Na cijelom Sakadašu zabranjen je ribolov, uključujući pecanje sa obale, mola i iz čamca, prema pravilima za 2026. godinu. Ovo slatkovodno jezero u Hrvatskoj, u oblasti Kopačkog rita, pripada Posebnom zoološkom rezervatu. Među njegovim dominantnim ribama su šaran, štuka, som i smuđ.
- Veličina
-
Površina 77,3 ha
O vodi
Sakadaš je najdublja depresija i najdublje jezero Kopačkog rita. Nalazi se u Parku prirode Kopački rit, unutar Posebnog zoološkog rezervata kojim upravlja Javna ustanova „Park prirode Kopački rit“. Vodi se prilazi radi turističkih posjeta, dok je sportsko-rekreativni ribolov zabranjen.
Površina jezera kreće se od 12 do 77,3 ha, pri čemu se 12 ha odnosi na srednji vodostaj. Pri srednjem vodostaju prosječna dubina je oko 7 m, a pridneni sloj nalazi se oko 7,5 m. Tokom jaružanja 1980-ih godina dubina je dostizala oko 17 m.
Šire poplavno područje rita leži na nadmorskoj visini od 78 do 86 m. Plavljenje Sakadaša počinje pri koti od 80,51 m n.v., uz vodostaj od +167 cm na vodomjeru. Jezero i okolni poplavni sistem zato treba posmatrati kao povezanu cjelinu.
Jezero pripada Ramsarskom području močvara od međunarodnog značaja, proglašenom 1993. godine, ekološkoj mreži Natura 2000 i UNESCO-vom rezervatu biosfere Mura – Drava – Dunav. Planom za period 2023–2029. godine na vodama pod upravom Ustanove ne sprovodi se poribljavanje, radi očuvanja izvornog genetskog fonda i prirodnog mrijesta. Riblje zajednice procijenjene su kao samoodržive, a u jezeru i poplavnom sistemu rita živi između 44 i 50 vrsta riba.
Tradicionalni i privredni ribolov obustavljen je rješenjima iz 1984. godine, a posljednji mrežni izlov bio je 1998. godine. U predanjima s područja rita i Sakadaša navodno je ulovljen som težak 180 kg i dug oko 3 m.
Kod jezera su Prijemni centar Mali Sakadaš s parkiralištem, drvena šetnica „Bijeli lopoč“ i turističko pristanište „Veliki Sakadaš“. Pristanište koriste isključivo ovlašćeni izletnički brodovi, električni čamci i organizovane kanu ture.
Ribe u vodi
Šaran, štuka, som i smuđ spadaju među dominantne vrste Sakadaša i poplavnog sistema rita. Danas su dio zaštićenog ribljeg svijeta, dok ulovi pripadaju ribolovačkoj prošlosti ovog jezera.
U jezeru i povezanom poplavnom sistemu žive i babuška, amur i deverika. Prirodni mrijest i samoodržive riblje zajednice osnova su njihovog očuvanja, bez poribljavanja na vodama pod upravom Ustanove prema planu za period 2023–2029. godine.
Kako se peca
Nekada se ovdje tradicionalno lovilo mrežama, uz alov, vrške, samolovke i maraže. Taj način ribolova pripada vremenu prije zabrane. Varaličarenje takođe pripada prošlosti Sakadaša: iz 1973. godine postoje zapisi o povremenim ulovima štuke na varalice u sportskom ribolovu.
Pristup vodi
Za dolazak automobilom postoji parkiralište kod Prijemnog centra Mali Sakadaš, namijenjeno turističkim posjetama. Pješački pristup području jezera vodi drvenom šetnicom „Bijeli lopoč“.
Turističko pristanište Veliki Sakadaš ima pontone i mol, a koriste ga isključivo ovlašćeni izletnički brodovi, električni čamci i organizovane kanu ture. Prema pravilima za 2026. godinu, ribolov je zabranjen i sa šetnice i obale, kao i sa mola i iz čamca.
Pravila i dozvole
Prema starijim podacima, dozvole za dozvoljene vode Parka kupuju se u Prijemnom centru, Mali Sakadaš 1, Kopačevo, ili u Prezentacijsko-edukacijskom centru Tikveš; zabranjeno je neovlašćeno poribljavanje. Za 2026. godinu dnevna dozvola za dozvoljene vode Parka košta ukupno 12,00 €: naknada za ribolovnu dozvolu iznosi 2,65 €, a naknada za sprovođenje ribolovnog prava 9,35 €. Trodnevna dozvola košta 30,00 €, od čega je 6,64 € naknada za ribolovnu dozvolu, a 23,36 € za sprovođenje ribolovnog prava. U obje cijene uključena je osnovna ulaznica u Park.
Na vodama u Hrvatskoj na kojima je ribolov dopušten, za 2026. godinu lovostaj za šarana traje od 1. aprila do 31. maja, a za štuku od 1. februara do 31. marta. Za smuđa i kečigu traje od 1. marta do 31. maja. Lovostaj za soma je od 16. aprila do 15. juna, uz izuzetak rijeke Dunav. Na dunavcima lovostaj za bolena traje od 1. aprila do 31. maja.
Opšte najmanje lovne mjere za dozvoljene vode u Hrvatskoj za 2026. godinu iznose 40 cm za šarana, štuku, smuđa, kečigu i bolena. Za soma je najmanja mjera 60 cm, za linjaka 20 cm, a za mrenu 28 cm.