Vijun živi uz dno, naročito na mestima sa sitnim peskom, muljem i slabijom strujom. Aktivniji je u sumrak i tokom noći, kada izlazi iz zaklona i traži hranu. Najizgledniji je slučajan ulov na veoma sitan prirodni mamac ponuđen neposredno uz podlogu.
Ukratko
- Tipična težina
- 0–0,01 kg
Kako prepoznati
- Telo je usko, izduženo i bočno spljošteno, sa veoma sitnim ljuskama.
- Svetlu, žućkastu osnovu prekrivaju tamne pege, koje duž bokova obrazuju upadljiv niz.
- Usta su mala i okrenuta nadole, a oko njih se nalaze kratki brkovi.
- Ispod oka se nalazi sitan pokretni trn, koji nije uvek lako uočiti.
- Repno peraje je zaobljeno ili gotovo ravno završeno, bez dubokog useka.
Kako loviti
Ribolov prirodnim mamcima najviše odgovara njegovom načinu ishrane, mada se vijun retko ciljano lovi. Pri ribolovu na plovak mamac treba da bude tik uz dno, bez naglog povlačenja i neprirodnog poskakivanja. Moguć je i slučajan ulov tokom dubinskog ribolova, ali krupan mamac i gruba oprema slabo odgovaraju njegovim malim ustima. Dodiri mamca mogu biti jedva primetni, pa je važnija osetljiva prezentacija nego daleko zabacivanje.
Na šta loviti
Najprikladniji su sitni delovi tanke gliste i larve vodenih insekata, naročito larve komaraca. To su meki zalogaji nalik organizmima koje vijun pronalazi u podlozi. Mamac treba da bude vrlo mali i da leži uz dno; veliki snopovi mamaca nisu dobar izbor za ribu ovako sitnih usta.
Gde loviti
Traži mirnije priobalne pojaseve reka, zatišja iza prepreka i jezerske obale sa mekom podlogom. Najvažnije je da dno omogućava ukopavanje: sitan pesak i rastresit mulj pogodniji su od ogoljenog kamena. Rubovi vodenog bilja i prelazi između peska i nanosa organskog materijala pružaju mu zaklon i mesta za hranjenje.
O ribi
Vijun najveći deo života provodi sasvim blizu podloge. Kada miruje ili se uznemiri, može da se ukopa tako da ostane gotovo nevidljiv. Zbog takvog ponašanja lako promakne posmatraču i u bistroj, plitkoj vodi, pa odsustvo vidljivih riba ne znači da je dno prazno.
Hranu pronalazi pretražujući sitan nanos. U usta uzima čestice podloge, izdvaja sitne beskičmenjake i drugi jestivi materijal, a nejestive čestice izbacuje. Brkovi mu pomažu da istražuje neposrednu okolinu, posebno kada je vidljivost slaba.
Razmnožava se tokom toplijeg dela godine, a ikru polaže među vodeno bilje i na drugu potopljenu podlogu. Ne gradi gnezdo i ne čuva potomstvo. Za opstanak mladih važni su zaklon i dostupnost veoma sitne hrane.
Tokom hladnijeg dela godine aktivnost mu opada i više vremena provodi zaklonjen uz dno ili u podlozi. Sa zagrevanjem vode postaje pokretljiviji, ali i tada uglavnom ostaje neupadljiv stanovnik donjeg sloja vode, a ne riba otvorene površine.
Vode u kojima se nalazi
- Bovansko jezero (Srbija)
- Brestovačko jezero (Srbija)
- Česma (Hrvatska)
- Cetina (Hrvatska)
- Gostelja (Bosna i Hercegovina)
- Jezero Kozjak (Hrvatska)
- Korana (Hrvatska)
- Krenica (Bosna i Hercegovina)
- Lika (Hrvatska)
- Lim (Crna Gora)
- Moravica (Srbija)
- Mura (Hrvatska)