Sitski kanal je morska voda između Sita i Žuta, u Hrvatskoj, u oblasti kornatskog arhipelaga. Peca se iz brodice, sa stjenovitih obala i malih pristana; prema starijim pravilima, potrebna je dozvola. Među ribama koje se ovdje love su zubatac, orada, arbun i brancin.
O vodi
Sitski kanal razdvaja ostrva Sit i Žut i pripada žutsko-sitskoj ostrvskoj skupini kornatskog arhipelaga. Kanal se nalazi izvan službenih granica Nacionalnog parka Kornati. Stjenovite obale, brakovi i grebeni daju ovoj slanoj vodi karakter koji pecaroša stalno vraća na pitanje gdje se dno lomi i gdje treba spustiti mamac.
Na Situ i Žutu nema stalnih naselja ni putne veze s kopnom, pa se do ribolovnih položaja dolazi morskim putem. Najčešće se peca iz brodice, oko brakova i grebena, ali se može zabaciti i sa stijena ili malih kamenih pristana u uvalama.
U široj žutsko-sitskoj skupini kanala najveće dubine kreću se od 60 do 80 m, s plićim dijelom na sjeverozapadu i dubljim prema jugoistoku. Oko lokalnih pličina, brakova i grebena, među kojima su greben Miši i ostrvca Babuljaši u Sitskom kanalu, dubine su od 35 do 45 m.
Ribe u vodi
Zubatac i orada, koju ovdje zovu i podlanica, traže različit pristup. Zubaca obično vrijedi tražiti uz kamenito dno i prelaze dubine, naročito u svitanje i predveče, kada se aktivnije hrani. Orada mamac uzima pri dnu; prirodan zalogaj i što manje otpora pri uzimanju često znače više od čestog prebacivanja pribora.
Arbun je dobar cilj za pecaroša koji voli da osluškuje sitne udarce na priboru spuštenom do dna. Obično se traži nad pjeskovitim i mješovitim dnom, a brancin uz obalu i na mjestima gdje se skuplja sitna riba, naročito pri slabijem svjetlu. Ugor se drži zaklona i pukotina i aktivniji je noću, dok škarpina traži pažljivo vođenje mamca blizu kamenitog dna.
U kanalu se love i palamida i gof, pa pažnju vrijedi obratiti i na jata sitne ribe u otvorenijoj vodi. Palamida obično lovi u jatu, dok za gofa treba računati na snažan prvi bijeg i pribor koji ga može odvojiti od dna. Uz pridnenu lovinu dolaze špar, knez i fratar, a prisutne su i bugva i gira.
Od glavonožaca tu su lignja i sipa. Lignja se često aktivnije hrani u sumrak i po mraku, a pri skosanju je važno pratiti i propadanje varalice, jer se napad ne osjeti uvijek kao jasan udarac. Sipa se uglavnom traži bliže dnu, sporijim povlačenjem i zastajkivanjem.
Kako se peca
Najčešće se peca iz brodice, po kanalu i oko brakova i grebena. Dubinska panula vodi se pri dnu za zubaca, sa živom lignjom ili živom iglicom. Mamac treba voditi dovoljno blizu dna da ostane u zoni napada, ali uz stalno praćenje reljefa da se pribor ne zakači. Površinska i srednja panula koriste se za plavu ribu i predatore, uz voblere.
Kančenica, odnosno bolentin, koristi se za dubinski ribolov iz barke na padinama i brakovima. Za mamac služe komadi srdela i dagnje, a koriste se i morski crvi, rakovi i lignje. Težinu olova treba prilagoditi dubini i zanošenju tako da se dodir dna jasno osjeti, a predvez ne vuče nepotrebno preko kamena.
Sa stjenovitih obala Sita i Žuta peca se odmetom ili fermom, stacionarno pri dnu. Isti prirodni mamci koriste se i ovdje, a može se pecati i sa malih kamenih pristana u uvalama Pod Ražanj i Hiljača. Prije zabacivanja korisno je osmisliti kako privesti ribu preko kamenitog ruba, jer se tu najlakše izgubi već zakačen ulov.
U jesenjim i zimskim mjesecima praktikuju se panula za lignje i lignjolov skosavicama, uz peškafonde, klasično skosanje i tataki sistem. Smjenjivanje kratkih podizanja i mirnog propadanja pomaže da se pronađe sloj u kojem glavonošci uzimaju. U akvatoriju se praktikuje i podvodni ribolov, dok se stajaći parangal koristi uz posebnu dozvolu.
Pristup vodi
Do Sitskog kanala dolazi se isključivo morskim putem, brodicom ili čamcem. Prema starijim podacima, za polazak se koriste privezišta i marine u okolnim mjestima, poput Murtera, Biograda ili Pašmana.
Plovilom se pristupa stjenovitim obalama Sita i Žuta, sa kojih je moguć ribolov. Druga mogućnost su mali kameni pristani u uvalama, među kojima su Pod Ražanj i Hiljača.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima morskog ribolova u Hrvatskoj, za rekreativni i sportski ribolov potrebna je dozvola i sa obale i iz brodice; rekreativna se kupuje elektronski preko Uprave ribarstva, a sportska preko udruženja i internet stranica HSSRM-a. Za pojedine alate, uključujući stajaće parangale, potrebna je posebna dozvola.
Za 2026. godinu godišnja sportska dozvola za punoljetne osobe do 65 godina košta 56,45 €, uz obaveznu člansku iskaznicu Saveza od 10,00 €. Za penzionere i osobe starije od 65 godina cijena godišnje dozvole je 17,96 €, uz članarinu, dok članarina za osobe do 18 godina iznosi 2,00 €.
Zabranjena je upotreba eksploziva, hemijskih sredstava, struje i alata koji nisu obuhvaćeni dozvolom.
Prema pravilima za 2026. godinu, podvodnom puškom zabranjeno je loviti noću, a ribolov uz vještačku rasvjetu dozvoljen je samo uz posebnu dozvolu vezanu za godišnju dozvolu. Za većinu morskih vrsta riba nema propisanog lovostaja prema pravilima za 2026. godinu; za kavalu je lovostaj od 15. maja do 15. jula prema pravilima iz 2023. godine.
Dnevno je za 2026. godinu dozvoljeno do 5 kg riba i drugih morskih organizama, uz uvećanje za masu jedne trofejne ribe kojom se premašuje kvota. Minimalna lovna dužina za zubaca i oradu iznosi 20 cm. Prema pravilima iz 2023. godine, ulov ispod propisanih minimalnih referentnih veličina mora se vratiti u more.