Zadarski kanal je morski prolaz u Hrvatskoj, u zadarskoj oblasti, između kopna i Ugljana. Peca se sa obale, molova i iz čamca; prema starijim pravilima potrebna je dozvola, uz ograničenja u lukama i drugim posebnim zonama. Među lovinom su brancin, orada, arbun i lignja.
O vodi
Zadarski kanal, poznat i kao Zadar Channel, pruža se između kopna i ostrva Ugljana. Dug je oko 24 km, odnosno oko 13 morskih milja, a širok od 2 do 5 morskih milja. Sjeverozapadni dio doseže dubinu od 53 m, dok je u jugoistočnom dijelu dubina do 33 m. Uz grad je priobalna dubina od 10 do 12 m, pa i ribolov sa obale traži pažnju pri izboru otežanja i praćenju mamca.
Sa kopna se peca na Rivi, u uvali Jazine, na valobranu Điga i malim molovima od stare Maraske do Puntamike. Čamcem se izlazi na kanalske brakove i padine, naročito prema Ošljaku i Ugljanu, gdje promjene dubine daju drugačiji izbor terena od gradske obale.
Kod Ošljaka je 2021. postavljen vještački piramidalni greben od betonskih ploča, namijenjen privlačenju i prirodnom obnavljanju ribljih vrsta. Lokalne zaštitne mjere vezane su za zonu tog grebena. Ribolovnim resursima upravlja Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, odnosno Uprava za ribarstvo.
Ribe u vodi
Brancin, odnosno lubin, zanimljiv je za pecaroša koji voli da traži ribu uz obalu. Obično se kreće uz zaklone i prelaze dubine, a svitanje, sumrak i uzburkana voda često mu odgovaraju za hranjenje. Orada, poznata i kao komarča, hranu traži pri dnu; kod nje se strpljenje isplati više nego stalno premještanje pribora. Navodno se duž zadarske obale kanala love krupni brancini i orade do 4 kg, najčešće od 1 do 2 kg.
Arbun je dobar cilj za pecanje pri dnu, uz osjetljiv vrh i mamac koji ne visi daleko od podloge. Bukva, koju zovu i bugava, i gira mogu se podići iznad dna, pa vrijedi mijenjati dubinu dok se ne pronađe sloj u kojem grizu. Fratar i ovčica takođe su dio ulova, dok salpa i cipal traže finiji pristup i manje upadljiv pribor.
U kanalu se love i kanjac i ušata. Skuša i palamida zanimljive su onome ko traži pokretnu ribu u vodenom stubu, dok je oslić vezan za dublji ribolov. Lignja daje posebnu večernju lovinu: kod nje mirno vođenje i kratke pauze često znače više od neprekidnog trzanja.
Kako se peca
Sa zadarske obale, molova i gatova peca se na grund, odnosno odmet, ciljano na orade, ovčice i fratre. Mamac treba držati pri dnu, a otežanje birati tako da pribor ostane na mjestu bez nepotrebnog zatezanja. Za oprezan griz koristan je osjetljiv vrh i strpljenje prije kontre.
Iz čamca se kančenicom love arbuni, bukve i gire na kanalskim brakovima i padinama, posebno prema Ošljaku i Ugljanu. Spuštanje do dna, pa blago podizanje pribora, pomaže da se pronađe visina na kojoj riba uzima. Duž kanala se i panula; pri takvom ribolovu važno je održavati mirno kretanje mamca.
Brancin i palamida love se varaličarenjem površinskim varalicama i veoma laganim priborom. Varalicu vodi uz povremene pauze i promjene ritma, umjesto da svaki zabačaj bude isti. Lignje se love skosavanjem u sumrak i noću, uz peškafondo i skosavice DTD ili skosavice Yo-Zuri; poslije podizanja ostavi mamcu vremena da ponovo potone.
Od prirodnih mamaca koriste se veliki morski crv i bibi, a za mamčenje služe i dagnje, volci i kunjke. Srdela se stavlja svježa ili soljena, u komadićima ili cijela; koriste se i fileti lignje. Među vještačkim mamcima su latvica, silikonski crvi i silikonske jeguljice. Veličinu zalogaja prilagodi udici, tako da vrh ostane slobodan za kačenje.
Pristup vodi
Za ribolov sa zadarske obale služe Riva, uvala Jazine i valobran Điga, kao i mali molovi od stare Maraske do Puntamike. Na kanalske brakove i padine prema Ošljaku i Ugljanu izlazi se čamcem.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima za morski ribolov u Hrvatskoj potrebna je rekreacijska ili sportska dozvola. Rekreacijska se kupuje preko internet prodavnice Uprave ribarstva, u ispostavama Ministarstva ili kod ovlašćenih prodavaca, a sportska preko klubova učlanjenih u HSSRM, uz člansku iskaznicu. Za 2026. dnevna dozvola košta 10 EUR, trodnevna 25 EUR, sedmodnevna 45 EUR, godišnja rekreacijska za punoljetne osobe do 65 godina 66,36 EUR, a godišnja sportska 46,45 EUR. Članska iskaznica HSSRM-a za 2025/2026. košta 10 EUR za punoljetne i 2 EUR za osobe do 18 godina, uz obaveznu uplatu klupske članarine. Za 2025. godišnja dozvola za penzionere i osobe starije od 65 godina iznosi 13,27 EUR za rekreacijski i 7,96 EUR za sportski ribolov, uz članarine.
Bez odobrenja je zabranjen ribolov unutar lučkih bazena, pomorskih koridora i marikulturnih koncesija. Kod vještačkog grebena uz Ošljak je 2021. uvedena zabrana malog obalnog ribolova tokom trajanja monitoringa. Prema pravilima za 2026, za većinu morskih vrsta nema opšteg sezonskog lovostaja, ali postoje povremene prostorno-vremenske zabrane za pojedine alate komercijalnog ribolova, uključujući plivarice srdelare.
U rekreacijskom ribolovu su 2026. dozvoljena najviše dva odmeta, dvije kančenice, dvije panule i dva povraza s kukom za lov glavonožaca. Za noćni ribolov uz vještačku rasvjetu, ostima i kukom za glavonošce potrebna je posebna dozvola; rasvjeta po plovilu ograničena je na 40 W za klasičnu sijalicu, 30 W za halogenu ili 10 W za LED rasvjetu.
Dnevni ulov je prema pravilima za 2026. ograničen na 5 kg ribe i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz mogućnost prekoračenja za masu jednog trofejnog primjerka. Minimalna lovna mjera za brancina je 25 cm, a za gofa 35 cm.
