Bobotski kanal je melioracijska i ribolovna voda u Hrvatskoj, u oblasti Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, koja se ulijeva u Vuku. Peca se pretežno sa obale; prema starijim pravilima potrebna je dozvola za sportski ribolov na slatkim vodama. Među glavnim lovinama su štuka, smuđ, šaran i babuška.
- Veličina
-
Dužina u regionu 49,6 km
O vodi
Bobotski kanal, poznat i kao Bobota Canal, prolazi kroz Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku županiju i ulijeva se u Vuku. Ovaj slatkovodni melioracijski kanal svrstan je u vode I. reda. Ukupna dužina je od 38 do 49,6 km, a dio u Osječko-baranjskoj županiji dug je 17 km. Na užim dijelovima korito je široko oko 5 m.
Vodostaj znatno zavisi od sezone i rada crpnih stanica, uključujući CS Dvor. U sušnim periodima kanal postaje izrazito plitak, pa dubina koju pecaroš zatekne pri jednom dolasku ne mora ostati ista do sljedećeg. Zbog melioracijske funkcije kanal je jako izmijenjeno vodno tijelo, lošeg do vrlo lošeg ekološkog stanja.
Ribolov se uglavnom odvija sa obale i pozicija na nasipu. Kruna pratećeg nasipa široka je od 3,0 do 5,0 m, na koti od 84,35 do približno 85,50 m nadmorske visine.
Upravljanje ribolovom prati administrativnu granicu županija. Dionicu u Vukovarsko-srijemskoj županiji, od te granice do ušća u Vuku, vode ŠRS Vukovarsko-srijemske županije i ZŠRU Vukovar, unutar Donjodravsko-dunavskog ribolovnog područja. Dionicu u Osječko-baranjskoj županiji vodi Zajednica športsko-ribolovnih društava Osijek, a u ribolovu učestvuju i udruženja poput ŠRD „Drava“ Osijek.
Ribe u vodi
Štuka i smuđ su među lovinama zbog kojih se ovdje dolazi s priborom za grabljivice. Štuka obično vreba uz zaklon i rubove plićaka, dok smuđ češće koristi dublje dijelove i prijelaze dna, naročito pri slabijem svjetlu. Navodno se u kanalu love štuke od 3 do 4 kg. Pri pretraživanju plitke vode vrijedi voditi mamac tako da ne struže stalno po dnu.
Som ulazi u kanal iz Vuke i Dunava. Ovu ribu obično treba tražiti u dubljim rupama i uz zaklon, a aktivnija je u sumrak i tokom toplijeg dijela godine. Za soma se koristi snažniji pribor, jer zakačena riba brzo može krenuti prema prepreci.
Šaran i amur privlače pecaroše koji radije čekaju krupniju ribu na hranjenom mjestu. Šaran se obično hrani pri dnu, dok amur često obilazi dijelove s vodenim biljem; obojici više odgovara miran prilaz nego često pomjeranje pribora. Navodno je 2005. godine ulovljen amur od 8 kg.
Babuška je izuzetno brojna i dobra je ciljna riba za laganiji pribor. Obično se hrani pri dnu i dobro reaguje na sitnije mamce, naročito u toplijoj vodi. U kanalu žive i tolstolobik i grgeč, kao i deverika i žutooka, koje dopunjuju ulov bijele ribe.
Kako se peca
Ovdje se pretežno peca sa obale i uređenih pozicija na nasipu. Varaličarenje je među najčešćim tehnikama za štuku i smuđa, uz silikonske varalice i tvistere. U plićoj vodi dobro dođe lakša montaža koja omogućava sporije vođenje bez stalnog zapinjanja, dok se dublji prijelazi mogu pretraživati uz povremeni dodir dna.
Na plovak se peca direktašima i bolonjez tehnikom, uz obalni pojas i prijelaze dubine. Za babuške i drugu bijelu ribu mamac se može namjestiti blizu dna, a osjetljiv plovak lakše pokaže oprezan griz. Dubinski ribolov obuhvata dubinku i hranilične sisteme; primamu treba dodavati odmjereno, bez zatrpavanja mjesta hranom.
Za štuku i smuđa koristi se i ribolov kederom: živi keder i mrtvi keder postavljaju se na sistemu u dubljim dijelovima i rupama. Kod štuke je predvez otporan na zube važan dio pribora.
Za babušku, šarana, amura i ostalu bijelu ribu koriste se:
- stajske gliste,
- kišne gliste,
- kukuruz,
- crvići,
uz hljebnu primamu. Krupnije gliste postavljaju se i u snopu. Sitniji mamac i finija montaža obično bolje odgovaraju opreznim grizevima, dok se pribor za krupniju ribu bira prema zaklonima i preprekama oko mjesta.
Pristup vodi
Kanalu se prilazi zemljanim nasipima i poljskim putevima koji prate tok. Prilazi s lokalnih i regionalnih puteva postoje kod:
- mosta za Vrbik,
- mostova kod Bobote,
- Lipovače i Trpinje,
- kao i na području opštine Ernestinovo.
Pecaroši vozila ostavljaju uz nasipe i seoske ili poljske puteve.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, ribolov je otvoren uz dozvolu za sportski ribolov na slatkim vodama, koju izdaje nadležno ministarstvo, a kupuje se elektronski preko ovlaštenika ribolovnog prava, ribolovnih saveza i udruženja. Nadležni ovlaštenik zavisi od dionice kanala i granice županija.
Propisana naknada za 2021. i 2026. godinu iznosi 2,65 € za dnevnu, 6,64 € za trodnevnu, 9,29 € za sedmodnevnu i 13,27 € za godišnju dozvolu. Godišnji iznos je dio naknade propisan na nivou Hrvatske, a ovlaštenik dodatno naplaćuje provođenje ribolovnog prava i članarinu. Dopunska članska karta za reciprocitet između saveza za 2026. godinu iznosi 40,00 €.
Opšta pravila jednog udruženja zabranjuju ribolov s mostova na vodama kojima ono upravlja. Noćni ribolov podliježe vremenskim ograničenjima i pravilima nadležnog ovlaštenika.
Opšta pravila za Hrvatsku za 2020. i 2026. godinu određuju lovostaj za štuku od 01.02. do 31.03, za smuđa i kečigu od 01.03. do 31.05, a za šarana od 01.04. do 31.05. Minimalna lovna mjera za te vrste je 40 cm. Za ribnjačarski fenotip šarana nema lovostaja, uz istu minimalnu mjeru. Za soma lovostaj traje od 16.04. do 15.06, a minimalna lovna mjera je 60 cm. Linjak nema lovostaj i lovna mjera mu je 20 cm, dok za mrenu takođe nema lovostaja, a mjera je 28 cm.
Opšte pravilo pomenutog udruženja za strane vrste, poput babuške, tolstolobika i sunčanice, dopušta neograničen ulov bez lovostaja i minimalne lovne mjere.