Morinjski zaliv je morska voda u Boki Kotorskoj, u Crnoj Gori, sa bočatim priobaljem. Peca se sa obale, ponti i iz čamca uz obaveznu dozvolu, van zona uzgajališta i sezonskih ograničenja na kupalištima. Među ribama zaliva su orada, cipal, brancin i arbun.
O vodi
Morinjski zaliv, poznat i kao Morinjski zaljev, dio je Bokokotorskog zaliva i unutrašnjeg morskog ribolovnog područja Crne Gore. Podvodni i priobalni izvori slatke vode, zajedno sa mlinskim potocima, čine pliće slojeve i vodu na ušćima bočatom. Uz obalu su i uzgajališta dagnji i kamenica.
Jadranska magistrala prolazi neposredno uz obalu Donjeg Morinja. Pecarošu su na raspolaganju kamenita i šljunkovita obala, ponte i čamac. Kod pristana u sjevernom dijelu uvale dubina je oko 3 m, dok u centralnom dijelu i na sidrištu naspram naselja doseže do 12 m.
Zaliv je pogodan za dnevni boravak i sidrenje, ali noću sa okolnih planina iza Risna silaze jaki katabatički vjetrovi. Zbog njih je noćno sidrenje nesigurno i ograničeno.
Morinjski zaliv nalazi se u granicama Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, koje je od 1979. godine na UNESCO-voj listi Svjetske baštine. Vodom upravlja Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore, u skladu sa Zakonom o morskom ribarstvu.
Ribe u vodi
U zalivu žive orada, odnosno komarča, cipal ili cipol i brancin, poznat i kao lubin. Orada obično traži hranu pri dnu, uz prelaze različitih podloga; za nju vrijedi mirno držati mamac i ne žuriti sa kontrom. Cipal se često hrani u plićem priobalju i dobro reaguje na sitno primamljivanje, ali za udicu traži tanji predvez i nenametljiv mamac. Brancin rado obilazi mjesta gdje slatka voda ulazi u more, a zora, sumrak i uzburkana voda obično su dobri trenuci da se potraži.
Arbun i špar takođe nastanjuju zaliv. Arbun se obično traži mamcem pri dnu, uz dobar osjećaj za sitne udarce, dok se špar može loviti lakšim priborom u priobalju. Tu su i oslić, zubatac i gira. Zubatac je grabljivica za koju su važni pažljivo vođenje mamca i pouzdan pribor.
Od glavonožaca u zalivu žive lignja i sipa. Lignja se obično traži u slabijem svjetlu, uz odmjerene pokrete varalice i pauze, dok sipi često više odgovara sporije vođenje blizu dna.
Kako se peca
Sa kamenite i šljunkovite obale, kao i sa kamenih ponti, peca se na dno i na plovak. Za ribolov na dno koriste se ferma i odmet: mamac treba držati mirno, a težinu olova prilagoditi tome koliko ga voda pomjera. Na plovak je važno podesiti dubinu tako da mamac prolazi slojem u kojem se riba hrani.
Hljeb se ovdje koristi za cipla i oradu, i na udici i za primamljivanje bacanjem mrvica. Za cipla je korisnije hraniti pomalo i održavati ribu zainteresovanom nego odjednom baciti mnogo hrane. Mekan mamac treba postaviti tako da se ne raspadne pri zabačaju.
Za lignju i sipu koristi se povraz sa kukom uz svjetiljku, peškafondo odnosno skosavica. Pri lignjolovu vrijedi smjenjivati kratko podizanje sa pauzama, a pri kačenju održavati ravnomjerno zategnut povraz, bez naglog trzanja.
Može se pecati i sa mola u sjevernom dijelu uvale i iz čamca. Za izlazak barkom treba računati na jake noćne vjetrove sa planina: dnevno sidrenje je pogodno, dok je noćno nesigurno i ograničeno.
Pristup vodi
Do Donjeg Morinja stiže se Jadranskom magistralom M-1, putem Kotor – Herceg Novi, koji prolazi direktno uz obalu zaliva. Parking je dostupan uz priobalni put i blizu morinjske plaže, uključujući javni parking koji se u sezoni naplaćuje.
U sjevernom dijelu uvale nalazi se pristan, odnosno dok, sa dubinom oko 3 m, do kojeg se prilazi pješice i sa kojeg je moguć ribolov sa mola i ponti. Za manje barke i brodice postoje vezovi u zalivu i u lokalnom autokampu.
Pravila i dozvole
Za ribolov je 2026. godine potrebna dozvola, koja se dobija posredstvom Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore i učlanjenih lokalnih sportsko-ribolovnih i ronilačkih klubova. Dnevna dozvola iznosi 5 €, višednevna do 30 dana 30 €, a godišnja 50 €. Dnevna dozvola za podvodni ribolov iznosi 20 €; djeca mlađa od 14 godina oslobođena su plaćanja naknade.
Prema starijim podacima, godišnja dozvola za punoljetna lica bez podvodne puške koštala je od 20 do 30 €, uz godišnju članarinu klubu od 5 €, dok su povremene dozvole koštale 5 € za 1 dan, 10 € do 5 dana, 15 € do 10 dana i 30 € do 30 dana.
Zabranjen je ribolov u zonama marikulture i uzgajališta školjki, kao i na uređenim kupalištima tokom sezone. Zabranjeni su prodaja rekreativnog ulova i ribolov eksplozivom, hemijskim sredstvima, električnom strujom, otrovima i sredstvima za plašenje ribe.
Prema opštim morskim propisima za 2025/2026. godinu, trajno je zabranjen lov zaštićenih morskih vrsta, uključujući morske konjiće, morske kornjače, plemenitu perisku, pojedine morske pse i morske sisare. U 2026. godini dozvoljen je rekreativni noćni ribolov udičarskim priborom sa obale ili iz plovila, dok je podvodni ribolov puškom zabranjen od zalaska do izlaska sunca.
Za 2026. godinu dozvoljena su najviše dva štapa sa do tri udice i minimalnim lukom udice 7 mm, dva povraza ili panule sa do tri udice i minimalnim lukom 5 mm, dva povraza za lignje sa lampom do 400 kandela, jedna vrša i jedne osti. Dnevni ulov ograničen je na 5 kg ribe i glavonožaca, uz jedan kapitalni primjerak koji premašuje tu težinu. Ranije dnevno ograničenje iznosilo je 3 kg plus jedan krupniji komad.
Ranije minimalne lovne mjere iznose 25 cm za brancina i 20 cm za oradu; za cipla glavaša mjera je 20 cm, a za ostale ciple 16 cm. Za zubaca i škrpinu minimum je 30 cm, za fratra i pagra 18 cm, a za arbuna 15 cm.