Mrežnica je slatkovodna rijeka sa sedrenim barijerama u Hrvatskoj, u oblasti Duge Rese i Karlovca. Peca se uz dozvolu i pravila konkretne dionice; prema starijim podacima, postoje i reviri „ulovi i pusti“. Glavne lovine su potočna pastrva u gornjem toku, a duž rijeke štuka, šaran i som.
- Veličina
-
Dužina u regionu 64,9 km
O vodi
Mrežnicu karakterišu 93 sedrene barijere i pastrvski gornji tok. Pojedini dijelovi dosežu dubinu od 20 m, dok je ušće u Koranu kod Karlovca na 108 m nadmorske visine. Prema starijim podacima, rijeka je duga od 64 do 64,9 km, a njen sliv zauzima od 63,5 do 64 km².
Za izbor mjesta važna je i obala na kojoj se peca. ŠRD „Slunjčica“ gospodari gornjim tokom u dužini od 22,2 km, pri čemu na dionici od 6,2 km upravlja samo desnom obalom. Lijevom obalom te dionice i pripadajućim dijelom gospodari ŠRD „Ogulin“. Središnji tok je pod upravom KŠR „Mrežnica“ Duga Resa, a KŠR „Korana“ Karlovac upravlja objema obalama nizvodno od slapa „Lola Ribar“ u Mrzlom Polju do ušća u Koranu.
Porječje donjeg toka zaštićeno je kao Značajni krajobraz. Područje „Mrežnica – Tounjčica“, koje obuhvata gornji tok Mrežnice i donji tok Tounjčice, ima status Spomenika prirode. Rijeka pripada i ekološkoj mreži Natura 2000, području HR2000593 Mrežnica – Tounjčica. U vodi živi potočni rak, a rijeka se redovno poribljava.
Najčešće se peca sa obale, dok se čamci koriste za kretanje, sondiranje i hranjenje. KŠR „Mrežnica“ bilježi ulov štuke mase 6.500 g i dužine 99 cm. Prema starijim ribolovačkim pričama, u mrežničkim revirima lovljeni su šarani od 6 kg i 11 kg, pa i primjerci teži od 20 kg.
Ribe u vodi
Potočna pastrva živi u gornjem toku i obuhvaćena je planom poribljavanja. Pastrvu obično vrijedi tražiti uz zaklon, na prelazu brže vode u mirniju i iza prepreka koje lome struju. Mušičaru je korisno da prvo osmotri površinu i vidi uzima li riba hranu odozgo; varaličaru precizan zabačaj često znači više od dugog pretraživanja vode.
Štuka živi duž toka i u donjem dijelu, a nalazi se i u planu poribljavanja. Ova grabljivica obično vreba uz travu i rubove zaklona, pa varalicu treba voditi uz ivicu takvih mjesta. U hladnijoj vodi sporije vođenje i kratki zastoji često daju bolju priliku da zagrize.
Šaran se poribljava, a u februaru 2026. u vodu je unesen šaran ljuskaš-vretenac iz ribogojilišta Crna Mlaka. Šarana u rijeci obično treba tražiti tamo gdje može da se hrani bez stalnog savladavanja jake struje, uz čistine pored zaklona. Precizno hranjenje i mir na obali važniji su od velike količine mamca.
Som i linjak takođe žive u Mrežnici i obuhvaćeni su planom poribljavanja. Som je obično aktivniji u sumrak, dok linjak često prilazi rubovima rastinja i mirnijim mjestima u zoru. Pri izvlačenju ribe uz travu pecarošu koristi dobro podešena kočnica, bez naglog zatezanja.
U rijeci se love i mrena, plotica i klen. Uz njih žive grgeč, crvenperka i žutooka, pa se bijela riba može ciljano tražiti finijim priborom.
Kako se peca
Ribolov sa obale ovdje je osnovni način pecanja. Riječni šaranolov oslanja se na nosače štapova sa elektronskim signalizatorima griza, a zbog guste podvodne trave zabacuje se bliže obali ili na čistije sprudove. Za šarana se koriste boile na ribljoj osnovi i boile na osnovi hrane za ptice, kao i partikli, kuvani kukuruz i pelete. Zbog riječnih rakova preporučuju se boile bez zaslađivača i spiruline.
Varaličarenje je usmjereno na štuku i potočnu pastrvu. Koriste se vobleri, silikonske varalice, leptiri i kašike, uz ograničenja pribora za konkretnu dionicu. Uz travu je korisno voditi varalicu tako da prati rub rastinja, a u struji birati težinu koja omogućava kontrolisano vođenje bez stalnog kačenja za dno.
Mušičarenje je posebno zastupljeno na gornjem salmonidnom toku, gdje se potočna pastrva lovi vještačkim mušicama. Prilaz bez naglih pokreta i uredno polaganje strune pomažu da riba ne bude uznemirena prije nego što mušica prođe kroz njeno mjesto.
Bijela riba lovi se plovkom i hranilicom. Plovak treba uskladiti sa strujom, a hranilicu odabrati tako da ostaje na mjestu bez nepotrebno teškog pribora. Ribolov prirodnim mamcima primjenjuje se samo na dionicama gdje je dozvoljen: koriste se crvići, gliste i kukuruz, kao i živa ribica autohtonih vrsta za odgovarajuću lovinu.
Pristup vodi
U oblasti Duge Rese poznat pristup je Tušmer, uzvodno do brane, a vodi se prilazi i u Mihalić Selu. Uz Ribički dom u Svetom Petru Mrežničkom nalaze se ribolovni pristup i parking. U Mrežničkom Brigu postoji pristup vodi, uz parking kod Bistroa „Brig“.
Vodi se prilazi i u Belavićima, Zvečaju i Generalskom Stolu. Za gornji tok poznat je pristup kod Donjeg Primišlja.
Donjem toku prilazi se kod mosta u Mostanju i na rukavcu Zatoka. Prema starijim pravilima KŠR „Korana“, ribolov sa mostova je zabranjen.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, za sportski ribolov na slatkim vodama u Hrvatskoj potrebna je dozvola, koja se izdaje elektronski preko ovlašćenika ribolovnog prava, uz naknadu nadležnom ministarstvu i klupsku naknadu za sprovođenje ribolovnog prava. Na Mrežnici se primjenjuju pravila upravljača konkretne dionice i obale. KŠR „Mrežnica“ godišnje dozvole prodaje u Ribičkom domu u Svetom Petru Mrežničkom, a dnevne, trodnevne i sedmodnevne u Bistrou „Brig“ u Mrežničkom Brigu.
Cjenovnik KŠR „Mrežnica“ za 2026. predviđa dnevnu dozvolu od 15,00 EUR, od čega je 12,35 EUR klupska naknada, a 2,65 EUR naknada ministarstvu. Trodnevna košta 30,00 EUR, sa naknadama od 23,36 EUR i 6,64 EUR, a sedmodnevna 60,00 EUR, sa naknadama od 50,71 EUR i 9,29 EUR. Godišnja dozvola sa članarinom košta 110,00 EUR za seniore, 80,00 EUR za penzionere iznad 65 godina i 60,00 EUR za juniore i žene; klupska članarina za kadete iznosi 30,00 EUR. Stariji cjenovnik ŠRD „Slunjčica“ predviđa dnevnu dozvolu od 10,00 EUR, trodnevnu od 20,00 EUR i sedmodnevnu od 40,00 EUR.
Na dionici ŠRD „Slunjčica“ dozvoljeni su jedan štap i jedna vještačka mušica ili varalica. Varalica može imati do 2 jednokrake, dvokrake ili trokrake udice, sa ili bez kontrakuke, a mušica jednu udicu sa ili bez kontrakuke. Prirodni živi i mrtvi mamci su zabranjeni, kao i vožnja plovilom na motorni pogon. Lovostaj za potočnu pastrvu traje od 1.10. do 28./29.2, a za štuku od 1.2. do 31.3.
Na dionici ŠRD „Ogulin“ dozvoljena su tri štapa sa po jednom udicom i mamci biljnog i životinjskog porijekla; za lov živom ribicom smiju se koristiti samo vrste koje žive u toj vodi. Zabranjeni su ostavljanje pribora bez nadzora, označavanje mjesta trajnim oznakama i lov žaba, rakova i puževa. Na salmonidnim vodama pod upravom tog udruženja zabranjen je noćni ribolov u proljeće od 21:00 do 06:00 sati i ljeti od 22:00 do 05:00 sati. Opšta pravila KŠR „Korana“ zabranjuju ostavljanje pribora u vodi bez nadzora, panulanje i ribolov sa mostova, a od 1.2. do 31.3. i ribolov živom ribicom.
Od gradskog stadiona do fabričke brane u Tušmeru primjenjuje se režim „ulovi i pusti“ za sve vrste i uzraste ribe, osim soma iznad 30 kg. Pravilo za 2026. predviđa privremenu zabranu ribolova šarana nakon poribljavanja; u reviru „ulovi i pusti“ ona traje 48 sati od dana poribljavanja.
Na dionici ŠRD „Slunjčica“ dnevno se smiju zadržati najviše dva komada plemenite ribe ili tri kg bijele ribe, uz najmanju mjeru od 30 cm za potočnu pastrvu i 40 cm za štuku. Na svim vodama pod upravom KŠR „Mrežnica“ obavezno je puštanje šarana težih od 6 kg.