Gira živi u jatima uz morsku obalu, iznad peskovitog i muljevitog dna i uz livade morske trave. Česta je u priobalnim vodama Hrvatske i Crne Gore. Najlakše se lovi tokom toplijeg dela godine, po mirnom moru i dok se jato aktivno hrani. Uzima sitne komadiće morskog crva, račića ili mesa školjke, ponuđene na maloj udici.
Ukratko
- Tipična težina
- 0,02–0,05 kg
Kako prepoznati
- Telo je izduženo, bočno spljošteno i prekriveno sitnim ljuskama.
- Leđa su sivkasta do zelenkastosmeđa, a bokovi srebrnasti.
- Na sredini boka nalazi se upadljiva tamna mrlja.
- Usta su mala, veoma izvučiva i bez brkova.
- Leđno peraje je dugo i neprekinuto, a rep račvast.
Kako loviti
Kančenica je dobar izbor kada se jato zadržava pri dnu: pribor spusti mirno, pa mamac povremeno blago podigni i ponovo umiri. Ribolov na plovak odgovara mestima gde se gira hrani iznad dna; mamac treba da tone prirodno, bez naglih trzaja. Odmet je praktičan sa obale ako njime možeš da dosegneš rub peskovitog dna ili morske trave. Koristi lagan pribor, malu udicu i osetljivo praćenje ugriza, jer gira često skida prevelik ili labavo postavljen zalogaj.
Na šta loviti
Najpouzdaniji su mali komadići morskih crva i oljuštenog račića, jer odgovaraju njenoj prirodnoj hrani i lako staju u mala usta. Može da posluži i mekan komadić mesa dagnje, naročito kada riba uzima oprezno. Mamac oblikuj u sitan, uredan zalogaj koji ne visi daleko od udice. Važnije je da bude svež i pravilno postavljen nego obilan.
Gde loviti
Traži zaklonjeno priobalje, peskovito ili muljevito dno i rubove livada morske trave. Jata se mogu zadržavati i iznad mešovitog dna, pa vredi proveriti prostor malo iznad podloge, a ne samo samo dno. Među vodama za potragu su Zadarski kanal i Kornatski kanal u Hrvatskoj, kao i Morinjski zaliv u Crnoj Gori. U svakoj od tih oblasti prednost daj mirnijim položajima sa odgovarajućim dnom, umesto golim stenovitim odsecima.
U kuhinji
Gira ima nežno, blago i ukusno meso, a najčešće se priprema pržena. Dobro osušena riba, lagano uvaljana u brašno, dobija hrskavu koricu bez dugog pečenja. Čišćenje je jednostavno, ali zbog sitne ribe može biti pipavo, a pri jelu treba obratiti pažnju na kosti.
O ribi
Rasprostranjenost
Gira je rasprostranjena u Sredozemnom moru i delu istočnog Atlantika. U priobalnom ekosistemu povezuje sitne organizme kojima se hrani sa krupnijim grabljivicama kojima sama služi kao plen. Njena brojnost na određenom mestu može se brzo promeniti jer se jata pomeraju u potrazi za hranom.
Ishrana
Hrani se sitnim račićima i drugim malim beskičmenjacima, koje uzima iz vode ili u blizini podloge. Izvlačiva usta nisu samo dobar znak za prepoznavanje: omogućavaju joj da precizno usisa mali zalogaj. Zato kratko kuckanje na priboru ne mora odmah značiti da je udica dobro prihvaćena.
Razmnožavanje
Tokom života gira može promeniti pol, pri čemu ženke prelaze u mužjake. U vreme razmnožavanja mužjaci dobijaju izraženiju obojenost. To je razlog što jedinke iste vrste ne izgledaju uvek jednako, naročito kada se porede ribe različite veličine i u različitim delovima godine.
Zahlađenje
Sa zahlađenjem se jata mogu povući iz plićeg priobalja u dublju vodu, dok u toplijem delu godine češće postaju dostupna obalskom ribolovcu. Njihovo prisustvo ipak ne zavisi samo od godišnjeg doba: raspored hrane, strujanje i stanje mora često odlučuju da li će se zadržati na poznatom mestu.
Vode u kojima se nalazi
- Kornatski kanal (Hrvatska)
- Košljunski zaljev (Hrvatska)
- Morinjski zaliv (Crna Gora)
- Otok Iž (Hrvatska)
- Risanski zaliv (Crna Gora)
- Sitski kanal (Hrvatska)
- Zadarski kanal (Hrvatska)
- Župski zaljev (Hrvatska)