Biljsko jezero, poznato i kao Stara Drava kod Bilja, plitko je slatkovodno jezero u Hrvatskoj, u Baranji. Peca se pretežno sa uređene obale, a prema starijim pravilima potrebna je dozvola; takmičarska staza se tokom zvaničnih takmičenja privremeno zatvara. Među glavnim ribama su šaran, som, smuđ i štuka.

Veličina
Površina 31,9 ha

O vodi

Biljsko jezero je stari dravski tok kod Bilja, podijeljen mostom i ustavom na dva dijela. Ovim ribolovnim područjem upravlja ZŠRU Baranje, a u naselju djeluje i ribolovno udruženje „Karas“ Bilje. Uređena obala i međunarodna takmičarska staza daju mu izrazito ribolovni karakter.

Prema starijim podacima, površina se kreće od 31,9 do 56 ha. Jezero je vrlo plitka stajaćica, sa prosječnom dubinom manjom od 3 m, dok je uz takmičarsku stazu dubina od 1,5 do 3 m. Takva voda traži pažljivo podešavanje dubine i miran prilaz mjestu, naročito kada se peca blizu obale.

Biljsko jezero
Izvor: fotografija sa interneta

U neposrednoj blizini je Park prirode Kopački rit, s kojim je jezero povezano spletom kanala. Obuhvaćeno je ekološkom mrežom Natura 2000. Veslački klub „Biljsko jezero“ iznajmljuje kanue i kajake za rekreativno veslanje.

Duž sjeverne obale uređene su poučno-rekreativna i takmičarska ribolovna staza. Takmičarska staza duga je 2300 m, a na jezeru je 2022. godine održano 68. Svjetsko prvenstvo u lovu ribe udicom na plovak.

Biljsko jezero
Izvor: fotografija sa interneta

Ribe u vodi

Šaran je jedna od važnih lovina, a u jezeru žive domaći divlji dunavski i ribnjački šaran. Jezero je 2022. godine poribljeno šaranom pojedinačne mase od 1,5 do 3,0 kg. Šarana obično vrijedi tražiti uz prelaze dubine i mjesta na kojima nalazi hranu; rano jutro i predvečerje često su najbolji dio dana za čekanje na postavi. Amur se takođe lovi strpljivim čekanjem, uz pažljivo prihranjivanje i dovoljno pouzdan pribor za snažan bijeg.

Od grabljivica tu su som, smuđ i štuka. Smuđ se najčešće traži pri dnu i u slabijem svjetlu, dok štuka rado vreba uz zaklon i rubove rastinja. Som je obično aktivniji u sumrak i tokom toplijeg dijela godine; za njega je važniji pouzdan pribor nego finoća sistema. Varaličaru koristi da mijenja brzinu vođenja i dubinu, umjesto da stalno pretražuje isti sloj vode.

Biljsko jezero
Izvor: fotografija sa interneta

Bolen, kojeg ovdje zovu i raub, i grgeč dopunjuju izbor grabljivica. Za pecanje sitnije i bijele ribe tu su deverika, bodorka, poznata i kao žutooka, te crvenperka. U jezeru žive i jez i uklija, kao i babuška i patuljasti somić, poznat i kao američki somić.

Kako se peca

Peca se pretežno sa obale duž uređene staze, a najzastupljeniji je ribolov na plovak. Za sitnu i bijelu ribu koriste se crvići i zrnevlje. Dobro odmjerena dubina i umjereno prihranjivanje pomažu da se jato zadrži na mjestu bez brzog zasićenja.

Ovdje se koriste direktaši i štek štapovi do 8 metara, a za veće daljine meč štapovi. Fina postavka podrazumijeva najlon oko 0,10 mm i udice broj 18, uz plovke od 0,5 do 3 g, odnosno od 7 do 10 g za daljinu. Ribolov hranilicom intenzivno se primjenjuje kroz Baranjsku fider ligu; fiderom je važno ponavljati zabačaj na isto mjesto da hrana ostane okupljena.

Biljsko jezero
Izvor: fotografija sa interneta

Za šarana se primjenjuje klasični dubinski ribolov na postavu, uz kukuruz i srodne mamce. Pri čekanju mamac treba položiti na uredno odabrano mjesto, a kočnicu podesiti tako da prvi snažan bijeg ne pokida sistem.

Varaličarenjem se love štuka, som i smuđ. Varalice treba voditi na različitim dubinama, uz sporije pretraživanje donjih slojeva kada riba nije aktivna. Za grabljivice se koriste i žive ili mrtve ribice, odnosno kederi; pri takvom pecanju važni su pouzdan predvez i pažljivo praćenje uzimanja mamca.

Biljsko jezero
Izvor: fotografija sa interneta

Pristup vodi

Jezeru se jednostavno pristupa iz pravca Bilja, cestom Osijek–Bilje, i sa južne i sa sjeverne strane.

Duž sjeverne obale može se pješice poučno-rekreativnom stazom, uz koju je uređena i takmičarska ribolovna obalna staza duža od 2 km.

Biljsko jezero
Izvor: fotografija sa interneta

Pravila i dozvole

Prema starijim pravilima, ribolov je otvoren uz obaveznu dozvolu. Dozvole se izdaju elektronski kroz centralni sistem Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, a kupuju se preko ZŠRU Baranje uplatom na račun i podnošenjem zahtjeva onlajn ili kod pripadajućih ribolovnih udruženja.

Po cjeniku ZŠRU Baranje za 2023. godinu, dnevna dozvola koštala je 15,00 EUR, trodnevna 30,00 EUR, a sedmodnevna 45,00 EUR. Za 2025. godinu godišnja dozvola sa članarinom za seniore i HRVI iznosila je 100,00 EUR, od čega 13,27 EUR za dozvolu i 86,73 EUR za članarinu. Za juniore, juniorke i seniorke iznosila je 50,00 EUR, sa istom cijenom dozvole od 13,27 EUR i članarinom od 36,73 EUR.

Biljsko jezero
Izvor: fotografija sa interneta

Prema odlukama za 2022. godinu, ribolovna staza privremeno se zatvara za rekreativni ribolov tokom zvaničnih ribolovnih takmičenja. Jezero je obuhvaćeno ekološkom mrežom Natura 2000.

Opšta pravila regiona propisuju lovostaj za štuku od 1. februara do 31. marta, a za smuđa od 1. marta do 31. maja. Za šarana traje od 1. aprila do 31. maja, a za soma od 16. aprila do 15. juna. Minimalna lovna mjera za šarana, štuku i smuđa je 40 cm, a za soma 60 cm. Za strane i invazivne vrste, uključujući babušku i patuljastog somića, nema lovostaja ni minimalne lovne mjere i dopušten je neograničen ulov.

Fotografije

Izvori