Orešje je plitko, bistro jezero uz Savu, na području Grada Sveta Nedelja u Hrvatskoj. Ribolov je dozvoljen uz dozvolu i vraćanje svih riba, prema režimu uvedenom 2019. godine. Glavne mete su šaran, amur, štuka i som, a lopoč i podvodna trava traže pažljivo biranje mjesta i prezentacije mamca.
- Veličina
-
Površina 29,3 ha
O vodi
Jezero Orešje nalazi se u istoimenom naselju uz Savu, na području Grada Sveta Nedelja. Njime upravlja ŠRD „Sloga“ Orešje, koji vodu redovno i planski poribljava. Izrazito bistra voda, gusta polja lopoča i podvodna trava određuju karakter ribolova: otvoren prolaz između biljaka često je važniji od dalekog zabačaja.
Prosječna dubina je oko 1,5 do 2 m, a najveća doseže 4 m. Podzemne vode Save znatno utiču na dubinu jezera; tokom ekstremnih ljetnih suša voda se drastično povlačila, a plići dijelovi presušivali. Obalna linija duga je oko 4 km.
Prema starijim podacima, površina jezera kreće se od 29,3 do 39 ha, uz površinu glavnog jezera od 38 ha i ekonomskog ribnjaka od 1,5 ha. Jezero je unutar vodozaštitnog područja vodocrpilišta Strmec, a u neposrednoj blizini nalazi se Posebni ornitološki rezervat Sava – Strmec.
Peca se s uređene i prirodne obale. Oko jezera vodi ravna šljunčana staza koja olakšava pristup ribolovnim mjestima, dok se automobilom prilazi Savskom ulicom. Uz vodu i pokraj Ribarske kuće nalazi se neuređeni šljunčani parking.
Ribe u vodi
Šaran je jedna od glavnih meta, a jezero se njime i poribljava. Najveći zabilježeni ulov težio je 22 kg. Šaran obično obilazi rubove rastinja i prelaze između pliće i dublje vode; rano jutro, sumrak i mirniji periodi često su vrijeme kada bolje grize. Uz njega je važna lovina amur, s najvećim zabilježenim ulovom od 18 kg. Amur se često kreće uz vodeno bilje i aktivnije hrani u toplijoj vodi, pa pri zamaranju treba ostaviti prostora za nagli bijeg.
Štuka se poribljava mlađi, a među zabilježenim ulovima su primjerak od 15 kg i štuka duga 108 cm. Zaklon uz bilje i prolazi kroz vegetaciju prirodna su mjesta za zasjedu; varalicu vrijedi voditi uz njihov rub, uz povremene zastoje. Smuđ je takođe prisutan, s najvećim zabilježenim ulovom od 11 kg. Obično se traži bliže dnu, naročito u sumrak i pri slabijem svjetlu, sporijim vođenjem varalice.
Som ovdje ima zabilježen ulov od čak 104 kg. Ova vrsta obično postaje aktivnija u sumrak i noću, a za krupnu ribu važni su pouzdan pribor i strpljivo zamaranje. U jezeru žive i tolstolobik i pastrvski grgeč, kao i patuljasti somić, poznat i kao cvergl. Sitnija bijela riba obuhvata različite šaranke.
Kako se peca
Šaranski ribolov odvija se s uređene i prirodne obale, a šaran i amur love se prirodnim mamcima. Ovdje se koriste kuhani kukuruz i šećerac uz dodatak sladila, kao i HNV boile s prirodnim ekstraktima i blagim aromama. Agresivno aromatizirane boile i plivajući mamci pokazali su se manje uspješnim. U upotrebi su klasične tonuće boile, ali i kombinacija tonuće i plivajuće boile, kojom se mamac blago podiže iznad dna.
Prihrana za šarana plasira se raketama s obale ili uz pomoć PVA materijala. U bistroj vodi bolje je pažljivo položiti sistem i izbjeći nepotrebno uznemiravanje mjesta. > Prema starijim pravilima, prihranjivanje je dozvoljeno isključivo s obale, a ulaženje u vodu radi unosa hrane ili razvoženja pribora je zabranjeno.
Varaličarenje štuke oslanja se na veće trzajne varalice i veće plivajuće varalice, uz površinski ribolov imitacijama jegulje. Trzajne varalice vode se kratkim trzajima i pauzama, dok površinska prezentacija omogućava prolaz iznad rastinja. Zbog bistre vode, lopoča i podvodne trave koriste se i silikonske varalice s otežanim udicama, montirane protiv kačenja za travu. Varaličari tako mogu provući mamac uz zaklon u kojem grabljivica čeka.
Pristup vodi
Automobilom se iz Orešja jezeru prilazi Savskom ulicom. Uz jezero i pokraj Ribarske kuće nalazi se neuređeni šljunčani parking.
Oko cijelog jezera prolazi ravna, uređena šljunčana staza duga oko 4 km. Njome se pješice prilazi ribolovnim mjestima.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, za ribolov su potrebni dozvola, uvjerenje o položenom ribolovnom ispitu i članska iskaznica. Godišnje dozvole i članarine kupuju se u Ribarskoj kući petkom od 17 do 19 sati ili po dogovoru s blagajnikom, a izdaju se i elektronskom poštom. Dnevne i višednevne dozvole kupuju se kod ovlašćenih ribočuvara i kontrolora uz prethodnu telefonsku najavu ili u Ribarskoj kući. Godišnje dozvole uplaćuju se do 31. marta, a poslije tog roka iznos se uvećava za 20%.
Za 2026. godinu jednodnevna dozvola košta 20,00 €, a trodnevna 60,00 €. Godišnja dozvola za seniore iznosi 120,00 €, za žene i juniore 70,00 €, a za kadete 20,00 €.
Ribolov je zabranjen 15 dana nakon svakog poribljavanja i tokom službenih takmičenja. Prema pravilima za 2026. godinu, lovostaj na štuku traje od 1. februara do 31. marta, kada je zabranjeno svako varaličarenje. Ribolov iz čamca dozvoljen je vikendom i praznicima, osim tokom tog lovostaja. Za ostale vrste primjenjuje se hrvatska Naredba o lovostaju.
Noćni ribolov dopušten je tokom cijele godine uz prethodnu najavu ribočuvaru, u režimu od 00:00 do 24:00 sata, dok dnevna karta važi od svitanja do sumraka. Dozvoljena su najviše tri štapa s po jednom udicom, a kadetima do 14 godina jedan štap. Obavezni su podmetač i podloška za prihvat i oslobađanje ribe.
Odlukom iz 2019. godine uveden je strogi režim „Ulovi i pusti“ za sve vrste: svaka ulovljena riba mora se neoštećena vratiti u vodu. Dnevna karta ne dopušta uzimanje ni zadržavanje ribe, pa je ulov za ponijeti 0 komada odnosno 0 kg.