Karinsko more je slani zaliv Jadrana u Hrvatskoj, u oblasti Gornjeg i Donjeg Karina. Peca se sa obale, molova i riva, kao i iz plovila, uz dozvolu i propisane uslove. Među ribama koje ovdje privlače pecaroše su brancin, orada, arbun i cipal.
O vodi
Karinsko more pripada hrvatskom dijelu Jadranskog mora, a obali se prilazi kroz Gornji i Donji Karin. Šetnice, mjesne plaže, molovi i rive čine obalu dostupnom za pecanje, dok se na vodu izlazi čamcima, brodicama i gumenjacima.
Prema starijim podacima, površina zaliva iznosi od 5,5 do 5,7 km². Prosječna dubina je 12 m. Kod ušća Karišnice nanosi pijeska i mulja smanjuju dubinu, pa manjim čamcima mogu otežati isplovljavanje.
Zaliv pripada području ekološke mreže Natura 2000 HR4000030 „Novigradsko i Karinsko more“, koje obuhvata 3.738,79 ha i pod nadležnošću je ustanova „Natura Jadera“ i „Park prirode Velebit“. Ušće Karišnice je zaštićeni predio, a njena dolina ima status značajnog predjela.
Ribe u vodi
Brancin, poznat i kao lubin, zanimljiv je onome ko voli da traži ribu i mijenja položaj mamca. Obično prilazi plićaku, prelazima dubine i mjestima gdje voda nosi hranu, naročito u svitanje i sumrak. Ovdje se love brancini prosječne mase oko 4 kg, a sa ušća potiču i pojedinačni kapitalci do oko 14 kg. Navodno je 2025. ulovljen brancin od 17 lb 10 oz, odnosno oko 8 kg.
Orada je poznata i kao komarča ili podlanica. Hranu traži pri dnu, a pri grizu zna dugo da ispituje mamac, pa sa kontrom ne treba žuriti. Za pecaroša koji bira postav na dnu zanimljiv je i arbun: obično se traži uz samo dno, lakšim priborom koji dobro prenosi sitnije udarce.
Jegulja se najčešće aktivira u slabijem svjetlu i noću, dok cipal traži diskretniji pristup, tanji predvez i pažljivo ponuđen mamac. U Karinskom moru živi i iverak. Uz njih su prisutni ovčica i fratar, a tu su i pic i salpa.
Zubatac je lovina za strpljivog pecaroša; obično se traži uz promjene dubine i zaklone, priborom koji može izdržati snažan prvi bijeg. U vodi žive i manula i pirka, dok sitniju ribu predstavljaju gavun i glavoč travaš.
Pored riba, love se lignja i sipa, a prisutni su i škamp i grmalj. Pojedinačni ulovi jesetre i pastrve pripadaju istoriji ove vode.
Kako se peca
Sa obale, lokalnih molova i riva peca se odmetom, dok se kančenica koristi i iz čamca. Dubinski ribolov i postav na dnu ovdje se oslanjaju na komadiće lignje i svježu srdelu. Predvez treba držati urednim, a težinu olova prilagoditi tako da mamac ostaje pri dnu bez nepotrebnog zatezanja pribora.
Za predatore se koristi varaličarenje vještačkim varalicama. Brancin se lovi i iz usidrenog čamca uz brumanje: srdela služi i kao mamac i za primamljivanje. Bolje je dodavati manje količine redovno nego odjednom zasititi mjesto.
Za krupnijeg brancina koristi se živi glavoč travaš, koji se lovi u ovom akvatorijumu. Pri takvom lovu prirodnim mamcem važno je da montaža ostavi mamcu dovoljno slobode da se kreće. Panulanje, odnosno vuča mamca iz čamca, praktikuje se u sumrak i pred zalazak sunca.
Za lov liganja koriste se peškafondo i skosavice. Spuštanje do željene dubine, pa kratka podizanja uz pauze, omogućavaju da se pretraži vodeni sloj bez stalnog naglog povlačenja. Izlazi se čamcem, brodicom ili gumenjakom, a izbor položaja treba uskladiti sa dubinom i ponašanjem mamca.
Pristup vodi
Iz Gornjeg i Donjeg Karina vodi se prilazi pješice uz šetnice i mjesne plaže. U Donjem Karinu veće javno parkiralište nalazi se u pozadini mjesne plaže.
Na obali postoje lokalna privezišta i mogućnost priveza manjih čamaca. Kod ušća Karišnice nanosi pijeska i mulja mogu otežati isplovljavanje.
Pravila i dozvole
Cijene za 2026. iznose 10 EUR za dnevnu, 25 EUR za trodnevnu i 45 EUR za sedmodnevnu dozvolu. Za punoljetne osobe do 65 godina godišnja rekreativna dozvola košta 66,36 EUR, a godišnja sportska 46,45 EUR.
Prema starijim pravilima, koćarenje je u Karinskom moru zabranjeno, dok je noćni ribolov udičarskim alatima dozvoljen i praktikuje se za brancina i oradu. Vrijednije vrste, poput brancina, orade, zubaca, gofa, ovčice, fratra i pica, poslije ulova moraju se označiti zasijecanjem donjeg dijela repne peraje.
Poseban režim za Karinsko more iz 2020. obuhvata dozvoljene udičarske alate i osti sa osvjetljenjem i bez njega, kao i vrše za ribu i mreže stajaćice. Obuhvaćene su i plivarica ciplarica, plivarica oližnica i potegača oližnica. Za sportski i rekreativni ribolov predviđeno je sakupljanje školjaka ronjenjem na dah, a za sportski ribolov i podvodna puška. Karinsko more pripada području ekološke mreže Natura 2000 HR4000030 „Novigradsko i Karinsko more“.
Prema opštim pravilima za 2026, dnevno se po ribolovcu može zadržati do 5 kg ribe i drugih morskih organizama, uz prekoračenje za masu jedne ribe kojom se prelazi taj limit. Nedorasli primjerci moraju se odmah vratiti u more.
Najmanje lovne mjere za 2026. su 25 cm za brancina, 20 cm za oradu i 30 cm za zubaca. Za gofa je mjera 35 cm, za palamidu 40 cm, a za kavalu 30 cm. Arbun se smije zadržati od 15 cm, fratar i kantar od 18 cm, škrpina od 25 cm, a jegulja od 35 cm. Najmanja dozvoljena masa hobotnice je 1 kg.
Za brancina i oradu prema pravilima za 2026. nije propisan lovostaj. Za kavalu traje od 15. maja do 15. jula, za kirnje od 1. jula do 31. avgusta, a za lampugu od 1. januara do 14. avgusta. Za jastoga i hlapa lovostaj traje od 1. septembra do 5. maja.