranu traži po rastresitom dnu. Među ostalim priobalnim ribama zaljeva su knez i pirka, a tu su i glavoči i špar.
Od plave ribe prisutne su skuša i plavica, kao i šnjur, poznat i kao šarun. Tu su još lokarda i iglica. Kod ovih riba više znači pronaći aktivno jato nego dugo čekati na istom mjestu; sitnije varalice i promjena dubine vođenja često pomažu da se pronađe sloj u kojem grizu. U zaljevu žive i gira oštrulja i manula.
Kako se peca
Sa stjenovite i šljunkovite obale peca se odmetom, a lokalni molovi i rive koriste se izvan operativnog dijela pristaništa za redovne brodske linije. Odmet i kančenica primjenjuju se sa obale ili iz usidrenog čamca na prelazima pijeska i kamenjara. Na takvom terenu korisno je držati ješku uz prelaz, uz zategnutu strunu da se griz osjeti prije nego što riba povuče pribor u kamen.
Za oradu se ovdje koristi i tehnika a volo. Mamac se pušta da tone prirodno, uz što manje nepotrebnog opterećenja; strunu treba pratiti jer se uzimanje može vidjeti prije nego što se osjeti na štapu.
Panulavanje se obavlja uz rubove uvale, povlačenjem vještačkih varalica ili žive ješke za brancinom i plavom ribom. Iz čamca treba pažljivo birati pravac zbog nautičkih bova i usidrenih brodova, kako pribor ne bi završio među konopima.
Lignjolov se praktikuje u sumrak i noću, uz skosavice i peškafondo. Mamac treba voditi kontrolisano, sa zastojima i praćenjem propadanja, jer se uzimanje često osjeti samo kao dodatna težina. Stajaći parangali, vrše za bijelu ribu i osti koriste se uz posebne dozvole.
Od prirodnih mamaca koriste se svježa srdela i dagnja, odnosno pidoća. Na udicu idu i veliki morski crv i korejski crv, a upotrebljavaju se komadići lignje i komadići sipe. Među živim ješkama su živi gavun i živi špar, kao i živa iglica.
Pristup vodi
Na Molat se dolazi trajektnim i katamaranskim linijama iz Zadra. Pristup vodi moguć je cestom kroz Brgulje i obalni dio naselja, preko Brgumula, odnosno lučice.
Pješački putevi kroz naselje i staze vode prema uvalama Luka, Podgarbe i Vrulje. Manji komunalni navozi i istezališta nalaze se u lučici Brgulje i u luci Molat, u uvali Lučina.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima za morski ribolov u Hrvatskoj, za sportski i rekreativni ribolov potrebna je dozvola, koja se nabavlja preko internet portala Uprave ribarstva, u područnim ispostavama i kod ovlašćenih prodavaca. Sportske dozvole izdaju se članovima klubova udruženih u HSSRM. Djeca mlađa od 14 godina mogu bez dozvole loviti sa obale odmetom sa jednim povrazom.
Dnevna dozvola košta 10 €, trodnevna 25 €, a sedmodnevna 45 €. Godišnja rekreativna dozvola za punoljetne do 65 godina iznosi 66,36 €, dok sportska košta 46,45 €, uz obaveznu članarinu HSSRM-u i matičnom klubu, odnosno ukupno oko 67 €. Za penzionere i osobe starije od 65 godina godišnja sportska dozvola iznosi 7,96 €, uz članarine, a rekreativna 13,27 €. Za stajaće parangale, vrše, osti i ribolov na veliku ribu potrebne su dopunske posebne dozvole uz godišnju sportsku ili rekreativnu dozvolu.
U Brguljskom zaljevu zabranjen je ribolov u zonama označenih lučkih operacija i pristajanja javnih linijskih brodova i trajekata, kao i u krugu sidrišta bez odobrenja. Unutar zatvorenih dijelova uvale zabranjeno je povlačenje industrijskih koća i mreža obalnih potegača. Zbog strogo zaštićenih staništa posidonije zabranjene su radnje koje uništavaju morsko dno.
Opšta pravila dozvoljavaju noćni ribolov udičarskim alatima sa obale i iz čamca, dok je podvodni ribolov puškom zabranjen od zalaska do izlaska sunca. Za lov ostima uz vještačku rasvjetu potrebna je posebna dozvola.
Dnevno je dozvoljeno zadržati do 5 kg ribe i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz mogućnost zadržavanja jednog trofejnog primjerka koji sam prelazi tu masu. Dozvoljeni ulov mora se označiti odsijecanjem donjeg dijela repnog peraja prije napuštanja mjesta ribolova.