Riječki zaljev je morska voda u Hrvatskoj, u oblasti Rijeke i Opatijske rivijere. Peca se s obale, molova i lukobrana, kao i iz čamca izvan zabranjenih zona, uz dozvolu i prostorna ograničenja. Među ribama koje ovdje možeš tražiti su brancin, orada, palamida i šarun.
O vodi
Riječki zaljev pripada ribolovnom moru Hrvatske i podzoni E1. Obala nudi različite uslove za pecanje: od uređenih gradskih poteza i molova do kamenitih stijena i lukobrana. Molo longo je posebno popularan među lokalnim pecarošima, a priobalne pozicije obuhvataju i ušće i deltu Rječine, Pećine, Kantridu, Preluk, Kostrenu i naselja Opatijske rivijere.
Veći dio morskog dna čini zaravan na dubini oko 50 do 60 m, dok je prosječna dubina zaljeva oko 60 m. Prema starijim podacima, površina zaljeva je približno od 450 do 500 km². Za pecaroša to znači izbor između rada uz obalu i ribolova iz čamca na otvorenijem dijelu akvatorija, izvan zabranjenih zona.
Morskim područjem upravlja Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske, odnosno Uprava ribarstva. Na zaljev se primjenjuju opšte mjere prostornog i vremenskog upravljanja resursima ribolovnog mora.
Ribe u vodi
Brancin, poznat i kao lubin, i orada, odnosno komarča, dvije su vrste oko kojih se može osmisliti sasvim različit izlazak na more. Brancin obično patrolira uz obalu, prepreke i prelaze struje; zora, sumrak i uzburkana voda dobri su trenuci za varaličara. Orada hranu traži pri dnu, pa se obično lovi sačekivanjem i pažljivo ponuđenim prirodnim mamcem. Kad grize oprezno, ne treba žuriti s kontrom.
Palamida je lovina za pecaroša koji prati kretanje sitne ribe i spreman je da mijenja mjesto ili pravac pretraživanja. Obično se traži u otvorenijem vodenom sloju, varalicom ili povlačenjem mamca iz čamca. U zaljevu žive i lica, strijelka i luc, dok tuna zalazi u njegov akvatorij.
Šarun i skuša su jatne ribe koje se obično traže pretraživanjem različitih dubina, naročito kada sitna riba priđe obali. Plavica, srdela i inćun takođe pripadaju ribljem svijetu zaljeva. Uz njih su prisutni gof i ušata.
Pri dnu su prisutni arbun, kantar i rumbac. Za pridnene vrste obično vrijedi da mamac treba držati blizu dna i pribor prilagoditi podlozi, kako bi se smanjilo zapinjanje. Zaljev nastanjuju i hobotnica, lignja i sipa; pri lovu glavonožaca mirno vođenje mamca i kontrola zategnutosti strune pomažu da se ulov ne izgubi tokom izvlačenja.
Kako se peca
S uređene obale i kamenitih stijena peca se uz poštovanje zabrana pojedinih zona, a molovi i lukobrani daju dodatni izbor mjesta. Molo longo je među popularnim pozicijama. Iz čamca se lovi na otvorenom akvatoriju, izvan zabranjenih zona plovidbe i lučkog saobraćaja.
Varaličarenje se praktikuje s lukobrana, molova i stijena, naročito u zoru i sumrak te po buri i jugu. Tako se traže palamida, strijelka i lica, ali i brancin i šarun. Koriste se silikonske varalice i vobleri, dok površinci služe za pretraživanje gornjeg sloja, a metalni jigovi za rad na većoj dubini. Varaličar može mijenjati brzinu i dubinu vođenja dok ne pronađe sloj u kojem riba uzima.
Ribolov na dnu obavlja se odmetom i kančenicom, sa štapom ili povrazom, s obale ili iz plovila. Od prirodnih mamaca koriste se morski crv i bibi, a na udicu idu i usoljena ili svježa srdela, dagnje i komadići lignje. Za takvu dubinku težinu olova treba prilagoditi struji, tako da mamac ostaje u željenoj zoni, a dodir ribe se i dalje osjeti.
Panulavanje je ovdje način traženja pelagijske ribe povlačnim povrazom iz čamca. Lignja i sipa love se i s obale i iz plovila: s obale se primjenjuje tehnika egiga, a iz čamca peškafondo. Pri izvlačenju glavonožaca korisnije je održavati ravnomjeran pritisak nego naglo pumpati štapom.
Pristup vodi
Iz Rijeke je dostupan riječki lukobran Molo longo, popularno obalno mjesto među lokalnim pecarošima. Obali se pristupa i kod ušća i delte Rječine, na Pećinama, Kantridi, Preluku i u Kostreni, kao i u naseljima Opatijske rivijere.
Za dolazak automobilom dostupna su javna parkirališta u zoni Delte, putničke luke i gradskih plaža. Spustovi za plovila i vezovi nalaze se u manjim sportskim lukama i marinama, uključujući lučice Torpedo i Kantrida te Opatiju.
Pravila i dozvole
Za sportski i rekreacijski ribolov s obale ili iz plovila potrebna je dozvola prema pravilima za 2026. godinu. Rekreacijske dozvole kupuju se elektronski preko Uprave ribarstva ili kod ovlaštenih distributera, a sportske preko klubova udruženih u HSSRM. U 2026. dnevna dozvola za 1 dan košta 10 eura, trodnevna za 3 dana 25 eura, a sedmodnevna za 7 dana 45 eura. Godišnja rekreacijska dozvola za punoljetne osobe do 65 godina košta 66,36 eura. Godišnja sportska za istu grupu košta 46,45 eura, uz obaveznu člansku iskaznicu HSSRM-a od 10 eura i klupsku članarinu. Za penzionere i starije od 65 godina godišnja rekreacijska dozvola košta 13,27 eura, a sportska 7,96 eura uz članske naknade.
Prema starijim pravilima, djeca mlađa od 14 godina mogu bez dozvole rekreacijski loviti samo odmetom s jednim povrazom, sa štapom ili bez njega. U lučkim bazenima i operativnim područjima luka otvorenih za javni saobraćaj, uključujući trgovačke bazene Luke Rijeka, ribolov je zabranjen bez posebnog odobrenja. Opšta ograničenja morskog ribolova obuhvataju zabranu pecanja na uređenim i označenim kupalištima i plažama tokom sezone kupanja i unutar 200 metara od uzgajališta riba i školjaka. Zabranjeni su prodaja sportskog i rekreacijskog ulova i ribolov podvodnom puškom od zalaska do izlaska sunca.
Prema opštim pravilima za 2026, noćno udičarenje s obale ili iz brodice je dozvoljeno, a dnevne dozvole važe 24 sata od naznačenog vremena. Vještačka rasvjeta, odnosno feral, smije se koristiti isključivo uz posebnu dozvolu za ribolov ostima ili lov glavonožaca povrazom s kukom. U zaljevu se tokom 2026. za privredni ribolov donose posebne privremene zabrane ulova koćama i plivaricama.
Za većinu uobičajenih priobalnih morskih vrsta u udičarskom ribolovu nema opšteg lovostaja prema pravilima za 2026. Lovostaj za kirnje traje od 1. jula do 31. avgusta, a za kavalu od 15. maja do 15. jula. Jastog i hlap su u lovostaju od 1. septembra do 5. maja, dok za lampugu lovostaj traje od 1. januara do 14. avgusta.
Opšti dnevni limit za 2026. iznosi 5 kg morskih organizama po ribolovcu, uz dopušteno prekoračenje za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma kojim se prelazi limit. Dnevno se smiju zadržati najviše 2 hobotnice i 1 kirnja, dok je zadržavanje morskih pasa i volina/poligača zabranjeno. Nedozvoljeni i nedorasli primjerci moraju se odmah vratiti u more.
Najmanje lovne mjere za 2026. su 25 cm za brancina i 20 cm za oradu, dok palamida mora imati najmanje 40 cm. Za zubaca mjera iznosi 30 cm, a za gofa 35 cm. Kantar i fratar imaju najmanju mjeru od 18 cm, škrpina 25 cm, arbun 15 cm, a inćun 9 cm. Najmanja dozvoljena masa hobotnice je 1 kg.