Zaljev Komiža je morska voda kod Komiže, u oblasti Viškog arhipelaga u Hrvatskoj. Peca se sa obodnih stijena, dozvoljenih dijelova lukobrana i iz čamca, uz dozvolu i ograničenja u luci i na kupalištima prema starijim pravilima. Među ribama zaljeva i okolnog akvatorija su orada, brancin, zubatac i palamida.
O vodi
Zaljev Komiža je slana morska voda pod nadležnošću Uprave ribarstva, sa tradicijom lova na krupnu plavu ribu. Obodni stjenoviti dijelovi služe za ribolov sa obale, dok se iz čamca peca i u zaljevu i na izlazima prema pučini i ostrvu Biševu. Plaže i lučki prostor traže pažljiv izbor mjesta zbog ograničenja ribolova.
Lukobran luke Komiža dug je oko 200 m, a uz njegovu unutrašnju stranu dubina je od 2 do 6 m. Na sidrištu oko 850 m južno od lukobrana nalazi se pješčano dno na približno 30 m dubine. Prema otvorenom moru dubine se brzo spuštaju na preko 50 m, pa se karakter ribolova mijenja od priobalnog do dubokog, pučinskog.
Zaljev i okolni akvatorij dio su UNESCO svjetskog geoparka „Geopark Viški arhipelag“, proglašenog 2019. godine. Prema starijim podacima, pripadaju i evropskoj ekološkoj mreži Natura 2000.
Ribe u vodi
U zaljevu i okolnom akvatoriju žive orada, poznata i kao komarča, i brancin, odnosno lubin. Oradu obično treba tražiti uz dno, na prelazima tvrde i pjeskovite podloge; mamac je bolje ostaviti mirno i sačekati odlučan potez. Brancin često prilazi obali pri slabijem svjetlu i uz uzburkano more, kada varaličar može da ga traži sporijim vođenjem mamca uz zaklon.
Zubatac je lovina za strpljivu potragu uz podvodne prelome i tvrdo dno, naročito u svitanje i predveče. Palamida se kreće za jatima sitne ribe, pa kod nje više znači pronaći aktivnu ribu nego dugo čekati na istom mjestu. U zaljevu i okolnom moru žive i pagar i kantar.
Kavala se drži zaklona, a fratar i šarag obično se traže oko kamenitog dna. Tu su i škrpina i tabinja mrkulja, vrste kojima odgovaraju pridneni zakloni. Glavonošce predstavljaju lignja, sipa i hobotnica; za lignju su sumrak i promjene svjetla često dobar trenutak da proradi.
Plavoperajna tuna i sabljarka, ovdje poznata i kao iglun, pripadaju krupnoj lovini zaljeva i okolnog akvatorija. Na takmičenju „Big Game Komiža – Offshore Challenge“ u luci je 2013. godine vagana plavoperajna tuna od 99,40 kg, a 2014. godine primjerak od 84,6 kg. Zabilježen je i ulov kapitalnog goluba uhana.
Kako se peca
Sa obale se peca na obodnim stijenama, uz ograničenja na plažama, a sa lukobrana na vanjskoj strani i dijelovima otvorenim za ribolov. Kančanica, odnosno bulentin, i odmet koriste se sa stijena, obale ili usidrenog čamca. Pri lovu uz dno korisno je održavati kontakt sa priborom i prilagoditi otežanje struji, da mamac ne odlazi nekontrolisano među stijene.
Ribolov iz čamca veoma je zastupljen u zaljevu i na izlazima prema pučini i Biševu. Teška i pučinska panula koriste se za zubaca, gofa i tunu, a lakša panula za palamidu i kantara. Krupna plava riba lovi se i pučinskim driftanjem i panulavanjem; za takav izlazak potreban je pribor prilagođen snažnoj ribi i dugoj borbi.
Lignjolov se sa obale praktikuje tehnikom eging, a iz čamca skosom ili tehnikom tataki. Posebno se peca u sumrak i noću pod svjetlom, pri čemu je za vještačku rasvjetu potrebna posebna dozvola prema pravilima za 2025./2026. Poslije podizanja varalice ostavi joj vremena da potone, jer lignja često uzima upravo u propadanju. U akvatoriju se praktikuje i podvodni ribolov na dah, uz sportsku dozvolu prema starijim pravilima.
Za mamčenje se koriste živa lignja, svježa ili usoljena srdela, trapula odnosno veliki morski crv, kao i komadići liganja i riba. Srdela služi i za brumanje i za mamčenje udica. Mekši mamac treba pažljivo pričvrstiti da izdrži spuštanje ili zabačaj, a da vrh udice ostane slobodan.
Pristup vodi
Obali se pristupa duž obodnih stjenovitih dijelova zaljeva, izvan označenih plaža i sezone kupanja. Na lukobranu luke Komiža, dugom oko 200 m, peca se sa vanjske strane ili na dijelovima koji nisu pod zabranom zbog lučkog prometa.
Lučka infrastruktura i operativna obala služe za vez, porinuće i prihvat plovila. Drumski pristup i parkirališta nalaze se u zaleđu naselja Komiža i uz prilazne saobraćajnice luci.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, za rekreacijski i sportski ribolov potrebna je dozvola, a izuzetak su osobe mlađe od 14 godina koje love odmetom s jednim povrazom. Rekreacijske dozvole kupuju se preko internet stranice Uprave ribarstva, u ispostavama Ministarstva i kod ovlašćenih distributera. Sportske se kupuju preko udruženja članica HSSRM-a i internet stranice Saveza, uz člansku iskaznicu HSSRM-a.
Za 2026. godinu dnevna dozvola košta 10,00 €, trodnevna 25,00 €, a sedmodnevna 45,00 €. Godišnja dozvola za osobe od 18 do 65 godina košta 66,36 € za rekreacijski i 46,45 € za sportski ribolov, dok je za penzionere i starije od 65 godina cijena niža. Za 2025./2026. godišnja članska iskaznica HSSRM-a košta 10,00 € za punoljetne i 2,00 € za maloljetne osobe. Posebna dozvola za lov na veliku ribu 2025. godine koštala je 15,93 € za jedan dan, 39,82 € za tri dana i 79,63 € za sedam dana.
Po pravilima iz 2013. godine, ribolov unutar lučkog bazena i operativnog dijela luke i lučice Komiža zabranjen je osim na mjestima koja izričito odobri nadležna lučka uprava. Ista godina vezuje se za zabranu ribolova na uređenim plažama i kupalištima od 1. maja do 1. oktobra. Zabranjen je i ribolov na trasama plovnih puteva i područjima podvodnih radova.
Opšta pravila u Hrvatskoj dozvoljavaju noćni ribolov udičarskim alatima, a za podvodni ribolov na dah potrebna je sportska dozvola. Prema pravilniku za 2025./2026, ribolov uz vještačku rasvjetu dozvoljen je isključivo uz posebnu dozvolu za osti ili lignjolov.