Šibenski zaljev je bočata morska voda na ušću Krke, u Hrvatskoj, u šibenskoj oblasti. Peca se s obale i iz brodice uz dozvolu i prostorna ograničenja; u uskom plovnom putu Kanala sv. Ante ribolov je zabranjen od 2025. godine. Među glavnim ribama su brancin, orada i cipli.
O vodi
Šibenski zaljev, poznat i pod imenom Baia di Sebenico, dio je unutrašnjeg ribolovnog mora i estuarija rijeke Krke. Morska voda se ovdje miješa s riječnim dotokom, pa zaljev ima bočat karakter. Površina mu je približno 4 km², a na mjernoj postaji u zaljevu zabilježena je dubina od 38 m. Spojeni tjesnac Kanal sv. Ante doseže dubinu do 42 m.
Zaljev pripada značajnom krajobrazu „Kanal – Luka“, zaštićenom 1974. godine, i području ekološke mreže Natura 2000 „Ušće Krke“, oznake HR3000171. Kopnenim i morskim dijelom zaštićenog krajobraza upravlja Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije. Za pecaroša je naročito važno da razlikuje dostupnu obalu od zona u kojima važe ograničenja ribolova.
Ribe u vodi
Brancin, odnosno lubin, i orada, poznata i kao komarča, među glavnim su metama. Brancin obično obilazi spojeve različitih struja i mjesta na kojima se skuplja sitna riba; često bolje grize u svitanje, pred mrak i kada je površina blago uzburkana. Orada hranu traži pri dnu, naročito oko školjki i prelaza između različitih podloga. Za nju vrijedi držati mamac mirno i ne žuriti s kontrom čim se vrh štapa pomjeri.
U zaljevu žive razne vrste cipala, posebno cipal bataš. Za cipla je važnija nenametljiva prezentacija nego grub pribor: tanji predvez i pažljivo podešen plovak olakšavaju prepoznavanje sitnih dodira. Tu je i papalina, lokalno poznata kao mandalinska srdelica, koja se kreće u jatima.
Jegulja i ugor takođe pripadaju ribljem svijetu zaljeva. Obje vrste obično su aktivnije u sumrak i noću; jegulja traži zaklon uz dno, dok se ugor rado zavlači u rupe i procjepe. Kada se lovi blizu takvog zaklona, pribor treba da omogući odlučno izvlačenje zakačene ribe.
Love se i lignje i sipe. Lignje se obično traže kroz više slojeva vode, dok se sipa češće drži pri dnu, pa joj odgovara sporije vođenje mamca. Dno i akvatorij obiluju staništima dagnji, odnosno pidoća.
Kako se peca
Ovdje se peca s obale i iz brodice, uz poštovanje lučkih ograničenja i zabrane u uskom plovnom putu Kanala sv. Ante iz 2025. godine. Odmet je način ribolova s obale, dok se kančenica koristi i iz usidrene brodice. Za pecanje pri dnu korisno je prilagoditi otežanje struji, tako da mamac ostane na odabranom mjestu bez nepotrebno teškog pribora.
Za brancina se koristi lagana površinska panula, s povlačnim povrazom prilagođenim toj ribi. Lovi se na silikonske varalice, među kojima su prozirne imitacije jeguljica ili ribica Raglou sa šljokicama, kao i na živi mamac. Pri povlačenju je važan pravilan rad mamca; brancin često bolje reaguje na prirodno kretanje nego na prebrzo vođenje.
Cipal se uz obalu lovi na plovak. Sredina bijelog hljeba je jedan od mamaca, a koriste se i komadići i crijeva usoljene ili svježe srdele. Meso dagnje i morski crv takođe se upotrebljavaju za cipla i drugu bijelu ribu. Mamac treba ponuditi tako da se udica lako oslobodi pri uzimanju, a plovak opteretiti dovoljno osjetljivo da pokaže i oprezan griz.
Lignjolov se obavlja skosavicama i peškafondom, a cilj su lignje i sipe. Skosavicu vrijedi voditi uz pauze i mijenjati sloj vode dok se ne pronađe aktivna lovina; za sipu je korisno sporije vođenje blizu dna.
Pristup vodi
Iz Šibenika se vodi prilazi preko gradske rive, uz ograničenja ribolova u lučkim zonama. Na suprotnoj strani od gradske jezgre nalazi se Martinska. Pristupi vodi su i uvale Panikovac i Minerska, kao i obalni pojas prema Šibenskom mostu i Prokljanu.
Za dolazak automobilom postoje parkirališta u Šibeniku i zoni gradske luke. Vrnaža, Mandalina i operativne obale luke imaju komunalne lučice, privezišta i vezove.
Pravila i dozvole
Prema opštim pravilima u Hrvatskoj za 2026. godinu, za rekreativni i sportski ribolov s obale ili iz plovila potrebna je dozvola. Kupuje se elektronski preko stranica Ministarstva odnosno Uprave ribarstva, u područnim ispostavama Uprave ribarstva, kod ovlašćenih distributera te u klubovima i udruženjima članicama HSŠRM-a. Bez dozvole mogu loviti osobe mlađe od 14 godina, i to odmetom s jednim povrazom, sa štapom ili bez njega.
U 2026. godini jednodnevna dozvola košta 8,00 €, trodnevna 20,00 €, a sedmodnevna 40,00 €. Godišnje sportske dozvole izdaju se samo članovima saveza i ribolovnih klubova. Za seniore od 18 do 65 godina cijena s članarinama iznosi od 67,06 € do 75,00 €, za penzionere i veterane starije od 65 godina 25,25 €, a za juniore do 18 godina 10,62 €.
U uskom plovnom putu Kanala sv. Ante od 2025. godine zabranjen je svaki ribolov, s obale i iz čamca, zbog sigurnosti plovidbe. Prema opštem pravilu iz 2014. godine, u lukama i lučicama ribolov je trajno zabranjen bez izričitog odobrenja lučke uprave, a na uređenim plažama i kupalištima zabranjen je od 1. maja do 1. oktobra. Pravila za 2026. godinu zabranjuju ribolov na udaljenosti manjoj od 200 metara od uzgajališta riba i 100 metara od uzgajališta školjaka. Prema starijim podacima, unutar zaštićenog krajobraza „Kanal – Luka“ zabranjeni su nedozvoljeni ribolov i nedozvoljene podvodne aktivnosti, a najmanja mjera za ostale vrste cipala, osim cipla bataša, iznosi 20 cm.
Opšta pravila za 2026. godinu zabranjuju lov eksplozivom i otrovima, kao i upotrebu podvodne puške uz ronilačke aparate. Vještačka rasvjeta dozvoljena je samo uz prethodno kupljenu posebnu dozvolu, isključivo za ribolov ostima ili lov glavonožaca povrazom s kukom. Po plovilu je dozvoljeno do 40 W za klasičnu sijalicu, 30 W za halogenu ili 10 W za LED sijalicu.
Za Šibenski zaljev 2017. godine nije postojao poseban lokalni lovostaj za sitnu plavu ribu i cipla. Opšti lovostaji za 2026. godinu obuhvataju kavalu od 15. maja do 15. jula i kirnje od 1. jula do 31. avgusta. Za jastoga i hlapa lovostaj traje od 1. septembra do 5. maja, a za lampugu od 1. januara do 14. avgusta.
Dnevni ulov prema pravilima za 2026. godinu ograničen je na 5 kg riba i drugih morskih organizama po ribolovcu. Ta težina smije se premašiti samo za masu jedne trofejne ribe ili drugog morskog organizma kojim se granica prelazi. Unutar dnevnog ulova dozvoljeno je do 2 kg živih školjkaša i puževa, uz izuzetak dagnji kojih se smije ubrati do 5 kg.
Najmanje mjere za 2026. godinu iznose 25 cm za brancina i cipla bataša, 20 cm za oradu i 35 cm za jegulju. Za zubaca i kavalu mjera je 30 cm, za gofa 35 cm, za palamidu 40 cm, a za škrpinu 25 cm. Fratar mora imati najmanje 18 cm, arbun 15 cm, kirnje 45 cm, dok je najmanja dozvoljena masa hobotnice 1 kg.