Iglica se zadržava uz morsku površinu, naročito tamo gde se okuplja sitna riba. Najlakše se pronalazi tokom toplijeg dela godine, a često dobro uzima ujutru i predveče. Lovi se na usku traku lignje ispod plovka ili na sitne, izdužene varalice vođene neposredno ispod površine.
Ukratko
- Tipična težina
- 0,1–0,5 kg
Kako prepoznati
- Telo je veoma izduženo, usko i gotovo valjkasto.
- Čeljusti su izvučene u dug, uzan kljun sa sitnim oštrim zubima.
- Leđa su zelenkastoplava, bokovi srebrnasti, a trbuh svetao.
- Leđno i podrepno peraje nalaze se daleko pozadi, blizu račvastog repa.
- Telo pokrivaju sitne ljuske koje se lako odvajaju.
Kako loviti
Ribolov na plovak omogućava da uska traka mamca ostane u površinskom sloju i prirodno se pomera sa talasima. Mamac treba postaviti pravo, bez zbijanja u grudvu, kako bi ličio na izdužen plen. Pri varaličarenju biraj male, uske varalice i vodi ih ravnomerno, uz povremenu promenu brzine. Iglica često prati i štipka mamac pre nego što ga uhvati, pa ne treba naglo kontrirati na svaki dodir. Laka panula takođe odgovara njenom načinu lova: mamac se vuče mirno, blizu površine, kroz oblast u kojoj se vidi aktivnost jata.
Na šta loviti
Uska traka lignje praktičan je prirodni mamac jer se dobro drži na udici i zavodljivo leluja pri sporom kretanju. Može poslužiti i tanka traka kože sa mesom bukve ili šaruna, sa sjajnom stranom okrenutom prema spolja. Od varalica imaju smisla mali, izduženi vobleri plitkog rada i sitne silikonske varalice koje podsećaju na riblji mlađ. Važniji su vitak oblik i prirodno kretanje nego velika zapremina mamca.
Gde loviti
Traži je duž obale i oko ostrva, na rubovima zaliva i uz isturene delove obale gde strujanje okuplja sitnu ribu. Površinsko komešanje i kratki srebrni bljeskovi često otkrivaju jato. Otok Drvenik Mali u Hrvatskoj izdvojen je kao voda u kojoj je iglica česta. U Crnoj Gori može se tražiti u Bokokotorskom zalivu, Budvanskom zalivu i duž Barske rivijere, ali njeno prisustvo na određenom mestu zavisi od kretanja plena.
U kuhinji
Meso iglice je ukusno, blago i pogodno za kratko prženje ili pečenje na roštilju. Vitko telo se brzo priprema, ali lako postane suvo ako predugo ostane na vatri, a sitne kosti traže pažnju pri jelu. Njene zelenkaste kosti prirodna su osobina, nastala zbog pigmenta biliverdina, i nisu znak da je riba pokvarena.
O ribi
Otvorenijem morem
Iglica nije vezana samo za priobalje. Kreće se i otvorenijim morem, a obali prilazi prateći hranu i tokom razmnožavanja. Rasprostranjena je i izvan Jadrana, u širem Sredozemlju i delovima istočnog Atlantika. Jata su pokretna, pa mesto koje je bilo puno ribe može ubrzo ostati sasvim mirno.
U ishrani
U ishrani preovlađuju sitne ribe, ali uzima i male rakove i druge dostupne morske životinje. Izdužene čeljusti pomažu joj da uhvati brz i klizav plen. Kada se uznemiri ili progoni hranu, ume da izleti iz vode, što je ribolovcu često prvi znak njenog prisustva.
Tokom proleća i leta
Tokom proleća i leta razmnožava se u priobalnim oblastima. Jaja imaju lepljive niti kojima se pričvršćuju za morsku vegetaciju i druge pogodne podloge. Kod mlađi donja čeljust u početku raste brže od gornje, pa prepoznatljiv kljun odrasle iglice nastaje postepeno.
Sa zahlađenjem
Sa zahlađenjem se često udaljava od neposredne obale, pa je tada teže pronaći sa obale nego u toplijem delu godine. Njena dostupnost ipak ne zavisi samo od godišnjeg doba: raspored sitne ribe i strujanja može brzo promeniti položaj jata.
Vode u kojima se nalazi
- Otok Drvenik Mali (Hrvatska)
- Barska rivijera (Crna Gora)
- Bokokotorski zaliv (Crna Gora)
- Brački kanal (Hrvatska)
- Brguljski zaljev (Hrvatska)
- Brijuni (Hrvatska)
- Budvanska rivijera (Crna Gora)
- Budvanski zaliv (Crna Gora)
- Dubrovačka rivijera (Hrvatska)
- Fažanski kanal (Hrvatska)
- Hercegnovski zaliv (Crna Gora)
- Hvarski kanal (Hrvatska)
Mamci
Bukva, Cipal, Iglica, Lignja, Metalni džigovi, Šarun, Silikonske varalice, Vobleri