Mrena najradije boravi u rekama sa čistim, dobro prozračenim tokom i čvrstim dnom. Najbolje se hrani od kasnog proleća do jeseni, često u zoru, predveče i tokom noći. Najčešće se lovi pri dnu, na gliste, crve, pelete ili sir. U Srbiji je ribolovci traže u Dunavu, Drini i Zapadnoj Moravi, naročito na prelazima brzaka u mirniji tok.
Ukratko
- Tipična težina
- 0,5–3 kg
- Rekord
- 12 kg
Kako prepoznati
- Telo je izduženo, mišićavo i gotovo valjkasto, sa blago spljoštenim trbuhom.
- Usta su na donjoj strani glave, sa mesnatim usnama i brkovima oko njih.
- Leđa su maslinastosmeđa, bokovi svetliji i zlatasti, a trbuh beličast.
- Donja peraja često imaju narandžastocrven ton, dok je rep duboko usečen.
- Za razliku od potočne mrene, odrasla mrena uglavnom nema izražene tamne pege po telu.
Kako loviti
Fider i dubinski ribolov najpraktičniji su kada mamac treba zadržati na hranidbenoj putanji uz dno. Opterećenje prilagodi struji tako da ne klizi nekontrolisano, a mamac ponudi iza prepreke ili na prelazu šljunka u dublji žleb. Prihranjuj umereno i precizno, uzvodno od mesta na kojem očekuješ ribu. Ribolov na plovak dobar je na preglednim tokovima: mamac vodi tik uz dno, uz povremeno usporavanje prolaza. Posle kačenja održavaj ravnomeran pritisak, jer mrena snažno koristi struju i pokušava da ostane pri dnu.
Na šta loviti
Gliste i crvi su pouzdan izbor jer mirisom i pokretom podsećaju na prirodnu hranu koju mrena nalazi u podlozi. Larve su naročito prikladne kada se riba hrani sitnim životinjama sa dna. Peleti i komadići sira daju izražen mirisni trag, dok je mesni narezak koristan za krupniju mrenu koja uzima obilniji zalogaj. Kukuruz šećerac i čvršće testo takođe mogu dati rezultat, posebno tamo gde se riba redovno susreće sa prihranom. Mamac treba da ostane dobro pričvršćen dok ga struja pomera i pritiska uz podlogu.
Gde loviti
Traži šljunkovite i kamenite deonice, izlaze iz brzaka, rubove glavne struje i udubljenja iza većeg kamenja. Dobar položaj spaja zaklon od najjačeg toka sa blizinom vode koja donosi hranu. U Srbiji mrena živi u Dunavu, Savi, Drini i Zapadnoj Moravi. U velikim rekama pažnju zaslužuju prelazi između plićih sprudova i dubljeg korita, a u manjim tokovima produžeci brzaka i čvrsto dno uz samu struju. Ima je i u Đerdapskom jezeru u Srbiji, gde joj odgovaraju delovi sa izraženijim protokom.
U kuhinji
Meso mrene je belo, ukusno i relativno posno, ali ima mnogo sitnih kostiju, pa traži pažnju pri pripremi i jelu. Najčešće se priprema prženjem ili pečenjem, uz začine koji ne potiskuju njegov blag ukus. Nije naročito jednostavna za čišćenje i posluživanje bez kostiju.
O ribi
Mrena najveći deo hrane pronalazi oslanjajući se na dodir i miris. Brkovima ispituje podlogu, a donjim ustima skuplja larve vodenih insekata, sitne rakove, crve i druge organizme sa dna. Dok pretražuje šljunak, može pomerati sitne kamenčiće i podizati oblačiće nanosa. Biljni materijal i organski ostaci takođe mogu biti deo njene raznovrsne ishrane.
Mlađe mrene često borave u jatima, dok se krupnije ribe mogu okupljati u manjim grupama. Ne zadržavaju se stalno na istom mestu: između odmorišta i hranilišta kreću se putanjama koje prate oblik korita. Zato naizgled slična mesta ne daju podjednako ulova, a kratka deonica preko koje riba redovno prolazi može biti važnija od velikog prostora sa privlačnim izgledom.
Mrest se odvija tokom proleća i početkom leta, kada se voda dovoljno zagreje. Mrene tada odlaze na pliće šljunkovite deonice sa tekućom vodom. Ženka polaže ikru među šljunak, a roditelji ne čuvaju potomstvo. Mlađ u početku koristi mirnije priobalne delove, pre nego što sa rastom počne da naseljava snažniji tok.
Tokom letnjih vrućina hranjenje se često pomera ka sumraku i noći, posebno u bistroj vodi. Jesen može doneti produžene periode aktivnog uzimanja hrane. Sa zahlađenjem se mrene povlače u dublje i mirnije delove korita, gde se grupišu i manje kreću. Ipak, blago vreme i povoljni uslovi mogu ih pokrenuti na hranjenje i tokom hladnijeg dela godine.
Vode u kojima se nalazi
- Oćuša (Hrvatska)
- Bednja (Hrvatska)
- Beli Timok (Srbija)
- Bosna (Bosna i Hercegovina)
- Ćehotina (Bosna i Hercegovina)
- Crni Timok (Srbija)
- Drava (Hrvatska)
- Drenova (Bosna i Hercegovina)
- Drina (Srbija)
- Drina (Bosna i Hercegovina)
- Drinjača (Bosna i Hercegovina)
- Dubravsko jezero (Hrvatska)
Mamci
Alge, Boile, Crvene gliste, Crvi, Crvi iz mulja, Gliste, Hlebna ruža, Hljeb, Keder, Kišne gliste, Korica hleba, Kukuruz, Kukuruz šećerac, Larve, Mesni narezak, Nimfe, Partikli, Peleti, Pšenica, Rovci, Silikonske varalice, Sir, Suve mušice, Tigrov orah, Tijesto, Tjestenina, Tvisteri, Wafteri