Mljetski kanal je morska ribolovna oblast u Hrvatskoj, između Pelješca i Mljeta. Peca se sa obale i iz čamca uz dozvolu, dok u morskom dijelu Nacionalnog parka Mljet važi poseban režim sa zabranama u zonama stroge zaštite. Među ribama kanala su zubatac, orada, brancin i gof.
O vodi
Mljetski kanal razdvaja Pelješac i Mljet, a pecarošu otvara sasvim različita mjesta: plaže i stijene, isturene rtove, uređene rive i molove, pa otvoreni kanal za ribolov iz čamca. Prosječna dubina je 80 m. Prema starijim podacima, kanal je širok od 6 do 9 km, prosječno oko 8 km; približna širina iznosi i 4,5 nautičkih milja.
Kanal pripada ribolovnom moru Hrvatske, kojim upravlja Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva putem Uprave ribarstva. Uključen je u ekološku mrežu Natura 2000 kao dio područja „Lastovski i Mljetski kanal“, pod šifrom HR3000426, značajnog za očuvanje vrsta i stanišnih tipova. Sjeverozapadni rub zahvata morski dio Nacionalnog parka Mljet, kojim upravlja Javna ustanova „Nacionalni park Mljet“ i gdje izbor mjesta za pecanje zavisi od posebnog režima zaštite.
Na području Mljeta navodno je ulovljen najduži zabilježeni primjerak psa bjelopjega u Jadranu.
Ribe u vodi
U kanalu i priobalju žive zubatac, orada i brancin, poznat i kao lubin. Zubaca obično treba tražiti uz tvrdo dno i njegove prelaze, gdje vreba plijen; jutro i predvečerje često su dobar trenutak za njega. Orada, odnosno komarča, hranu skuplja pri dnu i traži strpljivo pecanje, dok brancin rado prilazi obali pri slabijem svjetlu i uz pokrenuto more.
Gof i palamida takođe su ribe ovog kanala. Za gofa se obično koristi snažniji pribor, jer poslije udarca treba zadržati ribu prije nego što stigne do prepreke. Palamida prati sitnu ribu u jatu, pa pecarošu vrijedi da prati komešanje na površini i da mamac vodi kroz sloj u kojem se riba hrani.
Uz pridnena staništa kanala i priobalja prisutni su kantar i arbun, a tu su i pagar, škrpina i kaval. Kokot i grdobina, poznata i kao morska spaka, dopunjuju pridnenu lovinu. Kod pecanja uz dno korisnije je održavati dobar dodir s mamcem nego stalno premještati sistem naslijepo.
Sipa, hobotnica i lignja takođe žive u kanalu i priobalju. Lignja se obično traži pri slabijem svjetlu, uz smjenjivanje podizanja i propadanja mamca; često ga uzme baš u pauzi. Na ulaznim i dubljim dijelovima kanala prisutni su pas bjelopjeg i pas butor.
Kako se peca
Sa obale se peca sa plaža, stijena i isturenih rtova, a u naseljima i uvalama i sa uređenih riva i molova. Za ribolov na dnu koristi se klasičan sistem sa kliznim olovom, gumenom perlom i predvezom. Olovo treba da drži mamac u odabranom pojasu, dok osjetljiv vrh štapa pomaže da se vidi oprezan griz pridnene ribe.
Iz brodice ili čamca peca se na morskom tjesnacu kanala. Dubinska kančanica koristi se iz usidrenog čamca ili tokom plutanja, a panula sa prirodnim ili vještačkim mamcima namijenjena je zubacu i gofu. Pridneni stajaći parangal koristi se i za ciljani lov kokota, s kojim je ovdje bilo uspjeha.
Među prirodnim mamcima koriste se:
- svježa i usoljena srdela,
- živi knez,
- sipa i veliki morski crv.
Cijela živa lignja služi za krupnog zubaca, dok su komadići i krakovi lignje namijenjeni ribolovu na dnu. Za zubaca mamac treba voditi ili postaviti blizu dna, uz pažnju da se sistem ne zavlači među prepreke.
Lignjolov se obavlja skosavicama i peškafondom. Kratka podizanja uz kontrolisano propadanje omogućavaju da se osjeti trenutak kad lignja optereti pribor, a izvlačenje treba da bude ravnomjerno. Podvodni ribolov na dah obavlja se u zonama izvan rezervata.
Pristup vodi
Sa Pelješca se kanalu prilazi kroz Prapratno, Žuljanu i Trstenik, preko njihovih priobalnih naselja i uvala. Sa sjeverne strane Mljeta prilazi vode kroz Sobru i Prožursku Luku, kao i kroz Okuklje i Polače.
Parkirališta su dostupna u naseljima uz kanal, naročito kod trajektnih pristaništa i većih lučica, među kojima su Prapratno, Sobra i Žuljana. U lukama otvorenim za javni promet u Prapratnu i Sobri nalaze se rampe i operativne obale za prihvat i manipulaciju plovilima.
Pravila i dozvole
Za sportski i rekreativni ribolov u Hrvatskoj 2026. potrebna je dozvola i sa obale i iz čamca. Dobija se elektronski preko portala Uprave ribarstva, u područnim kancelarijama, uključujući Dubrovnik, kao i kod ovlašćenih prodavaca i sportsko-ribolovnih klubova. Za sportsku dozvolu potrebna je članska karta HSSRM-a. Djeca mlađa od 14 godina mogu bez dozvole obavljati samo rekreativni ribolov odmetom s jednim povrazom. Posebne vrste i cijene dozvola za morski dio Nacionalnog parka Mljet propisuje nadležna javna ustanova posebnim aktom.
Dnevna dozvola za 2026. košta 10 eura, trodnevna 25 eura, a sedmodnevna 45 eura. Godišnja dozvola za punoljetne osobe do 65 godina iznosi 46,45 eura za sportski, odnosno 66,36 eura za rekreativni ribolov. Za 2027. najavljeno je povećanje godišnjih cijena na 55 eura za sportski i 75 eura za rekreativni ribolov. Tokom 2025. rekreativna dozvola koštala je 7,96 eura za 1 dan, 19,91 eura za 3 dana i 39,82 eura za 7 dana, dok je godišnja za osobe od 18 do 65 godina iznosila 66,36 eura.
U zonama stroge zaštite Ib Nacionalnog parka Mljet zabranjeni su sportski i rekreativni ribolov prema Planu upravljanja za razdoblje 2017–2026. Na sjevernoj strani to obuhvata zapadni dio otoka Glavat, područje Zaobraslo prijeslo – Veliki i Mali Maslinovac i Ovratu.
Prema opštim pravilima za 2026, lovostaj za kavalu traje od 15. maja do 15. jula, za kirnju od 1. jula do 31. avgusta, a za lampugu od 1. januara do 14. avgusta. Jastog i rarog trajno su zabranjeni za lov u sportskom i rekreativnom ribolovu. Sportski ribolov podvodnom puškom noću je zabranjen, a vještačka rasvjeta, odnosno feral, smije se koristiti isključivo uz posebnu dozvolu koja se izdaje uz godišnju dozvolu.
Dnevno je 2026. dozvoljeno zadržati do 5 kg ribe i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz prekoračenje za masu jednog primjerka kojim se granica prelazi. Dodatno ograničenje je najviše 2 hobotnice, 1 kirnja i 2 velika morska crva dnevno.
Minimalne lovne mjere za 2026. iznose 25 cm za brancina, 20 cm za oradu i 30 cm za zubaca, dok je za šarga mjera 23 cm, a za hobotnicu 1 kg. Za gofa mjera je 35 ili 45 cm, za palamidu 40 ili 45 cm, a za škrpinu 25 ili 30 cm.