Ribolov je zabranjen u plovnom dijelu Kanala Sveti Ante i kada ometa plovidbu, a zabrana iz 2025. obuhvata tjesnac od Jadrije do Paklene. Ovaj morski prolaz kod Šibenika, u šibenskoj oblasti u Hrvatskoj, povezuje Šibenski zaljev s otvorenim morem. Ribolovačku prošlost kanala obilježavaju orada, brancin i bugva.
O vodi
Kanal Sveti Ante, poznat i kao Saint Anthony Channel, morski je tjesnac kod Šibenika, na ušću Krke. Povezuje Šibenski zaljev s otvorenim morem, a miješanje slane i slatke vode daje ovom prostoru izrazito bogat živi svijet. U području živi 56 vrsta školjkaša.
Prema starijim podacima, kanal je dug od oko 2.000 do 2.700 m i širok od 120 do 300 m, dok se najveća dubina kreće od 40 do 47 m. Za pecaroša je presudno što je ovo tijesan plovidbeni prolaz, sa ograničenjima ribolova zbog sigurnosti brodova.
Kanal pripada zaštićenom značajnom predjelu „Kanal – Luka“, proglašenom 1974. godine, kojim upravlja Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije. Dio je evropske ekološke mreže Natura 2000 i zaštitne zone Tvrđave Svetog Nikole, koja je pod zaštitom UNESCO-a od 2017. godine.
Uređena obalna šetnica prolazi od uvale Paninkovac preko Minerske do uvale Škar i ostrvca Školjić pred Tvrđavom Svetog Nikole. U kanalu postoje molovi i stara pristaništa, među njima ona u Minerskoj i kod pećine. Nadzor pomorskog saobraćaja i sigurnosti obavljaju Lučka kapetanija Šibenik i nadležno ministarstvo za more, saobraćaj i infrastrukturu.
Ribe u vodi
U ribolovačkoj prošlosti kanala mjesto imaju orada, odnosno komarča, i brancin, poznat i kao lubin. Orada obično traži hranu pri dnu, naročito uz dodir kamenitog i mekšeg terena; pri njenom lovu vrijedi sačekati odlučniji potez prije kontre. Brancin se često kreće uz obalu i mjesta gdje strujanje donosi hranu, a najaktivniji zna biti u svitanje, sumrak i pri uzburkanom moru.
Među vrstama kanala je i bugva, riba koja se obično drži u jatu i na sitniji zalogaj zna brzo da grize. U školjkaškom svijetu ovog područja zastupljene su dagnje.
Kako se peca
Na ovom kanalu tradicionalno se pecalo sa obale, a bio je popularan i podvodni ribolov. Danas plan izlaska određuju zabrane u plovnom dijelu i zabrana ometanja sigurne plovidbe; ribolov iz čamca na samom plovnom putu je zabranjen.
U ranijoj praksi orada se lovila odmetom, na dnu povrazom, sa štapom i mašinicom ili bez njih, uz ulov i puštanje. Kod takvog ribolova važno je održati dodir s priborom na dnu i ne zatezati na svaki sitan trzaj. Koristila se i kančenica, kao i povraz s kukom za glavonošce, namijenjen lovu lignje i sipe.
Pristup vodi
Pješački obilazak obale vodi uređenom šetnicom dugom oko 4,4 km, od uvale Paninkovac preko Minerske do uvale Škar i ostrvca Školjić pred Tvrđavom Svetog Nikole.
Automobilom se može do parkinga u uvali Minerska, na prilazu stazi kod Centra za posjetioce. Drugi parking je kod uvale Škar, na prilazu stazi iz pravca Zablaća.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, za rekreacijski i sportski ribolov na moru u Hrvatskoj potrebna je ribolovna dozvola. Rekreacijske dozvole kupuju se elektronski preko službene stranice Uprave za ribarstvo ili kod ovlašćenih prodavaca i ispostava, a sportske izdaju klubovi i udruženja članovi HSSRM-a. Za 2026. cijena dozvole je 10 € za jedan dan, 25 € za tri dana i 45 € za sedam dana. Godišnja rekreacijska dozvola za odrasle do 65 godina iznosi 66,36 €, a za 2027. najavljeno je povećanje na 75 €. Godišnja sportska dozvola za 2026. košta 46,45 €, uz člansku iskaznicu HSSRM-a koja za punoljetne osobe košta 10 €. Prema starijim cijenama, godišnja sportska dozvola iznosila je i 56,45 €, dok je komercijalni posrednički servis jednodnevnu dozvolu nudio za 24,99 €.
Za sam kanal propis iz 2025. sa dopunama iz 2026. zabranjuje ribolov u plovnom dijelu i svaki ribolov koji ometa sigurnu plovidbu. Zabrana iz 2025. obuhvata i svaki ribolov u tjesnacu od Jadrije do Paklene zbog uskog plovnog puta i opasnosti od zaplitanja alata u brodsku propulziju. Dozvola ne ukida lokalne zabrane. Pravilnikom o unutrašnjem redu zaštićenog područja „Kanal – Luka“ zabranjen je nedozvoljeni ribolov.
Opšta pravila morskog ribolova za 2026. dopuštaju umjetnu rasvjetu uz posebnu i godišnju dozvolu, isključivo pri lovu ostima ili povrazima s kukom za glavonošce. Po plovilu je dopušteno jedno rasvjetno tijelo: sijalica sa užarenom niti do 40 W, halogena do 30 W ili LED do 10 W. Pri lovu ostima zabranjena je upotreba pogonskog motora, a zabranjeno je i rampinavanje, odnosno namjerno kačenje ribe sa spoljne strane tijela višekrakom udicom.
Prema opštim pravilima za 2026, dnevno je dopušteno do 5 kg riba i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz prekoračenje za masu jednog primjerka kojim se prelazi ta količina. Dnevno su dopuštene najviše 2 hobotnice i 1 primjerak kirnje. Školjkaša i puževa dopušteno je do 2 kg, a dagnji do 5 kg.
