Opatijska rivijera je morsko ribolovno područje u Hrvatskoj, u Riječkom zaljevu na Kvarneru. Peca se s obale, stijena i iz čamca; prema starijim pravilima potrebna je dozvola i poštovanje prostornih i sezonskih zabrana. Među glavnim lovinama su orada, brancin, zubatac i gof.
O vodi
Opatijska rivijera obuhvata morski akvatorij Riječkog zaljeva, dijela Kvarnerskog zaljeva u Jadranskom moru. Riječki zaljev ima površinu oko 450 km², a dubina mora u njemu doseže oko 60 m. Uz samu rivijeru dno se strmo spušta, pa pecarošu i obalni položaj može otvoriti pristup dubljoj vodi. Dubine na prilazima lukama i u priobalnom kanalu se razlikuju; na ulazu u Marinu Admiral dubina je oko 4 m.
Obalu povezuje šetalište Lungomare, od Voloskog preko Opatije i Ičića do Lovrana. Osim uređenih obalnih prilaza, vodi se prilazi kroz stjenovite uvale izvan kupališnih zona. U naseljima i oko marina postoje javna i naplatna parkirališta, pa se obalni ribolov može povezati s prilazom automobilom.
Ribolovnim morem upravlja Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske, odnosno Uprava ribarstva. Lokalno djeluju ŠRK Jadran Opatija, ŠRD Zubatac Lovran i ŠRK Ičići: organizuju sportske aktivnosti i učestvuju u distribuciji sportskih dozvola, dok upravljanje ribolovnim morem ostaje u nadležnosti Ministarstva.
Ribe u vodi
Orada
Orada, odnosno komarča, i brancin, poznat i kao lubin, među glavnim su obalnim lovinama. Orada obično pretražuje dno u potrazi za hranom, naročito na prelazima pijeska i kamena; pri pecanju na dubinku korisno je ostaviti mamac mirnim i ne zatezati na svaki sitan dodir. Brancin rado patrolira uz obalu, a za varaličare su često najzanimljiviji svitanje, sumrak i uzburkana voda. Varalicu vrijedi voditi uz rubove i zaklone, uz promjene brzine i kratke zastoje.
Zubatac
Zubatac i gof traže snažniji pribor i pouzdanu kočnicu. Zubatac se obično traži uz kamenito dno i podmorske prelaze, dok gof može pratiti jata sitne ribe i podići se iznad dna. Panulom se mamac vodi kroz sloj u kojem se grabljivica hrani, a poslije udarca ribu treba odvojiti od prepreka bez naglog forsiranja pribora.
Uz dno
Uz dno se mogu loviti šarag i fratar, a prisutni su i arbun i ovčica. Pic i ušata dopunjuju obalni ribolov, dok se među pridnenim vrstama nalaze kantar, škarpina i ugor. Za ribu koja se drži kamena važni su otporan predvez i pažljivo izvlačenje, jer zakačiti dno često znači izgubiti završni dio sistema.
U akvatoriju
U akvatoriju žive palamida i lokarda, kao i plavoperajna tuna, koja je cilj posebnog ribolova na pučini. Lignja, sipa i hobotnica prisutni su glavonošci; pri lovu skosavicom ravnomjerno zategnuta struna pomaže da se ulov ne otkači tokom izvlačenja.
Kako se peca
S obale i stijena uobičajeno je pecanje na dnu: odmet ili ferma s kliznim olovom omogućava da riba ponese mamac bez većeg otpora. Za bijelu ribu koristi se i ribolov plovkom, uz podešavanje dubine tako da mamac prolazi slojem u kojem riba uzima. S molova se peca samo na mjestima koja odobri lučka uprava, a obalni položaj bira se uz poštovanje zonskih i sezonskih zabrana.
Za brancina se praktikuje obalno varaličarenje lakim varalicama, uključujući silikonske varalice. Lakši pribor olakšava kontrolu mamca, a sporije vođenje i zastoji često daju bolju prezentaciju nego jednolično brzo namotavanje. Lignjolov s obale radi se skosanim varalicama u jesenjim i zimskim mjesecima, tehnikom eging ili peškafondo. Poslije podizanja varalice treba pratiti njeno propadanje, jer se tada često osjeti prihvat.
Iz čamca ili brodice peca se uz dozvolu i poštovanje zonskih zabrana. Bulentin, odnosno kančenica, koristi se za pridnenu ribu iz usidrenog čamca ili čamca puštenog da pluta. Olovo treba da omogući jasan dodir s dnom, bez nepotrebnog opterećivanja pribora. Laka i teška panula koriste se za zubaca i gofa, sa živom lignjom, iglicom ili sitnom plavom ribom. Na pučini Kvarnera praktikuje se i ribolov krupne ribe, s plavoperajnom tunom kao ciljem.
Ribolov prirodnim mamcima ovdje obuhvata svježu ili usoljenu srdelu, cijelu ili u filetima omotanim elastičnim nitima. Za pridnenu lovinu koriste se veliki morski crv, bibi i korejski crv. Od školjki i puževa na udicu idu dagnja i volak, a koriste se i račići i komadići lignje. Mamac treba postaviti tako da vrh udice ostane slobodan, a mekše zalogaje učvrstiti da izdrže zabačaj.
Pristup vodi
Pješački prilaz obali omogućava šetalište Lungomare, koje povezuje Volosko, Opatiju, Ičiće i Lovran. Vodi se može prići i u stjenovitim uvalama rivijere izvan kupališnih zona.
Za dolazak automobilom dostupna su javna i naplatna parkirališta u Opatiji, Voloskom, Ičićima i Lovranu, kao i u zonama marina. Spustovi za čamce i vezovi nalaze se u ACI marini Ičići, Marini Admiral i lučicama Volosko, Opatija i Lovran.
Pravila i dozvole
Prema starijim opštim pravilima morskog ribolova u Hrvatskoj, za pecanje s obale i iz plovila potrebna je dozvola. Rekreacijske dozvole kupuju se preko mrežnih stranica Uprave ribarstva ili ovlašćenih prodavaca, a sportske preko HSSRM-a i lokalnih udruženja ili klubova, uz člansku iskaznicu. Izuzetak postoji za mlađe od 14 godina, kojima je bez dozvole dopušten rekreacijski ribolov odmetom s jednim povrazom, sa štapom ili bez njega.
Za 2026. godinu jednodnevna dozvola košta 10,00 EUR, trodnevna 25,00 EUR, a sedmodnevna 45,00 EUR. Za 2025. i 2026. godinu godišnja sportska dozvola za punoljetne osobe do 65 godina iznosi 46,45 EUR, uz doplatu članske iskaznice HSSRM-a i klupske članarine; godišnja rekreacijska dozvola iznosi 66,36 EUR.
Noćni ribolov udičarskim alatima dopušten je uz poštovanje zonskih zabrana. Podvodni ribolov dozvoljen je samo od izlaska do zalaska sunca, bez ronilačkih aparata s bocama i podvodnih skutera. Za 2026. godinu zabranjena je upotreba vještačke rasvjete pri lovu glavonožaca povrazom s kukom, odnosno skosavicom, od 1. marta do 30. septembra.
Za oradu i brancina u 2026. godini nije propisan lovostaj i mogu se loviti tokom cijele godine. Ribolovna sezona i lovostaj plavoperajne tune uređuju se posebnom godišnjom odlukom Ministarstva.
Dnevno je dozvoljeno uloviti i sakupiti do 5 kg riba i drugih morskih organizama po ribolovcu. Pravilo za 2026. godinu dopušta prekoračenje te količine isključivo za masu jedne ribe ili drugog organizma kojim se granica prelazi. Najmanje lovne mjere za 2026. godinu iznose 25 cm za brancina i 20 cm za oradu, dok su za zubaca 30 cm, a za gofa 45 cm. Primjerci ispod propisane mjere moraju se odmah vratiti u more.