Starigradski zaljev je morski zaljev na Hvaru, u Hrvatskoj, sa razuđenom obalom i brojnim uvalama. Peca se sa obale i iz čamca izvan istočne zabranjene zone i plovnih koridora; prema starijim pravilima potrebna je dozvola. Među ribama su škrpun, škarpina, kavala i arbun.
O vodi
Starigradski zaljev, poznat i kao Starogradski zaljev, uvlači se u obalu Hvara približno 7 km, a na najširem dijelu širok je oko 2,5 km. Ima više od 40 manjih uvala i uvalica. Tiha i Zavala dio su te razuđene obale, kao i Maslinica, Bonj, Lanterna i Paklina.
Prema starijim podacima, najveće dubine kreću se od 50 do 65 m, s najdubljim dijelovima prema otvorenom moru. U uvali Tiha dubina je od 30 do 35 m, pa pri izboru pribora za ribolov pri dnu treba računati i na spuštanje mamca kroz znatan vodeni stub. Sa stjenovite obale peca se izvan uređenih kupališta i zabranjene zone, dok se čamcem mora ostati i izvan plovnih koridora.
Zaljev je ekološki osjetljivo područje sliva. Kolonija invazivne alge na njegovom dnu svojevremeno je zauzimala od 50 do 70 hektara. U neposrednom zaleđu nalazi se Starogradsko polje, pod zaštitom UNESCO-ve svjetske kulturne baštine.
U Starom Gradu djeluje ŠRU „Šarag“, članica Hrvatskog saveza za sportski ribolov na moru. Luka Stari Grad ima komunalne i operativne vezove pod nadležnošću Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije. Do dijela obale vode šetnice i lokalni puteljci sa sjeverne i južne strane zaljeva.
Ribe u vodi
U zaljevu i njegovim priobalnim staništima žive škrpun i škarpina. Ove ribe se obično traže pri dnu, uz kamen i zaklone, gdje mamac treba spustiti blizu njihovog skrovišta. Pecarošu koriste osjetljiv vrh štapa i pažljiv kontakt s dnom, a pri skidanju ulova s udice valja paziti na otrovne bodlje.
Kavala se uglavnom drži kamenitih zaklona, a sumrak je dobar trenutak za tih prilaz i odmjeren zabačaj. Arbun hranu traži po dnu; obično se lovi prirodnim mamcem, uz pribor koji jasno prenosi sitne udarce. Kod njega ne treba žuriti s kontrom čim prvi put pipne mamac.
Tu su i lumbrak, oslić i trlja blatarica. Lumbrak se obično traži uz kamen i vegetaciju, dok su za oslića i trlju blataricu važniji pridneni slojevi i odgovarajuća podloga. Među glavonošcima zaljeva su sipa, lignja i muzgavac. Za lignju su uobičajeni termini oko svitanja i sumraka, a kod sipe vrijedi voditi mamac sporije i bliže dnu.
Kako se peca
Sa obale se peca na stjenovitim dijelovima izvan uređenih kupališta i zabranjene zone. Za odmet je praktičan štap s osjetljivim vrhom, a težinu olova treba prilagoditi dubini i strujanju tako da mamac ostane pri dnu. Propisi za 2026. dopuštaju do dva odmeta, sa štapom i mašinicom ili bez njih.
Iz čamca se peca izvan zabranjene zone istočno od spojnice Rt Babe – Uvala Maslinica i izvan plovnih koridora. Kančenica služi za spuštanje mamca prema dnu, pa s njom treba održavati kontakt bez nepotrebnog vučenja po podlozi. Za 2026. dopuštene su do dvije kančenice i dvije panule, odnosno povlačna povraza. Kod panule je važno ravnomjerno povlačenje i uredno vođenje pribora iza čamca.
Glavonošci se love povrazom, uz skosavice i peškafondo, a dopuštena su do dva takva povraza prema pravilima za 2026. Lignju obično vrijedi tražiti kroz više slojeva vode, uz kratka podizanja i pauze, dok se sipa češće lovi sporijim vođenjem uz dno. Zategnut pribor i mirno izvlačenje pomažu da ulov ne spadne.
Za ribolov prirodnim mamcima koriste se komadi svježe ribe, lignje i sipe. Usitnjena srdela služi i kao mamac i kao primama, odnosno abrum; primamljivanje treba odmjeriti tako da privlači ribu, a ne zasiti je. Na području zaljeva i poluostrva Kabal tradicionalno se trapulama vadi veliki morski crv, a pravila za 2026. dopuštaju do 2 takve naprave.
Podvodni ribolov vezan je za sportsku dozvolu: prema pravilima za 2026. dopuštene su do dvije podvodne puške. Prema starijim pravilima, ovaj način ribolova zabranjen je noću, kao i upotreba autonomnih ronilačkih aparata.
Pristup vodi
Dijelu uvala prilazi se pješice obalnim šetnicama i lokalnim puteljcima sa sjeverne i južne strane zaljeva. Tako se pristupa dijelu obale oko Tihe i Zavale, kao i uvalama Maslinica, Bonj, Lanterna i Paklina.
Za dolazak automobilom koriste se opšta javna parkirališta u Starom Gradu i uz prilaze naseljima. Luka Stari Grad ima uređenu lučku infrastrukturu s komunalnim i operativnim vezovima.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima za morski ribolov u Hrvatskoj, za sportski i rekreativni ribolov potrebna je dozvola: rekreativna se kupuje preko internet stranice Uprave ribarstva ili kod ovlašćenih prodavaca, a sportska u klubovima članicama HSSRM-a uz člansku iskaznicu Saveza. Djeca mlađa od 14 godina bez dozvole smiju pecati isključivo odmetom sa jednim povrazom, sa štapom ili bez njega.
Prema cjenovniku od 1. juna 2026, dnevna dozvola košta 10 EUR, trodnevna 25 EUR, a sedmodnevna 45 EUR. Za 2026. godišnja rekreativna dozvola za punoljetne osobe do 65 godina košta 66,36 EUR, a sportska 46,45 EUR; članska iskaznica HSSRM-a za punoljetne košta 10 EUR. Za penzionere i starije od 65 godina postoje niže tarife.
Lokalnom odlukom iz 2004. zabranjene su sve vrste ribolova istočno od spojnice Rt Babe – Uvala Maslinica. U lučkom basenu i prilazima trajektne luke Stari Grad zabranjeno je ometanje pomorskog saobraćaja i pristajanja plovila. Ribolov iz čamca obavlja se izvan plovnih koridora, a sa obale izvan uređenih kupališta i zabranjene zone.
Opšta pravila zabranjuju noćni podvodni ribolov, upotrebu autonomnih ronilačkih aparata i pogonskog motora pri ribolovu ostima. Noćni ribolov udičarskim alatima načelno je dozvoljen. Za 2026. ribolov ostima ili kukom za glavonošce noću uz vještačko osvjetljenje dopušten je isključivo uz posebnu dozvolu; feral smije imati do 100 W za žarnu nit, odnosno 30 W za halogeno i LED osvjetljenje.
Prema pravilima za 2026. dozvoljeni su do dva odmeta, sa štapom i mašinicom ili bez njih, dvije kančenice, dvije panule i dva povraza za glavonošce. Do dvije podvodne puške dozvoljene su isključivo uz sportsku dozvolu, a za vađenje mamaca dopuštene su do 2 trapule.
Lovostaj za 2026. za kavalu traje od 15. maja do 15. jula, a za kirnje od 1. jula do 31. avgusta. Za jastoga i hlapa traje od 1. septembra do 5. maja, a za lampugu od 1. januara do 14. avgusta. Ženke određenih vrsta rakova sa spoljašnjim jajima moraju se odmah vratiti u more.
Dnevno je po ribolovcu dozvoljeno zadržati do 5 kg riba i drugih morskih organizama, uz prekoračenje za težinu jednog trofejnog primjerka. Za 2026. dodatno je propisano najviše 2 hobotnice i 1 kirnja dnevno. Školjkaši i puževi ograničeni su na 2 kg, osim dagnji, kojih je dozvoljeno do 5 kg.
Minimalne lovne mjere za 2026. za brancina su 25 cm, za oradu 20 cm, a za zubaca 30 cm. Gof ima mjeru 35 cm, palamida 40 cm, škrpina 25 cm, fratar 18 cm i arbun 15 cm. Za hobotnicu je minimalna masa 1 kg. Manji primjerci moraju se odmah vratiti u more.