Neretva u Hrvatskoj, u Dubrovačko-neretvanskoj oblasti, spaja slatku vodu donjeg toka s boćatom vodom delte. Peca se s obale i iz čamca; prema starijim pravilima potrebna je dozvola, uz različite režime iznad i ispod mosta u Metkoviću i posebna ograničenja na ušću. Među glavnim lovinama su klen, šaran, brancin i lica.
- Veličina
-
Dužina u regionu 73,3 km
O vodi
U hrvatskom dijelu Neretve slatkovodni tok prelazi u boćata staništa donjeg toka i rukavaca. More prodire u korito kao slani klin i donosi morske vrste duboko u rijeku. Na tom prelazu živi 49 vrsta riba, pa se karakter ribolova mijenja zajedno s vodom i položajem na toku.
Prema starijim podacima, ukupna dužina Neretve iznosi oko 215 do 225 km, a hrvatski dio između 20 i 22 km. Sliv u Hrvatskoj obuhvata između 280 i 430 km², dok se ukupni sliv prostire od 5.580 do preko 10.500 km². Do mosta u Metkoviću rijeka je navodno plovna za plovila s gazom do 4,5 m.
Hrvatski dio toka i delta leže od 0 do nekoliko metara nadmorske visine, uz izrazit uticaj plime i slanog klina. Donji tok i delta nalaze se na Ramsarskom popisu međunarodno važnih močvarnih staništa. Delta pripada mreži Natura 2000 kroz područja POP HR1000031 Delta Neretve i POVS HR5000031 Delta Neretve, a obuhvata i više posebnih ornitoloških i ihtioloških rezervata.
Obala je dostupna u Metkoviću, Opuzenu, Kominu i Rogotinu, preko šetališta i regulacionih nasipa, kao i uz rukavce i kanale delte. Peca se s obale i iz čamca, pa se može birati između glavnog toka i mirnijih zona.
Ugovorom potpisanim 1. avgusta 2023. godine, na 20 godina, EkoLink iz Opuzena postao je ovlašćenik ribolovnog prava na svim kopnenim slatkovodnim vodama Dubrovačko-neretvanske oblasti.
Ribe u vodi
Klen i šaran su među slatkovodnim lovinama Neretve, a tu živi i riječna jegulja. Klena obično vrijedi tražiti uz zaklon i granicu struje, naročito ujutru i predveče; oprezan prilaz često znači više od dalekog zabačaja. Šaran se najčešće traži pri dnu, u mirnijoj vodi, gdje se hrani i gdje se mamac može zadržati na istom mjestu. Jegulja je uglavnom aktivnija u sumrak i noću, ali njen lov mora biti usklađen s lovostajem.
Od grabljivica u rijeci žive štuka i som. Štuka obično vreba uz zaklon, dok se som često traži uz dublje dijelove i prelome dna. Babuška i deverika pogodne su za strpljivo pecanje pri dnu, a mrena se obično drži tekuće vode i hrani uz samo dno.
Brancin ulazi u rijeku pod uticajem slanog klina. Za njega su zanimljivi spojevi struja i mjesta gdje se okuplja sitna riba, naročito pri slabijem svjetlu. Lica i strijelka skakuša takođe pripadaju morskom i boćatom dijelu ribljeg svijeta Neretve; kod ovih grabljivica valja pratiti kretanje sitne ribe i napade na površini. U donjem toku i na ušću lovljene su lice od 15 do 30 kg, a u Rogotinu brancin preko 5 kg.
U morskim i boćatim staništima rijeke žive i cipal, orada i ovčica. Orada i ovčica hranu uglavnom traže po dnu, pa je važnije položiti mamac na pravo mjesto nego stalno prebacivati pribor. Golub ćukan je povremeni morski posjetilac.
Neretvanska podustva i neretvanska uklija su endemske i strogo zaštićene vrste. Isti status imaju neretvanski vijun, vrgoračka gobica i imotska gaovica, pa ih treba razlikovati od riba koje se ciljano love.
Kako se peca
Na Neretvi se peca s obale i iz čamca. Pri brzom toku čamac daje prednost u lovu lice, strijelke i brancina jer olakšava vođenje i zadržavanje varalice u željenoj zoni. Varaličarenje ovdje obuhvata i lov klena, za kojeg je koristan precizan zabačaj uz zaklon.
Površinske varalice i poperi koriste se za licu i strijelku u jutarnjim satima. U upotrebi su i varalice sa propelerom, dok manji vobleri odgovaraju lovu klena i brancina. Silikonske varalice, uključujući silikonske jeguljice na džig glavama, omogućavaju pretraživanje dubljeg sloja; težinu treba prilagoditi struji tako da se zadrži osjećaj kontakta s mamcem.
Ribolov na plovak zastupljen je na rijeci, a u mirnijim zonama i kanalima peca se pri dnu. Pridneni ribolov obuhvata odmet, kančenicu i ribolov hranilicom. Kod hranilice je korisno da pribor miruje, a da prihrana ostaje u zoni udice umjesto da je struja odmah odnese.
Ribolov prirodnim mamcima uključuje žive ili mrtve ribice, među njima cipal i gavun, kao i kozice i riječne račiće. Za oradu i ovčicu koriste se morski crvi bibi i koreano. Biljni mamci, pelete i prihrana namijenjeni su šaranu i bijeloj ribi; s prihranjivanjem je bolje krenuti odmjereno i dodavati prema aktivnosti ribe.
Pristup vodi
Pješke se vodi prilazi s obala u Metkoviću, Opuzenu, Kominu i Rogotinu, preko šetališta i regulacionih nasipa, te uz rukavce i kanale delte. Na dionici Rogotin – Komin – Metković pristup obali vodi preko regulacionih nasipa uz cestu.
U Metkoviću se nalazi sportska luka Donja stara Neretva. Duž toka i oko ušća postoje lučki navozi i vezovi za brodice.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, za ribolov je potrebna dozvola: slatkovodna se kupuje preko ovlašćenika, ovlašćenih prodavnica ribolovne opreme ili elektronskog sistema Ministarstva poljoprivrede, a morska preko ovlašćenih saveza i udruženja, uključujući SRD Metković, ili preko internet stranica Uprave za ribarstvo. Naknade za slatkovodnu dozvolu iz 2020. godine iznose 2,65 € za jedan dan, 6,64 € za tri dana, 9,29 € za sedam dana i 13,27 € za kalendarsku godinu; na njih ovlašćenik dodaje naknadu za finansiranje obaveza ribolovnog prava. Prema cjenovniku za 2025/2026. godinu, morska dozvola košta 10 € za jedan dan, 25 € za tri dana i od 45 do 60 € za sedam dana, dok godišnja sportska dozvola iznosi od 46,45 do 55 €, uz dodatno plaćanje članskih markica.
Prema propisu iz 2011. godine, granica ribolovnog mora i kopnenih voda je most u Metkoviću, Gabela, a nizvodno se primjenjuje morski ribolovni režim. Na ušću važi posebna regulacija za zaštićena ribolovna staništa. U slatkovodnom toku primjenjuju se Zakon o slatkovodnom ribarstvu i prateći pravilnici. Zabranjena je upotreba neoznačenih vrša, vrša vezanih u parangal i mreža za lične potrebe u sportsko-rekreativnom ribolovu.
Za 2026. godinu lov jegulje zabranjen je od 1. marta do 1. novembra. Zabranjeno je zadržavanje riba ispod propisane mjere i riba u lovostaju. Neretvanska podustva, neretvanska uklija, neretvanski vijun, vrgoračka gobica i imotska gaovica strogo su zaštićene vrste. Plansko poribljavanje obavlja se isključivo zdravstveno ispravnom ribom autohtonog porijekla.