Oćuša je najveće Baćinsko jezero, kod Baćine i Ploča u Hrvatskoj. Peca se sa prohodne obale i iz čamca; prema starijim podacima, potrebna je dozvola. Među ribama su jegulja, cipoli, mrena i pastrvski grgeč.
- Veličina
-
Površina 54,7 ha
O vodi
Oćuša, koju lokalno zovu i Voćuša, najveće je jezero u grupi Baćinskih jezera kod Baćine i Ploča. Prema starijim podacima, zauzima od 54,7 do 55,4 ha, a najveća izmjerena dubina iznosi 19,6 m. Jezero je kriptodepresija: dno mu leži ispod nivoa mora.
Veza jezera s morem preko kanala i tunela omogućava zajedničko prisustvo slatkovodnih i migratornih morskih riba. Prema starijim podacima, u cijelom kompleksu Baćinskih jezera, uključujući Oćušu, žive od 22 do 24 vrste riba. Oćuša i ostatak kompleksa pripadaju ekološkoj mreži Natura 2000 i zaštićenom obalnom području.
Dio obale zarastao je šašem i trskom, pa se sa kopna peca na dostupnim, prohodnim mjestima, a ribolov se praktikuje i iz čamca. Području se prilazi putem D8 i lokalnim makadamskim putevima, dok su oko jezera uređene pješačke staze.
U prošlosti se pokušavalo s poribljavanjem mlađi šarana i mrene, a mrena se uspješno održala. U martu 2024. godine jedan pecaroš ulovio je na Baćinskim jezerima sivog tolstolobika težeg od 40 kg.
Ribe u vodi
Pastrvski grgeč zanimljiv je varaličarima, a njegovo prisustvo povezano je s neplanskim, ilegalnim unošenjem pojedinaca. Ova riba obično se drži zaklona, rubova rastinja i prelaza prema dubljoj vodi. U toplijem dijelu godine često najbolje grize rano ujutru i predveče, kada vrijedi pažljivo pretražiti plićake.
Jegulja je prisutna u Oćuši i ostalim Baćinskim jezerima. Obično se drži dna i zaklona, a aktivnija je pri slabijem svjetlu i u mutnijoj vodi. Cipoli u jezera dolaze kao migratorne morske ribe; za njih obično bolje radi nenametljiva prezentacija mamca i tanji predvez nego grub pribor.
Mrena se uspješno održala nakon nekadašnjeg unošenja mlađi. Hranu uglavnom traži pri dnu, pa mamac treba ponuditi tamo gdje se zadržava, bez nepotrebnog pomjeranja sistema. Među slatkovodnim ribama je i plotica, a u Baćinskim jezerima prisutan je i tolstolobik.
Rijetke i endemske krške vrste ovog kompleksa čine primorska uklija i neretvanski vijun, uz imotsku gaovicu i vrgoračku gobicu.
Kako se peca
Na Oćuši se sa obale peca tamo gdje je prilaz prohodan; šaš i trska zatvaraju dio obale. Ribolov iz čamca takođe se praktikuje na Baćinskim jezerima.
Varaličarenje pastrvskog grgeča na Baćinskim jezerima i pripadajućim kanalima vezano je za plićake i zone trave i trske. Koriste se:
- površinski vobleri,
- silikonske varalice,
- gumene žabe. Uz rastinje vrijedi voditi mamac s pauzama i zadržati ga uz rub zaklona, gdje grgeč često vreba plijen. Za ovakav ribolov koristan je pribor kojim se zakačena riba može odvojiti od guste trave.
Cipoli i bijela riba love se na plovak i lakim dubinskim priborom, uz prirodne mamce. Za ribolov na plovak dobro je precizno odmjeriti dubinu i koristiti osjetljiv plovak, dok na dubinku treba staviti tek toliko otežanja da mamac miruje. Sitniji zalogaj i pažljivo praćenje ugriza često su važniji od dalekog zabačaja.
Pristup vodi
Do jezera se automobilom dolazi s Jadranske magistrale D8 u pravcu Baćine, zatim lokalnim pristupnim i makadamskim putevima. Oko jezera uređene su pješačke i biciklističke staze.
Uz Jadransku magistralu, iznad jezera, nalazi se uređeno parkiralište s vidikovcem. Na Baćinskim jezerima postoje manja privezišta i pristaništa za turističke lađe, čamce i kajake.
Pravila i dozvole
Prema starijim podacima, za ribolov je potrebna dozvola, a cijena dozvole za Baćinska jezera iznosila je 150 HRK. Oćuša je uvrštena među ribolovne vode HŠRS-a. Opšte pravilo u Hrvatskoj dopušta najviše tri ribolovna štapa, s po jednom udicom na svakom priboru. Oćuša i cijeli kompleks Baćinskih jezera pripadaju ekološkoj mreži Natura 2000 i zaštićenom obalnom području.
