Oko ostrva Iž u Hrvatskoj peca se u slanom Jadranskom moru, u oblasti Srednjeg i Iškog kanala. Sa stjenovite obale, molova i brodica love se orada, brancin, zubatac i arbun. Prema starijim pravilima potrebna je dozvola, uz ograničenja kod trajektnih pristana i ribogojilišta.
O vodi
Otok Iž, poznat i kao Iž i Eso, okružen je uvalama, kanalima i brakovima Jadranskog mora. Akvatorij pripada oblasti Srednjeg i Iškog kanala, a pecarošu nudi stjenovitu obalu, uređene rive i molove, kao i ribolov iz brodice oko ostrva i obližnjih ostrvaca. Obali se prilazi u Maslinčici, Pečenom, Kneži, Komoševi, Bršnju i Veloj Svežini, kao i na južnom rtu Punta Parda.
Uz lučke pristane dubine su od 2 do 4 metra. Na područjima koncesija i u prolazima oko obližnjih ostrvaca kreću se od 15 do 50 metara, dok sredina Iškog kanala ima od 60 do 75 metara dubine. Sam Iški kanal zauzima oko 30 km², a njegova najveća izmjerena dubina je 77 metara. U oblasti Iža i obližnjih ostrvaca Rutnjak i Knežak nalazi se 28 ribolovnih brakova, pa izbor mjesta iz brodice obuhvata dosta različitih dubina i pridnenih položaja.
Dio akvatorija zaštićen je kroz područje Natura 2000 „Otok Iž – podmorje“, oznake HR3000487, značajno za očuvanje vrsta i stanišnih tipova. Dio šireg akvatorija ulazi i u regionalno područje očuvanja zadarskog arhipelaga. U uvalama i prolazima postoje marikulturna uzgajališta orade, brancina i tune.
Ribe u vodi
Orada, odnosno komarča, i brancin, poznat i kao lubin, među vrstama su koje se love oko Iža. Oradu obično vrijedi tražiti pri dnu, na prelazima kamenitog i mekšeg terena; strpljiv pecaroš sačekaće da dobro ponese mamac prije kontre. Brancin se često približava obali pri slabijem svjetlu i uz uzburkano more, kada se može tražiti varalicama uz rubove plićaka.
Zubatac je zanimljiv za ribolov uz brakove i izražene prelome dna, gdje se obično traži panulom. U takmičarskim ulovima sa područja Iža bilo je zubaca od 3,9 kg i primjeraka težih od 2 kg. Škrpina se uglavnom drži kamenitog dna i zaklona, dok se arbun često traži na mekšem dnu i njegovim prelazima, priborom spuštenim blizu dna.
Uz njih se love fratar i šarag, a riblji svijet obuhvata i pica i kantara. Tu su i vrana, cipal i gira. Na kamenitom terenu pribor ne treba ostavljati da se bespotrebno vuče po dnu, jer se lako zakači među stijenama.
Od plave ribe prisutni su lokarda, skuša i šarun, dok palamida i gof privlače pecaroše koji traže grabljivice. Kod takvog ribolova vrijedi pratiti aktivnost sitne ribe i promjene na površini, umjesto uporno pretraživati samo jednu dubinu. U akvatoriju žive i glavonošci: lignja, sipa i hobotnica.
Kako se peca
Sa stjenovite obale, uređenih riva i molova izvan zona pristajanja brodova koristi se teški ili klasični odmet, naročito za oradu i fratra. Olovo treba prilagoditi dubini i strujanju tako da mamac ostane na odabranom mjestu, a na kamenitom dnu korisno je izbjeći nepotrebno povlačenje sistema.
Iz brodice se peca u uvalama, kanalima i na brakovima oko Iža i obližnjih ostrvaca. Kančenica i bulentin koriste se za pridnenu bijelu ribu, među kojom su arbun, šarag i fratar, a njima se lovi i škrpina. Mamac se drži pri dnu, uz povremenu provjeru da se predvez nije upleo. Panula služi za plavu ribu i predatore, dok se sabiki sistemima love šarun i skuša.
Lignjolov se obavlja sa stijena i molova ili iz brodice, u predvečerje i noću. Koriste se skosavice, peškafondi i lignjari; pri radu varalicom korisno je smjenjivati podizanje i mirnije propadanje, uz stalnu kontrolu zategnutosti strune. Za predatore se koriste i varalice.
Među prirodnim mamcima koriste se svježi i soljeni fileti srdele, inćuni i papaline. Za pridneni ribolov u upotrebi su veliki morski crv, bibi i drugi crvi, a koriste se i meso volka, dagnje, račići i komadići lignje. Mekše mamce treba uredno postaviti na udicu da ih sitna riba ne skine prije nego što priđe krupniji primjerak.
Podvodni ribolov na dah obavlja se uz stjenovite obale, na dubljim brakovima i oko rtova, uključujući Punta Pardu.
Pristup vodi
Pristup obali postoji u uvalama Maslinčica, Pečeno, Kneža, Komoševa, Bršanj i Vela Svežina, kao i na rtu Punta Parda. U Velom i Malom Ižu parking površine nalaze se u naseljima i uz lokalne vezove.
Za vezivanje i porinuće plovila koriste se lučica Veli Iž s marinom, luka Mali Iž i trajektno pristanište u uvali Bršanj.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, za morski ribolov potrebna je dozvola. Rekreativne dozvole kupuju se preko internet prodavnice Uprave ribarstva, u njenim područnim kancelarijama i ispostavama ili kod ovlašćenih prodavaca. Sportske dozvole izdaju društva članovi HSSRM-a i Savez preko svoje internet stranice, uz člansku iskaznicu Saveza. Djeca mlađa od 14 godina mogu bez dozvole loviti sa obale odmetom s jednim povrazom, sa štapom ili bez njega.
Za 2026. jednodnevna dozvola košta 10,00 EUR, trodnevna 25,00 EUR, a sedmodnevna 45,00 EUR. Godišnja rekreativna dozvola za punoljetne košta 66,36 EUR, a sportska 46,45 EUR, uz članarinu HSSRM-u od 10,00 EUR i pripadajuću članarinu klubu. Godišnja sportska dozvola za penzionere i osobe starije od 65 godina u cjenovniku za 2026. iznosi 7,96 EUR, uz članarinu Savezu i klubu. U 2025. jednodnevna dozvola koštala je 7,96 EUR, trodnevna 19,91 EUR, a sedmodnevna 39,82 EUR.
Na Ižu je zabranjen ribolov na operativnim obalama pristajanja trajekata i redovnih brodskih linija, uključujući vanjski dio mola u luci Mali Iž. Zabranjen je i neposredno uz ribogojilišta, uključujući kaveze u Iškom kanalu i uvali Vela Svežina. Akvatorij obuhvata zaštićeno područje Natura 2000 „Otok Iž – podmorje“, POVS HR3000487. Za pridnene koće u unutrašnjim kanalima postoje prostorna i vremenska ograničenja.
Prema opštim pravilima za morski ribolov u Hrvatskoj, uz opštu dozvolu dozvoljena su do 2 odmeta, do 2 kančenice, do 2 panule i do 2 povraza s kukom za glavonošce, kao i do 2 trapule za velikog crva po ribolovcu. Do 2 podvodne puške dozvoljene su isključivo uz sportsku dozvolu. Ribolov udičarskim alatima dozvoljen je i noću. Za upotrebu vještačke rasvjete pri lovu liganja ili ostima potrebna je posebna dozvola; snaga ferala ograničena je na 40 W za običnu sijalicu, 30 W za halogenu i 10 W za LED.
Lovostaj za 2026. traje od 15. maja do 15. jula za kavalu i od 1. jula do 31. avgusta za kirnje. Za jastoga i hlapa traje od 1. septembra do 5. maja, a za lampugu od 1. januara do 14. avgusta.
Dnevni ulov ograničen je na 5 kg ribe i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz dozvoljeno prekoračenje za masu jednog primjerka kojim se prelazi 5 kg. Živih školjaka i puževa smije se uzeti do 2 kg, osim dagnji do 5 kg. Ulov se ne smije prodavati niti stavljati u promet.
Minimalne mjere za 2026. iznose 30 cm za zubaca i kavalu, 25 cm za brancina i škrpinu, a 20 cm za oradu. Za gofa je mjera 35 cm, za palamidu 40 cm, a za arbuna 15 cm. Fratar i kantar moraju imati najmanje 18 cm, kirnje 45 cm, dok hobotnica mora težiti najmanje 1 kg. Nedovoljno veliki primjerci moraju se odmah neoštećeni vratiti u more.