Sveti Nikola, poznat i kao Školj, morski je akvatorijum oko ostrva kod Budve u Crnoj Gori. Peca se sa stijena, zapadnog pristaništa i iz barke; prema starijim pravilima, potrebna je dozvola. Među ribama koje ovdje čekaju pecaroša su zubatac, brancin, orada i šarag.
O vodi
Sveti Nikola, odnosno Školj, obuhvata slano more oko istoimenog ostrva kod Budve. Spoljna strana prema otvorenom moru ima stijene koje se strmo spuštaju u veće dubine, dok sprud Tunja prema kopnu pri izuzetno niskoj oseci ostaje pod svega oko 0,5 m mora. Ta razlika između plitkog spruda i strme spoljne obale važna je i pri izboru mjesta za pecanje i pri kretanju plovilom.
Na podvodnim grebenima prema budvanskoj luci minimalne dubine iznose oko 4,9 m, a uz pristaništa more je duboko do 4,3 m. Za pecaroša su važne stjenovita obala i betonsko pristanište na zapadnom dijelu ostrva, dok se iz čamca lovi u okolnom akvatorijumu.
Za akvatorijum Svetog Nikole i spruda Tunja pokrenute su inicijative za proglašenje zaštićenog morskog područja, odnosno podvodnog parka prirode. U ovom moru prisutna je i invazivna riba lav.
Morskim ribarstvom upravlja Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore, u saradnji sa Savezom za sportski ribolov na moru Crne Gore i lokalnim klubovima. U Budvi djeluju KSR Delfin, KSR Širun i KSR Tuna.
Ribe u vodi
Zubatac, brancin i orada daju različite razloge da se pribor pažljivo pripremi. Zubatac se obično traži uz kamenite prelaze i padove dna, naročito u svitanje i predveče. Brancin, poznat i kao lubin, često bolje grize pri slabijem svjetlu i uz uzburkano more, kada varalicu vrijedi voditi uz zaklon. Orada hranu traži po dnu; prirodan mamac i nenametljiv predvez obično su bolji izbor od grubog sistema.
Šarag i pic pripadaju lovini koju vrijedi tražiti uz kamen i procjepe, uz oprez da zakačena riba ne uđe u zaklon. Arbun se obično lovi pri dnu, sitnijim zalogajem i osjetljivim priborom. U akvatorijumu žive i špar i pirka, a uz njih škarpina i kneževi.
Cipal, ušata i salpa, koju zovu i sapa, takođe su dio ribljeg svijeta Školja. Sitna plava riba dopunjava lovinu u vodenom stubu, gdje se mogu sresti palamida i lampuga. Prisutne su i mala tuna i barakuda; kod prolaznih grabljivica vrijedi pratiti kretanje sitne ribe i promjene aktivnosti na površini.
Lignje, sipe i hobotnice daju razlog da se ponese i pribor za glavonošce. Lignje se obično traže pri slabijem svjetlu, a skosavicu treba voditi uz pauze, jer se napad često osjeti kao otežanje strune. U akvatorijumu živi i invazivna riba lav, poznata i kao paukovka; pri rukovanju treba izbjegavati dodir s njenim otrovnim bodljama.
Kako se peca
Sa stijena se peca naročito na zapadnoj strani prema otvorenom moru, a koristi se i mol, odnosno betonsko pristanište na zapadu ostrva. Udičarenje sa obale obuhvata odmet na dno, fermu i kančanicu. Pri lovu uz kamen korisno je držati strunu pod kontrolom i izbjegavati nepotrebno povlačenje sistema preko procjepa, gdje se lako zakači.
Ribolov prirodnim mamcima ovdje se oslanja na morskog crva i komade srdele. Koriste se i dagnje, komadi lignje i rakovi. Mamac treba postaviti tako da vrh udice ostane slobodan, a veličinu zalogaja prilagoditi ribi koju pecaroš traži.
Varaličarenje se praktikuje silikonskim varalicama, plastičnim varalicama i metalnim jigovima. Brancina obično vrijedi tražiti uz obalu pri slabijem svjetlu, uz promjene brzine vođenja i kratke zastoje. Na kamenitom dnu treba odmjeriti propadanje varalice da potraga za ribom ne završi stalnim kačenjem.
Iz čamca se peca u cijelom okolnom akvatorijumu. Tradicionalna pendula, odnosno panula iz ruke, vodi se bez štapa i namijenjena je pridnenim i prolaznim grabljivicama. Iz plovila u pokretu praktikuju se i lakše i teže panulavanje varalicama, kojim se ciljaju palamida, lampuga i druga plava riba.
Lignjolov se praktikuje sa stijena i iz plovila, povrazima, skosavicama i peškafondima, uz vještačko svjetlo. Skosavicu je korisno smjenjivati između kratkih podizanja i mirnog propadanja, uz stalnu kontrolu strune. Prema starijim pravilima, noćna rasvjeta za lov glavonožaca ograničena je na 400 kandela.
U ovom području praktikuje se i podvodni ribolov na dah. Prema starijim pravilima, taj način lova dozvoljen je samo od izlaska do zalaska sunca.
Pristup vodi
Do Školja se stiže isključivo morem. Taksi-brodići i barke polaze iz pravca gradske marine kod Starog grada u Budvi i sa pristaništa na Slovenskoj plaži, a moguć je dolazak privatnim gliserom ili kajakom.
Sa obale se peca na stijenama, posebno na zabačenijoj i strmoj zapadnoj strani okrenutoj otvorenom moru. Za pecanje se koristi i mol, odnosno betonsko pristanište na zapadnom dijelu ostrva.
Na ostrvu nema puteva, motornih vozila ni parkinga. Parking je na kopnu, u budvanskoj marini i kod gradskih pristaništa, gdje se nalaze i rampe i spustovi za plovila.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima za sportsko-rekreativni ribolov na moru u Crnoj Gori, potrebna je dozvola za pecanje sa obale, stijena i iz barke, a dobija se kod ovlašćenih sportsko-ribolovnih i ronilačkih klubova ili preko Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore. Djeca mlađa od 14 godina oslobođena su plaćanja naknade. Dnevna dozvola košta 5 €, a privremene dozvole 10 € do 5 dana, 15 € do 10 dana i 30 € do 30 dana. Za godišnju dozvolu cijena je 50 € ili, po klupskom cjenovniku SSRM-a za punoljetna lica, 20 do 30 € uz članarinu od 5 €. Dnevna dozvola za podvodni ribolov košta 20 €, a za lov na veliku ribu 30 €.
Za morsko područje oko Školja i Tunje pokrenute su inicijative za zaštitu, dok ribolov ostaje otvoren uz dozvolu. Od opštih zabrana važe zabrana prodaje sportsko-rekreativnog ulova i zabrana upotrebe mreža, parangala, dronova i podvodnih aparata sa kiseonikom. Podvodni ribolov na dah dozvoljen je od izlaska do zalaska sunca, dok je noćni lov podvodnom puškom zabranjen. Glavonošci se noću mogu loviti uz rasvjetu do 400 kandela.
Dozvoljena su najviše dva štapa sa najviše tri udice po štapu, uz širinu luka udice najmanje 7 mm. Mogu se koristiti do dva povraza ili panule sa širinom luka udice najmanje 5 mm, kao i do dva povraza za glavonošce. Trajno je zabranjen ulov strogo zaštićenih vrsta, među kojima su morski konjići, plemenita periska i crveni koral; zaštita obuhvata i morske kornjače, kitove, delfine i pojedine morske pse.
Dnevno je dozvoljeno zadržati do 5 kg ribe i drugih morskih organizama, uz jednu ribu kojom se ta masa premašuje; ranije ograničenje bilo je 3 kg uz jedan krupniji primjerak. Zadržani ulov odmah se obilježava: ribi se odsijeca donji dio repnog peraja pod uglom od 15 stepeni, a glavonošcima se duboko zarezuje glava između očiju.
Najmanja dužina za lubina/brancina je 25 cm, a za zubaca 30 cm. Šarag se može zadržati od 23 cm, pic i fratar od 18 cm, špar od 12 cm, a kirnja od 45 cm.