Korana je slatkovodna rijeka sa sedrenim barijerama i slapovima u Hrvatskoj, od plitvičke i slunjske oblasti do Karlovca. Peca se sa obale i iz čamca; prema starijim pravilima potrebna je dozvola, a pojedine dionice imaju posebna ograničenja. Među glavnim metama su štuka, som, klen i šaran.
- Veličina
-
Dužina u regionu 146 km
O vodi
Korana počinje na Sastavcima ispod jezera Novakovića Brod, na približno 483 m nadmorske visine, unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera. Najniža tačka parka na Korani nalazi se na 417 m. Prema starijim podacima, ukupna dužina rijeke kreće se od 134 do 146 km, dok njen sliv obuhvata 2.595 km².
Sedrene barijere i slapovi smjenjuju se sa mirnijim dijelovima i dubljim virovima, pa pecaroš duž toka nailazi na sasvim različite uslove. Čitava rijeka uključena je u mrežu Natura 2000, a područje „Korana nizvodno od Slunja“, oznake HR2001505, obuhvata i sedrene barijere.
ŠRD „Slunjčica“ Slunj gospodari tokom dugim 87 km. KŠR „Mrežnica“ Duga Resa upravlja dionicom od Koranskog sela do Belaja u opštini Barilović, dužine 37,5 km; taj dio zauzima oko 72 ha i prosječno je širok 30 m. KŠR „Korana“ Karlovac upravlja tokom od sela Dvorište nizvodno do ušća u Kupu u Karlovcu.
Tokom poplava 2023. godine vodostaj Korane u Karlovcu dostigao je 852 cm. Pri planiranju izlaska na rijeku važno je pratiti vodostaj, jer visoka i rastuća voda mijenja uslove uz obalu.
Ribe u vodi
Štuka je jedna od glavnih meta varaličara, a gotovo svake godine love se primjerci blizu 10 kg. U zoni Karlovca poribljavana je 2009. godine. Ovu grabljivicu obično treba tražiti uz zaklon i rub vodene vegetacije, naročito kada je svjetlo slabije; varalicu vrijedi provesti uz samu ivicu trave.
Som se ljeti čeka u dubljim virovima. Najčešće se pokreće predveče i tokom noći, dok preko dana zna da ostane uz dubinu i zaklon. Šaran je takođe važna lovina, a u zoni Karlovca njime je poribljavano 2009. godine. Za njega obično vrijedi tražiti mirniju vodu i prelaz između hranilišta i zaklona, uz pažljivo položenu montažu na dnu.
Klen, plotica i podust daju dosta prostora za riječni ribolov u struji. Klen često uzima hranu pri površini i uz obalski zaklon, dok se plotica i podust obično traže u jatu, uz tok koji nosi hranu. Mrena se najčešće drži dna u tekućoj vodi; uz nju u Korani žive i potočna mrena i bolen. Bolen se obično odaje udarcima po sitnoj ribi pri površini, pa je precizan zabačaj važniji od dugog pretraživanja istog mjesta.
Uz priobalnu travu lovi se linjak, kojem obično prijaju mirniji prilazi i rano jutro. U rijeci žive i uklija, dvoprugasta uklija, gavčica i vijun. Nizvodno od ulijevanja hladnije Slunjčice kod Rastoka prisutni su potočna pastrmka i lipljen.
Smuđ je poribljavan maticama 2010. godine. Oko slapa na Turnju 2009. godine poribljavano je amurom i tolstolobikom.
Kako se peca
Sa obale se peca uobičajeno, dok se čamac koristi za varaličarenje štuke i čekanje soma. Prema starijim pravilima, na slunjskom dijelu zabranjen je motorni pogon. Čamac omogućava drugačiji ugao zabačaja uz travu i prilaz virovima, ali izbor pribora i mamca mora pratiti režim konkretne dionice.
Ljeti se plotica i podust love na travu: alge sa slapa stružu se sa sedrenih barijera i slapova, pa se mamac pušta nizvodno u brzak. Pri takvom vođenju važno je da mamac putuje prirodno sa strujom, bez naglog zatezanja koje ga podiže iz zone u kojoj riba uzima hranu.
Ispod slapova mrena i bolen love se uklijom, naročito u vrijeme njenog mrijesta. Mamac se kači za usta, otežava olovom i pušta u brzak. Taj način dolazi u obzir samo na dionicama i u periodima u kojima su riblji mamci dozvoljeni.
Za varaličarenje štuke koriste se metalne kašike, vobleri i silikonske varalice, uz vodenu vegetaciju, polja lokvanja i mirnije dijelove iznad slapova. Uz gust zaklon korisnije je voditi varalicu kontrolisano nego žuriti s namotavanjem. Klen se u proljeće i ljeto lovi lakim priborom, uz male rotirajuće varalice i male voblere, ali i površinski, na trešnje.
Linjak se traži rano ujutro uz priobalne livade trave, na dnu i na plovak, uz debele kišne gliste. Mamac treba položiti blizu vegetacije, a pribor namjestiti tako da se nježno uzimanje lako primijeti. Moderni šaranski ribolov oslanja se na savremenu postavu, boile i kukuruz.
Som se ljeti čeka u dubljim virovima, na gliste i riblje mamce tamo gdje su dozvoljeni. Za takvu dubinku važni su pouzdan pribor i dobro podešena kočnica, naročito kada riba poslije uzimanja krene prema zaklonu.
Pristup vodi
Kod Slunja obali se pristupa u Rastokama i kod kupališta „Kotlac“. Pristup postoji i kod sela Tržac.
Do obale se dolazi u zonama:
- Koranskog sela,
- Velemerića,
- Radočaja i Belaja.
U Karlovcu je pristup na gradskom kupalištu Foginovo.
Na Turnju se obali pristupa kod mosta preko Korane, stare fabrike tekstila i ušća Mrežnice u Koranu.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, za slatkovodni sportski i rekreativni ribolov u Hrvatskoj potrebna je dozvola, uz poštovanje pravila nadležnog udruženja. Dobija se kod ovlašćenika ribolovnog prava, u ribolovačkim domovima i ovlašćenim ugostiteljskim objektima, kao i putem digitalne aplikacije Ministarstva poljoprivrede. Za područje ŠRD „Slunjčica“ jednodnevna dozvola košta 10,00 €, a trodnevna 20,00 €.
Cjenovnik KŠR „Korana“ za 2026. godinu predviđa dnevnu dozvolu od 15,00 €, od čega je 2,65 € dio propisan na nivou regiona, a 12,35 € klupski dio. Godišnja dozvola za seniore košta 120,00 €, za seniore iznad 60 godina 100,00 €, za juniore i žene 50,00 €, a za kadete 10,00 €. Kod KŠR „Mrežnica“ u 2026. godini dnevna dozvola košta 15,00 €, trodnevna 30,00 €, a sedmodnevna 60,00 €. Godišnje dozvole iznose 110,00 € za seniore, 80,00 € za penzionere iznad 65 godina, 60,00 € za juniore i žene te 30,00 € za kadete.
Na području KŠR „Korana“ zabranjeni su ribolov s mostova, panulanje i ostavljanje pribora u vodi bez nadzora, a od 1. 2. do 31. 3. i ribolov živom ribom kao mamcem. U posebnom reviru između Marakovog Brda i Drvenog mosta od 15. 11. do 1. 4. za bijelu ribu važi režim „ulovi i pusti“, bez čuvarice i uz obavezan podmetač; u tom periodu zabranjeno je varaličarenje. Ulov se mora upisati u evidenciju prije napuštanja ribolovnog mjesta.
Na području ŠRD „Slunjčica“ lovostaj za potočnu pastrmku traje od 1. 10. do 28./29. 2., a za lipljena od 15. 10. do 15. 5. Za štuku traje od 1. 2. do 31. 3., a za soma od 16. 4. do 15. 6. Dnevno je dopušteno zadržati dva komada plemenite ribe ili tri kilograma bijele ribe. Najmanja lovna mjera iznosi 30 cm za potočnu pastrmku i lipljena, 50 cm za štuku i 60 cm za soma.