Prančevići su slatkovodna akumulacija u Hrvatskoj, u dubokom kanjonu Cetine, sa strmim obalama i velikim promjenama vodostaja. Peca se sa obale i iz čamca; prema starijim podacima potrebna je dozvola, uz zabranu ribolova kod brane i vodozahvata. Glavne ribe za pecaroša su štuka, potočna pastrva i lipljen.
- Veličina
-
Površina 52,5 ha
O vodi
Akumulacija Prančevići je vještačko jezero u dubokom kanjonu Cetine. Strme obale i litice visoke do stotinu metara određuju i izgled vode i način pecanja: prilaz je zahtjevan, a uz obalu se brzo ulazi u dubinu. Do mjesta za ribolov spušta se stazama ili vozilom do proširenja, livada i ruševina nekadašnje vodenice.
Prema starijim podacima, površina jezera kreće se od 0,496 do 0,65 km², najveća dubina od 20 do 23 m, s najdubljim dijelom blizu brane, a nadmorska visina od 273 do 275 m. Maksimalna površina iznosi 65 ha. Prosječna dubina je oko 6,3 m, dok su dubine u plićem uzvodnom dijelu oko 13 m.
Ovim dijelom Cetine i akumulacijama Đale i Prančevići upravljalo je ŠRD „Cetina“ Sinj 2015. i 2021. godine. Uz pomoć HEP-a, udruženje je 2015. godine u ove dvije akumulacije zajedno unijelo 600 kg potočne pastrve iz uzgajališta.
Akumulacija je obuhvaćena ekološkom mrežom Natura 2000, područjima HR2000929 „Rijeka Cetina – kanjonski dio“ i HR1000029 „Cetina“, sa statusom iz 2021. i 2023. godine.
Ribe u vodi
Štuka je ovdje česta i ima veliku populaciju, pa je prirodna meta za varaličare. Obično vreba uz zaklone i prelaze dubine, a slabije svjetlo u zoru i predveče često je dobro vrijeme za griz. Varalicu vrijedi provesti uz samu ivicu zaklona, uz predvez otporan na njene zube.
Potočna pastrva živi u akumulaciji, a njome je voda i poribljavana 2015. godine. Tu su i kalifornijska pastrva i jezerska pastrva. Pastrve uglavnom traže hladniju, kiseonikom bogatu vodu i zaklon; u svitanje i sumrak često izlaze u potragu za hranom, kada ih je lakše prevariti manjim voblerom ili strimerom.
U vodi žive lipljen i ilirski klen. Lipljen obično uzima sitniju hranu koju donosi struja, dok se ilirski klen često drži zaklona i granice mirnije i pokretne vode; za njega je važan tih prilaz jer se lako uznemiri.
Riblji svijet čine i cetinska ukliva, primorska jelšavka i cetinski badelj, kao i srebrni karas, poznat pecarošima kao babuška. Oštrulja je takođe prisutna, ali je strogo zaštićena i zabranjeno ju je ciljano loviti.
Kako se peca
Na Prančevićima se peca sa obale i iz čamca na naduvavanje. Za štuku se koristi varaličarenje: pri visokoj vodi jerk varalice dobro rade u zalivima, dok se vobleri i silikonske varalice koriste za pretraživanje strmih obala i dubina. Uz strm prelaz korisno je mijenjati dubinu vođenja, umjesto stalno provlačiti mamac istim slojem vode.
Peca se i na „raub“, odnosno plovkom na živu ribicu, a kao mamac koristi se živi klen. Plovak treba uskladiti s veličinom mamca, tako da se jasno vidi uzimanje, uz predvez otporan na zube štuke.
Mušičarenje strimerima takođe ima svoje mjesto na ovoj vodi, uz potezanke koje se vode promjenljivim povlačenjem i kratkim zastojima. Cik zore i sumrak dobri su termini za pretraživanje strmih prelaza i podvodnih zaklona, uz stalno praćenje vodostaja.
Pristup vodi
Do vode se pješice spušta stazama kroz kanjon Cetine, prema proširenjima, livadama i ruševinama nekadašnje vodenice. Prilaz je težak i nepristupačan.
Čamci na naduvavanje ručno se donose do vode.
Pravila i dozvole
Prema starijim podacima, za ribolov je potrebna dozvola, a dnevna karta za akumulacije Đale i Prančević te pripadajuće kanale i mrtvice iznosila je 60,00 kn i nabavljala se preko ovlaštenog udruženja ili ribočuvara. Vodom je 2015. i 2021. godine upravljalo ŠRD „Cetina“ Sinj. Prema opštem pravilu za Hrvatsku iz 2021. godine, dozvole za slatkovodni ribolov izdaje nadležno ministarstvo putem ovlaštenika ribolovnog prava.
Akumulacija je u područjima ekološke mreže Natura 2000 HR2000929 „Rijeka Cetina – kanjonski dio“ i HR1000029 „Cetina“, prema statusu iz 2021. i 2023. godine. Prema opštim propisima Hrvatske iz 2019. i 2021. godine, minimalne lovne mjere, lovostaj i dozvoljene količine ulova određuju se planom upravljanja ribolovnom zonom koji donosi ovlaštenik ribolovnog prava.