Lastovski kanal je slano morsko područje južnog Jadrana u Hrvatskoj, između Korčule i Lastova. Peca se sa stjenovitih obala i iz plovila, naročito na brakovima i prijelazima dubina; prema starijim pravilima potrebna je dozvola, a u dijelu Parka prirode Lastovsko otočje postoje posebna ograničenja. Među ribama koje se ovdje love su zubatac, gof, orada i kantar.
O vodi
Lastovski kanal pruža se između južne obale Korčule i sjeverne obale Lastova. Stjenovita obala daje mjesta za pecanje s kopna, dok se iz plovila prilazi podmorskim brakovima i prijelazima dubina. Dužina kanala je približno od 40 do 50 km, odnosno oko 29 morskih milja, a širina u najužem dijelu od 12 do 15 km, odnosno oko 7 morskih milja.
Prosječna dubina je oko 80 m. Prema starijim podacima, najveća dubina je oko 95 m, dok prema zapadnom izlazu dubine prelaze 100 m. Za pecaroša su zato važni položaj braka i promjena dubine: pri spuštanju pribora treba održavati dodir s dnom, ali izbjeći da olovo i udice ostanu među stijenama.
Južni dio kanala, s ostrvima i priobalnim pojasom, pripada Parku prirode Lastovsko otočje, proglašenom 2006. godine. Kanal je i dio ekološke mreže Natura 2000, u području Lastovski i Mljetski kanal, oznake HR3000426. U kanalu i pripadajućem arhipelagu živi oko 150 vrsta riba i drugih morskih organizama.
Ribe u vodi
Zubatac i gof zanimljivi su pecarošu koji želi da vuče mamac uz brak i prati prijelaze dubine. Zubatac se obično traži blizu kamenitog dna i njegovih ivica, naročito u svitanje i predveče. Gof je pokretljiviji grabljivac, pa mamac treba voditi tamo gdje se zadržava sitna riba; za oba je važnija uredna prezentacija nego puko povećavanje mamca.
Orada, odnosno komarča, traži strpljenje i pažljivo postavljen mamac na dnu. Obično se hrani uz kamen, pijesak i njihove prijelaze, a pri uzimanju mamca ne treba žuriti s kontrom. Kantar i arbun pogodni su za lov spuštenim priborom: kantar se često traži uz tvrdo dno, dok arbun pretražuje i mekše dno u potrazi za hranom.
U kanalu i pripadajućem arhipelagu žive i pagar, kirnja i škarpina. Uz obalni ribolov vezuju se šarag, fratar i pic, a tu su i ovčica, ušata i bukva. Brancin, poznat i kao lubin, i lica dopunjuju izbor grabljivica; murina traži oprez pri prihvatanju ulova i oslobađanju udice.
Skuša i lokarda kreću se u jatima, a iglica se često traži bliže površini. Od glavonožaca prisutne su lignja, sipa i hobotnica, dok među rakovima ima jastoga. Papigača je uočena kao invazivna vrsta.
Kako se peca
Peca se sa obale i stijena, ali se veoma često izlazi čamcem, brodicom ili gumenjakom do brakova i prijelaza dubina. Laka i teška panula koriste se za gofa, zubaca i licu: živi mamac ili varalica vuku se iz plovila, uz pažljivo praćenje dubine. Za panulu se koriste živa iglica i živa ili svježa lignja, a kao mamci služe i ušata i cipal. U izbor ulaze šarun, skuša i lokarda, kao i varalice za panulu.
Kančanica se naročito koristi na brakovima za kantara, arbuna i oradu. Laki, srednji i teški odmet koriste se i sa obale i iz čamca, a murina je jedna od ciljanih vrsta. Za ove načine pecanja koriste se komadići ili fileti srdele i inćun, kao i komadići lignje i sipice. Volak i veliki morski crv daju čvršći zalogaj na udici; koriste se i komadići drugih crva i račića, pastela ili tijesto. Za murinu se stavlja i komad bukve.
Mamac se pušta i u morsku struju uz primamu. Tada treba uskladiti otpuštanje strune s kretanjem mamca, da se pribor ne zateže neprirodno. Pri lovu na dnu težinu olova treba prilagoditi struji, tako da se osjeća dodir s podlogom bez stalnog zapinjanja.
Lov lignji obavlja se panulom, peškafondom ili skosavicama. Za lignju obično vrijedi probati smjenu dana i noći, uz mirno podizanje i kontrolisano spuštanje mamca. Varaličarenje uključuje površinske varalice, dok se džigovi koriste za vertikalni džiging iz plovila i džiging sa strmijih stjenovitih obala. Pri propadanju varalice treba pratiti strunu, jer se udarac često osjeti upravo tada.
Podvodni ribolov puškom vezan je za odobrene lokacije. Izbor mjesta mora pratiti režim zaštite, posebno u dijelu kanala koji pripada parku.
Pristup vodi
Pozicijama za pecanje prilazi se sa obala i uvala na južnoj strani Korčule. S druge strane kanala pristup je sa sjeverne obale Lastova, uključujući uvale Zaklopatica, Pasadur i Ubli.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, za sportski ili rekreativni ribolov potrebna je važeća dozvola; rekreativne dozvole kupuju se elektronski preko Uprave ribarstva ili kod ovlašćenih prodavaca u priobalnim mjestima, dok je za sportski ribolov potrebno i članstvo u HSSRM. Prema odluci za 2026. godinu, godišnje dozvole za područje Parka prirode Lastovsko otočje kupuju se u sjedištu Javne ustanove u Lastovu, od 1. decembra prethodne do 1. marta tekuće godine.
Cijene rekreativnih morskih dozvola za 2025. godinu bile su 7,96 € za jednodnevnu, 19,91 € za trodnevnu i 39,82 € za sedmodnevnu dozvolu. Godišnja dozvola za 365 dana iznosila je 66,36 € za lica od 18 do 65 godina, odnosno 13,27 € za mlađe od 18 i starije od 65 godina. Sportska dozvola za 150 dana za punoljetne osobe iznosila je 79,63 €, uz članarinu HSSRM od 10 €. Stariji cjenik za područje parka predviđao je 150 kn za jednodnevnu i 300 kn za trodnevnu rekreativnu dozvolu.
U dijelu kanala unutar parka primjenjuju se posebna prostorna ograničenja i zone usmjerene zaštite. Plovilu koje obavlja rekreativni ribolov zabranjen je prilazak na manje od 100 m zonama potpune zabrane ribolova. Prema planu upravljanja 2017–2026, podvodni ribolov puškom dozvoljen je samo na propisanim lokacijama, u pojasu do 50 m od obale; među njima su potez uvala Duboka – uvala Negojna na Lastovu i rt Junac – rt Bijeli rat na Mrčari. Opštim pravilima zabranjen je podvodni ribolov uz upotrebu boca s kiseonikom.
Za park su 2021. godine bile potrebne posebne godišnje dozvole za stajaće parangale, vrše, osti i vještačku rasvjetu. Posebna dozvola bila je potrebna i za noćni ribolov pod vještačkom rasvjetom, uključujući lov ostima.
Za privredni ribolov je pravilnikom iz 2006. godine ribolov pridnenom koćom u Lastovskom kanalu bio dozvoljen tokom cijele godine, od ponedjeljka u 00:00 do petka u 22:00. Opšti lovostaj za koćice, kogol i strašin prema pravilniku iz 2006. trajao je od 1. marta do 31. oktobra.
Dnevni ulov prema pravilu iz 2021. godine, primijenjenom i u parku, iznosio je do 5 kg riba i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz dozvoljeno prekoračenje za masu jedne ribe kojom se premašuje 5 kg. Za pojedine zaštićene zone postojalo je ograničenje do 3 kg. Na ulov se primjenjuju i lovostaji i minimalne lovne mjere iz opšteg Pravilnika o granicama u ribolovnom moru, zaštićenim vrstama i lovostaju.