More oko ostrva Čiovo u Hrvatskoj, u oblasti Trogira, obuhvata stjenovite obale, pliće uvale i strme padove dna. Peca se sa obale i iz brodice uz dozvolu, prema pravilima za 2026. godinu; prema starijim podacima, postoje i ograničenja za luke i kupališta. Među lovinama su orada, brancin, zubatac i fratar.

O vodi

Otok Čiovo, poznat i kao Čiovo ili Bua, okružen je slanim morskim akvatorijem koji pripada ribolovnom moru Hrvatske. Stjenovita i šljunčana obala smjenjuju se sa rivama i molovima u Slatinama, Arbaniji, Mastrinki, Okrugu Gornjem i Okrugu Donjem. Za ribolov iz brodice izdvajaju se uvale Movarštica, Saldun, Duga i Tatinja, kao i more oko otočića Sveta Fumija i Kraljevac.

Priobalne uvale i Trogirski kanal imaju pliće dijelove, dok se u kanalu i uz spoljašnju južnu stranu dno strmo spušta prema dubinama od 50 do 60 metara. Za pecaroša to znači izbor između priobalnog ribolova i traženja pridnene ribe na dubljim padinama.

Morski pojas od uvale Orlice do rta Čiova pripada ekološkoj mreži Natura 2000, pod oznakom POVS HR3000466. U prostornim planovima uvale Krušica i Sv. Fumija predviđene su ili označene kao pogodne za kavezni uzgoj, odnosno marikulturu.

Otok Čiovo
Izvor: fotografija sa interneta

Ribolovnim morem upravlja Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva preko Uprave za ribarstvo. Sportski ribolov organizuje i HSSRM kroz mrežu lokalnih klubova.

Ribe u vodi

Orada, odnosno komarča, traži hranu pri dnu, naročito na prelazima pijeska, šljunka i kamena. Za nju vrijedi strpljivo držati mamac na dnu i ne žuriti sa kontrom pri prvom dodiru. Brancin, poznat i kao lubin, često prilazi obali pri slabijem svjetlu i zamućenom moru; varalicu je korisno voditi uz promjene dubine i zaklone.

Zubatac je grabljivica koju obično treba tražiti uz kamenite padine i prelome dna. Panulom se mamac vodi blizu njegovog lovnog sloja, uz pažnju da sistem ne zapinje. Gof i palamida traže pokretljiviji pristup i praćenje sitne ribe, a u ovom moru živi i skuša.

Otok Čiovo
Izvor: fotografija sa interneta

Šarag i fratar zanimljivi su za ribolov uz kamen i mješovito dno, gdje mamac treba spustiti blizu zaklona, ali ostaviti prostora za izvlačenje. Pic takođe pripada priobalnoj lovini. Kanjac i pirka često uzimaju mamac pri dnu, dok se knez drži obalnih zaklona i obraslog dna.

Cipli se uglavnom hrane u plićim slojevima i zahtijevaju nenametljiv pribor. Ušata se može tražiti iznad dna, a iglica bliže površini, gdje dobro vidi mamac i lako otkriva grub sistem.

Ugor, murina i škarpina vezani su za kamen i zaklone na dnu. Kod takvog ulova pribor ne treba ostavljati labav, jer riba može brzo da se uvuče u rupu; pri skidanju sa udice potrebna je pažnja zbog zuba i bodlji.

Otok Čiovo
Izvor: fotografija sa interneta

Uz ribe se love i glavonošci: lignja, sipa i hobotnica. Lignja se obično traži pri slabijem svjetlu, a pri izvlačenju je važno održavati ravnomjernu zategnutost strune, bez naglih trzaja.

Kako se peca

Sa stjenovite i šljunčane obale peca se odmetom: olovno otežanje drži mamac na dnu, a cilj su orada i fratar. Na kamenitom dnu korisno je birati položaj sa kojeg se zakačena riba može odvojiti od zaklona. Peca se i sa riva i molova obalnih naselja, uz ograničenja za luke, lučice i uređena kupališta opisana u pravilima.

Iz usidrene brodice kančenicom se love pridnene vrste. Sistem treba držati pod kontrolom i olovo spuštati odmjereno, da se osjeti dodir sa dnom. Brodicom se peca po uvalama Movarštica, Saldun, Duga i Tatinja i oko otočića Sveta Fumija i Kraljevac.

Otok Čiovo
Izvor: fotografija sa interneta

Panula je ovdje način lova zubaca, brancina, gofa i palamide, povlačenjem živog mamca ili vještačkih varalica. Brzinu vođenja treba prilagoditi radu mamca, a pri živom mamcu izbjegavati nagle promjene koje ga okreću i iscrpljuju. Varaličarenje sa obale usmjereno je na brancina i iglicu; u sumrak se varalice mogu voditi sporije, uz obalne zaklone i prelaze dubine.

Za lov liganja koriste se peškafondo i skosavica, sa obale ili panulom iz čamca. Kratko podizanje, pa kontrolisano propadanje varalice pomažu da se osjeti prihvatanje; kad zakači, izvlačenje treba da bude mirno i ravnomjerno.

Otok Čiovo
Izvor: fotografija sa interneta

Od prirodnih mamaca koriste se svježa ili usoljena srdela i živa ili rezana lignja. Morski crv, račići poznati kao grmalji i dagnje, odnosno pidoće, takođe su dio ovdašnjeg izbora. Srdela se stavlja u komadima na udicu, a mljevena služi za primamu; prihranjivati treba odmjereno, da se riba zadrži u zoni mamca.

Primjenjuje se i podvodni ribolov na dah, šuljanjem uz obalu i na čeku. Za taj način lova podvodnom puškom važe posebni uslovi dozvole i dnevnog vremena ribolova.

Pristup vodi

Na Čiovo se stiže s kopna preko mostova koji ga povezuju sa Trogirom. Duž obalnog pojasa ribolovu se pristupa sa stjenovite i šljunčane obale.

Otok Čiovo
Izvor: fotografija sa interneta

Uređene rive i molovi nalaze se u Slatinama, Arbaniji, Mastrinki, Okrugu Gornjem i Okrugu Donjem.

Pravila i dozvole

Prema opštim pravilima u Hrvatskoj za 2026. godinu, za sportski ili rekreativni ribolov na moru potrebna je dozvola i sa obale i iz brodice. Djeca mlađa od 14 godina mogu rekreativno loviti bez dozvole isključivo odmetom s jednim povrazom, sa štapom ili bez njega.

Prema starijim podacima, rekreativne dozvole kupuju se u internet prodavnici Uprave za ribarstvo ili kod ovlašćenih distributera, a sportske preko udruženja i klubova članova HSSRM-a, uz obaveznu člansku iskaznicu Saveza. Za 2026. godinu dnevna rekreativna ili sportska dozvola košta 10 €, trodnevna 25 €, a sedmodnevna 45 €. Godišnja rekreativna dozvola za punoljetne osobe do 65 godina iznosi 66,36 €, dok godišnja sportska za istu grupu košta 46,45 €, uz članarinu HSSRM-a od 10 € i klupsku članarinu. Cjenovnik za 2025. godinu predviđao je dnevnu dozvolu od 7,96 €, trodnevnu od 19,91 € i sedmodnevnu od 39,82 €.

Otok Čiovo
Izvor: fotografija sa interneta

Na samom Čiovu morski pojas od uvale Orlice do rta Čiova pripada ekološkoj mreži Natura 2000, pod oznakom POVS HR3000466.

Za 2026. godinu dopušten je dnevni ulov do 5 kg riba i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz prekoračenje za jedan dodatni trofejni primjerak ribe. Lovostaj i minimalne mjere uređuje Pravilnik o zaštiti riba i drugih morskih organizama iz 2023. godine, sa izmjenama iz 2024. godine. Za većinu morskih vrsta u udičarskom ribolovu nema klasičnog lovostaja, ali važe minimalne lovne dužine: za brancina 25 cm, a za gofa 35 cm.

Izvori