Biševo je morska ribolovna voda u Hrvatskoj, u oblasti Viškog arhipelaga, sa strmim liticama, dubokim morem i pristupačnim uvalama. Peca se sa obale, manjih gatova i iz čamca; za starije od 14 godina obavezna je sportska ili rekreativna dozvola prema pravilima za 2026. Među ribama su zubatac, gof, šarag i komarča.
O vodi
Akvatorij otoka Biševa, poznatog i kao Busi, obilježavaju strma, hridinasta i uglavnom teško pristupačna obala i more koje uz litice naglo pada na preko 30 m dubine. U zaljevu Trešjavac, blizu hridi Kamik, dno se spušta do stotinjak metara. Pecarošu to znači duboku vodu blizu obale, ali i malo prostora za bezbjedno zauzimanje mjesta na stijenama.
Pristupačniji dijelovi obale nalaze se u uvalama Porat, Mezuporat i Salbunara, do kojih vode pješačke staze. Peca se sa litica i rtova, sa žala pješčanih uvala i manjih gatova u pristaništima. Iz čamca se lovi oko otoka, naročito uz Kamik i sjeveroistočne i zapadne litice. Velike dubine i otvoreno more otežavaju sidrenje, pa se često peca u plutanju niz morsku struju.
Kopno i podmorje Biševa dio su evropske ekološke mreže Natura 2000 od 2013. godine, a UNESCO Globalnog geoparka Viški arhipelag od 2019. Modra špilja zaštićena je kao geomorfološki spomenik prirode od 1951, a Medvidina špilja od 1967. godine. Prema starijim podacima, obalna linija duga je oko 18,1 do 18,15 km, a podvodni ulaz u Modru špilju nalazi se na dubini od 18 m.
Ribolovnim morem upravlja Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH, odnosno Uprava ribarstva. Zaštitu prirode u ekološkoj mreži i zaštićenim područjima sprovodi Javna ustanova „More i krš“.
Ribe u vodi
Zubatac i gof privlače pecaroše koji traže snažnu ribu i ozbiljniju borbu. Zubatac se obično traži uz kamenito dno i prelaze dubine, naročito u zoru i predveče. Gof je pokretljiviji i često prati jata sitne ribe uz rtove i podvodna uzvišenja; za njega pribor treba da ima dovoljno rezerve da izdrži prvi snažan bijeg.
Šarag, pic i komarča, odnosno orada, zanimljivi su za ribolov sa obale. Šarag se obično drži kamenitog terena i zapjenjene vode, dok komarča hranu traži pri dnu, naročito na prelazima pijeska i kamena. Pic često pase uz obrasle stijene, pa su pažljiv prilaz i nenametljiva prezentacija mamca korisniji od nasumičnog dalekog zabacivanja.
Uz kamenito dno žive kavala i škrpina, koju pecaroši zovu i škarpina. Murina i ugor traže zaklon u rupama i procijepima, pa zakačenu ribu ne treba pustiti da se odmah vrati u kamen. Fratar i kantar takođe su dio ribljeg svijeta Biševa, dok se ovčica i trlja obično traže nad mekšim dnom, gdje preturaju po pijesku u potrazi za hranom.
U akvatoriju žive tuna i palamida; pri traženju ovih grabljivica korisno je pratiti kretanje sitne ribe pri površini. Tu su i tabinja, crnej, ušata i papigača. Među morskim organizmima Biševa nalaze se i jastog, lignja i sipa; lignja obično bolje radi u sumrak i po mraku, kada se približava plićim dijelovima u potrazi za hranom.
Kako se peca
Sa obalnih litica, rtova i žala u Poratu i Salbunari love se šarag, pic i komarča. Manji gatovi i rivice u Mezuporatu, Salbunari i Poratu takođe služe za pecanje. Za ribu koja uzima pri dnu koristan je sistem koji drži mamac mirno, uz osjetljiv vrh štapa i dovoljno otporan predvez za dodir sa stijenom.
Sa isturenih rtova praktikuje se teži džiging za gofa, a lakše varaličarenje za plavu i bijelu ribu. Silikonske varalice mogu se voditi sa zastojima, dok metalni džigovi omogućavaju pretraživanje različitih slojeva vode. Na kamenitom dnu treba pratiti propadanje mamca da pribor ne ostane u procijepu.
Iz čamca se lovi oko Kamika u uvali Trešjavac i uz sjeveroistočne i zapadne litice. Zbog dubine i otvorenog mora često se pušta da čamac nosi morska struja. Teška panula koristi se za gofa i zubaca, uz prirodne mamce: živa ušata, živi šarun i živi cipal služe kao mamci za vuču.
Vertikalni džiging primjenjuje se uz duboke obalne stijene i brakove. Koriste se i inčiku varalice, a kančanica i dubinska kančanica omogućavaju lov pri dnu. Pri vertikalnom vođenju važno je održavati kontakt s mamcem i prilagođavati njegovu težinu dubini i struji.
Lov liganja iz čamca obavlja se pomoću varalica za lignje, među kojima su skosavice i lignjarići. Lignjolov traži odmjereno podizanje i kontrolisano spuštanje varalice; ulov treba izvlačiti ravnomjerno, bez naglog trzanja. Podvodni ribolov obuhvata lov na rupu uz procijepe i litice, kao i plitku i duboku čeku.
Pristup vodi
Do obale se pješice stiže stazama koje vode u Porat, Mezuporat i Salbunaru. U tim uvalama postoje manji gatovi i betonski pristani sa kojih se može pecati. Za ribolov sa obale koriste se i žala pješčanih uvala Porat i Salbunara.
Pravila i dozvole
Prema opštim pravilima morskog ribolova u Hrvatskoj za 2026. godinu, sportska ili rekreativna dozvola obavezna je za osobe starije od 14 godina. Rekreativne dozvole kupuju se preko internet stranice Uprave ribarstva ili kod ovlašćenih prodavaca, a sportske u klubovima udruženim u Hrvatski savez za sportski ribolov na moru, HSSRM. Dnevna dozvola košta 10 EUR, trodnevna 25 EUR, a sedmodnevna 45 EUR. Godišnja rekreativna dozvola za odrasle do 65 godina košta 66,36 EUR, a sportska 46,45 EUR, uz članarinu HSSRM od 10 EUR i članarinu matičnog kluba. Za penzionere i starije od 65 godina godišnja rekreativna dozvola košta 13,27 EUR, a sportska 7,96 EUR, bez članarina.
Za pojedine alate potrebne su posebne dozvole. U 2026. godini uz godišnju sportsku dozvolu posebna dozvola za parangal ili vrše košta po 26,54 EUR, za osti ili vještačku rasvjetu po 13,27 EUR, a za lov na veliku ribu 92,91 EUR.
Prema starijim podacima, ulazak i kretanje unutar geomorfoloških spomenika prirode Modra špilja i Medvidina špilja podliježu posebnim režimima i koncesijama, a u Modroj špilji zabranjeni su samostalno plivanje i ronjenje.
Opšta pravila za 2026. zabranjuju rampinavanje, odnosno kačenje ribe višekrakom udicom izvana. Noćni udičarski ribolov je dozvoljen. Vještačka rasvjeta po plovilu dopuštena je isključivo uz posebnu dozvolu za osti ili povraze s kukom za lov glavonožaca, do snage od 40 W za običnu, 30 W za halogenu ili 10 W za LED rasvjetu.
Lovostaj u 2026. za kirnju traje od 1. jula do 31. avgusta, za kavalu od 15. maja do 15. jula, za jastoga i hlapa od 1. septembra do 5. maja, a za lampugu od 1. januara do 14. avgusta. Za većinu ostalih morskih riba lovostaj nije propisan.
Dnevni ulov u 2026. ograničen je na 5 kg morskih organizama po ribolovcu, uz dopušteno uvećanje za masu jedne ribe ili drugog organizma kojim se prelazi taj limit. Od juna 2026. obavezno je elektronsko evidentiranje dnevnog ulova putem aplikacije.
Minimalne lovne mjere prema pravilniku iz 2023, ažurirane za 2026. godinu, iznose 30 cm za zubaca i 35 cm za gofa. Za lubina, odnosno brancina, mjera je 25 cm, a za komarču, odnosno oradu, 20 cm. Škrpina mora imati najmanje 25 cm, palamida 40 cm, a šarag 23 cm. Za fratra i pica najmanja mjera je po 18 cm, za špara 12 cm, a za jegulju 35 cm; hobotnica mora imati najmanje 1 kg. Primjerci ispod minimalne lovne mjere moraju se odmah vratiti u more.