Česma je slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, u oblasti Bjelovara, Čazme i Križa, na kojoj se peca sa obale. Prema starijim pravilima, potrebni su ribolovna dozvola i položen ribolovački ispit, uz uslove sektora na kojem se lovi. Među ciljanim ribama su šaran, štuka, smuđ i grgeč.
- Veličina
-
Dužina u regionu 80,7 km
O vodi
Česma nastaje na sutoku Grđevice i Barne, na 114 m nadmorske visine, a uliva se u Lonju na 84 m. Prema starijim podacima, duga je od 80,7 do 123,5 km, dok površina njenog sliva iznosi od 2.608 do 3.253 km². Kod Narte prosječna dubina toka iznosi od 1 do 2 m, uz širinu od 10 do 15 m. To je pregledna širina za pecanje sa obale, ali plitka voda traži miran prilazak i pažljivo zabacivanje. Rijeka je neplovna.
Dijelom toka upravlja Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar, u čijem sastavu djeluje SRD „Česma“ Bjelovar. Njen sektor dug je 13,7 km i obuhvata 13,7 ha vodenog dijela rijeke. Nizvodno od granice sa bjelovarskom zajednicom, od Narte i Galovca preko Štefanja, upravlja Zajednica ŠRD Čazma. Tok u administrativnim granicama opštine Križ pripada ŠRU „Šaran“ Križ i ribolovnom području Sava 2.
Česma je od 2013. godine područje mreže Natura 2000, sa oznakom HR2001243 i površinom od 102,77 ha. U vodi živi zaštićena školjka obična lisanka. Uz rijeku se nalazi Posebni rezervat šumske vegetacije Česma, površine 50,84 ha, zaštićen 1982. godine.
Rijeka se poribljava, a ZŠRDUB je 2024. godine održavao sastanke i pripremao planove poribljavanja. Prema starijim pravilima, za vode koje obuhvataju Česmu u opštini Križ propisano je poribljavanje šaranom u količini od 1.500 kg, amurom od 80 kg, te štukom i smuđem sa po 50 kg.
Kapitalni ulovi vezani su za stari tok i rukavce kod Narte, na području Stare Česme i Žigić vira. Tu je 2010. godine ulovljen tolstolobik od 74 kg, opisan kao hrvatski rekord i drugi na svijetu, a 2007. godine som od 55 kg. Za isto područje 2023. godine zabilježeni su šaran od 15,70 kg i amur od 15,30 kg.
Ribe u vodi
Šaran živi u Česmi, ali i u povezanim rukavcima i mrtvicama. Za njegovo pecanje obično vrijedi tražiti mirniji dio vode i prelaz prema dubljem koritu; najviše smisla ima strpljivo čekanje na hranjenom mjestu ujutru ili predveče. Som takođe nastanjuje rijeku i povezane rukavce i mrtvice. Ova grabljivica se obično drži zaklona i dubljih dijelova, a aktivnija je pri slabijem svjetlu.
Štuka, smuđ i grgeč zanimljivi su varaličarima. Štuka obično vreba uz zaklon i ivicu rastinja, dok smuđ češće traži tvrđe dno i prelaze dubine, naročito u sumrak. Grgeč se često kreće u jatu; kada jedan zagrize, vrijedi pažljivo obraditi isto mjesto manjom varalicom. Za vode koje obuhvataju Česmu u opštini Križ propisano je poribljavanje šaranom, štukom, smuđem i amurom. Amur se obično traži u mirnijoj vodi uz bilje, a pri zamaranju zna naglo da povuče pred samom obalom.
U rijeci i povezanim rukavcima i mrtvicama žive i tolstolobik, deverika i babuška, kao i cvergl, odnosno crni somić. Za pecanje mirnijih vrsta korisno je održavati ujednačeno hranjenje, bez pretjerivanja kada grize slabo.
Bolen, poznat i kao bucov ili avat, obično se odaje lovom sitne ribe pri površini. Klen je oprezniji uz obalu i zaklon, pa mu treba prići tiho. Bodorka i plotica traže finiju prezentaciju mamca, dok uklija često uzima bliže površini.
Česmu nastanjuju i balavac i bezribica. Uz krkušu živi bjeloperajna krkuša, a među sitnijim vrstama su dvoprugasta uklija i gavčica. Ribljem svijetu rijeke pripadaju i potočna mrena, sunčanica i vijun.
Kako se peca
Na Česmi se peca sa obale, sa pristupačnih i uređenih pozicija. Za grgeča se koristi izrazito lagano varaličarenje silikonskim varalicama. Opisane dužine silikonaca kreću se od 4 do 7,5 cm, uz glave od 1,5 do 4 g, a izdvajaju se žute i višebojne varalice. Lagan pribor olakšava praćenje sitnih udaraca; mamac je dobro voditi kratkim pomjeranjima uz pauze.
Varaličarenje štuke i smuđa takođe je zastupljeno. Za grgeča i štuku koriste se silikonski tvisteri, silikonske ribice i silikonski crvi, ali i leptiraste varalice veličine 5. Vobleri dužine od 10 do 12 cm vode se trzajima. Pri lovu štuke potreban je predvez otporan na zube, dok se smuđ obično traži sporijim vođenjem mamca blizu dna.
Ribolov hranilicom i dubinski ribolov koriste se za bijelu ribu, šarana i amura. U hranjenje ulaze zrnasta hrana i namjenske primame za ribolov hranilicom, a koristi se i kukuruz šećerac. Fiderom se lakše prati oprezan griz, dok na dubinku treba održavati mamac na odabranom mjestu i prilagoditi otežanje toku. Primamu je korisno dodavati ujednačeno, tako da riba ostane u zoni udice.
Pristup vodi
U okolini Bjelovara rijeci se lako prilazi na više lokacija, sa pristupačnim i uređenim pozicijama za pecanje sa obale. Pristup vodi postoji i u okolini Narte, kao i oko Galovca i Čazme.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, za ribolov su obavezni dozvola za sportski odnosno slatkovodni ribolov i položen ribolovački ispit. Dozvola se nabavlja kod ovlašćenih lica udruženja koje upravlja odabranim sektorom, uz njegove lokalne uslove. Za područje ŠRU „Šaran“ Križ kupuje se na ribnjaku u Vezišću, uz prethodnu najavu. Po cjenovniku ZŠRDUB za 2020. godinu, jednodnevna dozvola za članove koštala je 60,00 kuna, a godišnja za uzrast od 15 do 18 godina i za žene 200,00 kuna.
Opšta pravila regiona za 2026. godinu propisuju lovostaj za štuku od 1. februara do 31. marta, za smuđa od 1. marta do 31. maja, za šarana od 1. aprila do 31. maja, a za soma od 16. aprila do 15. juna. Lovostaj za šarana ne važi za ribnjačke fenotipe.
Na sektoru ŠRU „Šaran“ Križ dnevno je dozvoljeno zadržati najviše dvije plemenite ribe, i to šarana, amura, štuku ili smuđa. Šaran se smije zadržati do mase od 5,00 kg, a amur iznad 5,00 kg; za ostale vrste nema količinskog ograničenja. Prema opštim pravilima regiona za 2026. godinu, najmanja lovna mjera za šarana, štuku i smuđa iznosi 40 cm, a za soma 60 cm.