More oko otoka Žuta, u Hrvatskoj, u Kornatskom arhipelagu, obuhvata razvedene uvale, plićake i morske brakove. Peca se sa obale, mola i brodice; prema starijim pravilima potrebna je odgovarajuća dozvola. Među glavnim ribama su orada, brancin, arbun i zubatac.
O vodi
Žut, poznat i jednostavno kao Žut u Kornatskom arhipelagu, okružen je slanim morem s razvedenim uvalama, plićacima, morskim brakovima i podmorskim hridima. Obala i molovi daju mjesta za ribolov, ali se najveći dio pecanja odvija iz brodice na okolnim brakovima. U uvalama i plićacima dubina je svega nekoliko metara, dok na brakovima i u kanalima šireg kornatskog akvatorija ide od 20 do preko 100 m u dubljim prolazima.
Žut sa pripadajućim otočićima i morem obuhvaćen je Značajnim krajobrazom Žutsko-sitske otočne skupine i ekološkom mrežom Natura 2000, u okviru područja POVS HR2001362 Otok Žut. Nalazi se izvan granica Nacionalnog parka Kornati.
Do ribolovnih mjesta stiže se isključivo morem, čamcem, brodicom ili jedrilicom. Glavno privezište je ACI marina Žut u uvali Pod Ražanj, a vezova ima i u drugim uvalama. Sa mola marine love se lignje, dok su plićaci uvala mjesta za brancina.
Ribe u vodi
Orada, odnosno podlanica, i brancin, poznat i kao lubin, među zanimljivijim su metama uz obalu. Oradu obično treba tražiti pri dnu, na prelazima pijeska, kamenja i školjkastog dna; mamac joj valja ponuditi mirno, bez stalnog pomjeranja. Brancin rado obilazi plićak, naročito uz slabu svjetlost i uzburkano more, pa su zora i sumrak dobar trenutak za pažljivo pecanje uz obalu.
Arbun se najčešće traži pri dnu, gdje pretražuje pijesak i mješovitu podlogu. Osjetljiv vrh i uredno spušten mamac pomažu da se vidi i sitniji griz. Zubatac se obično traži uz podmorske uzvisine i njihove padine; za njega vrijedi imati pouzdan pribor i mamac voditi blizu strukture, uz oprez zbog kačenja.
Na Žutu žive i fratar i šarag, a prisutni su kanjac i kantar. Ušata i cipli dopunjuju priobalni ribolov, dok se u ovom moru sreću i smokva i tabinja. Cipli često oprezno uzimaju mamac, pa tanji predvez i nenametljivo serviranje mogu značiti više od dalekog zabačaja.
Lignje se love i sa mola marine. Obično su aktivnije u sumrak i noću, a pri izvlačenju treba održavati ravnomjernu zategnutost strune, bez grubog kontriranja. U moru oko Žuta ima i hobotnica.
Kako se peca
Sa obale se peca odmetom i na plovak, a u plićacima uvala lovi se brancin. Za plovak je korisno podesiti dubinu tako da mamac prolazi kroz sloj u kojem riba uzima, dok kod odmeta treba ostaviti dovoljno vremena da riba prihvati zalogaj. Za ciple i priobalnu bijelu ribu koriste se hljeb i paste; mekši mamac traži nježan zabačaj.
Najviše se peca iz čamca ili brodice na morskim brakovima i podmorskim hridima. Kančenica i dubinski odmet koriste se za ribolov na dnu iz usidrene brodice. Pribor treba držati što uspravnije i težinu olova prilagoditi dubini i struji, da se osjeti dodir dna i razlikuje griz od zapinjanja.
Panula se vodi uz obalu i preko brakova, a njome se ciljaju brancin i zubatac. Koriste se živi mamac i varalice. Kod povlačenja je važno pratiti promjene dubine i položaj mamca, naročito pri prelasku preko hridi.
Lignje se love skosavicama sa mola ili iz brodice, u sumrak i noću. Skosavanje neka bude odmjereno, s pauzama u kojima mamac tone; udarac često dođe upravo tada. Sa mola marine već se ostvaruju ulovi, pa za ovaj način pecanja nije neophodan izlazak na brak.
Za ribolov prirodnim mamcima koriste se veliki morski crv, bibi i korejski crv. Svježa ili usoljena srdela stavlja se u komadima ili filetima, a koriste se i komadići lignje. Račići, dagnje i druge školjke takođe su mamci za ovo more, dok se za živi mamac koriste živa bukva i živa iglica. Meke mamce treba pažljivo pričvrstiti da izdrže spuštanje do dna.
Pristup vodi
Na Žut i do njegovih ribolovnih mjesta dolazi se isključivo s mora, čamcem, brodicom ili jedrilicom. Glavno privezište je ACI marina Žut u uvali Pod Ražanj, sa čijeg mola se love lignje.
Sidrišta i vezovi postoje u uvalama Bizikovica i Pinizel, kao i u Struncu i Hiljači. Za privez se koriste i uvale Sarušćica, Golubovac i Žešnja.
Na Žutu nema kopnenih parkinga ni uređenih javnih spustova za čamce. Vozila i prikolice ostavljaju se u polazišnim lukama, poput onih na Murteru ili Pašmanu.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima za morski ribolov u Hrvatskoj, potrebna je rekreacijska ili sportska dozvola. Rekreacijske dozvole kupuju se elektronski preko službene stranice Uprave ribarstva, u područnim ispostavama i kod ovlašćenih distributera, a sportske preko klubova članica Hrvatskog saveza za sportski ribolov na moru. Dozvola za 1 dan košta 10 eura, za 3 dana 25 eura, a za 7 dana 45 eura. Redovna godišnja rekreacijska dozvola za punoljetne osobe iznosi 66,36 eura, a godišnja sportska 46,45 eura; predviđeni su popusti za penzionere i osobe starije od 65 godina. Osobe mlađe od 14 godina smiju bez dozvole loviti odmetom sa jednim povrazom.
Za parangale, vrše, osti i lov na veliku ribu potrebne su dodatne posebne dozvole. Posebna dozvola potrebna je i za vještačku rasvjetu pri ribolovu ostima ili kukom za lignje. Udičarskim alatima dozvoljeno je pecati sa obale i brodice i noću, dok je ribolov podvodnom puškom dozvoljen samo od izlaska do zalaska sunca, uz sportsku dozvolu i bez ronilačkih aparata.
Lovostaj za kavalu traje od 15. maja do 15. jula, za kirnje od 1. jula do 31. avgusta, a za lampugu od 1. januara do 14. avgusta. Dnevno se smije zadržati 5 kg ribe i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz prekoračenje za masu jedne kapitalne ribe kojom se prelazi limit.
Najmanja lovna mjera za zubaca je 30 cm, za brancina 25 cm, a za oradu 20 cm. Arbun mora imati najmanje 15 cm; fratar, kantar i pic po 18 cm, šarag 23 cm, a špar 12 cm. Najmanja dozvoljena masa hobotnice je 1 kg. Nedorasli primjerci moraju se odmah vratiti u more.