Bućkom praviš kratak, šupalj zvuk na površini, dok mamac držiš ispod čamca, iznad dna. Cilj je som koji se podiže prema mamcu. Tehnika najbolje dolazi do izražaja na dubljim rečnim deonicama i akumulacijama tokom toplijeg dela godine, kada možeš bezbedno da kontrolišeš kretanje čamca.
Ukratko
- Težina savladavanja: 7/10
- Cena opreme: 8/10
Bućkanje, odnosno ribolov bućkom, spaja zvuk na površini i prirodan mamac u dubini. Završetak bućke prolazi kroz vodu i izlazi iz nje tako da ostavi prepoznatljiv šupalj zvuk. Som može da se podigne iz dubljeg sloja i priđe mamcu, ali udaranje samo po sebi nije dovoljno: mamac mora da bude na njegovoj putanji i da se kreće bez naglog cimanja.
Za razliku od dubinskog ribolova, olovo i mamac ne ostavljaš na dnu, već ih držiš pod čamcem dok se polako pomeraš preko odabranog poteza. Dubinomer olakšava praćenje reljefa, položaja mamca i prilaska ribe, ali ne zamenjuje kontrolu pribora. Na reci čamac obično nosi struja, dok na akumulaciji njegovo kretanje više zavisi od vetra i tvoje korekcije položaja.
Na koje ribe
Ciljna riba je som. Traži ga uz prelaze iz duboke u pliću vodu, obode rupa i potopljena korita, gde mamac možeš da provedeš iznad njegovog zaklona. Krupan som zahteva snažan pribor, ali i pravilno podešenu kočnicu: pri prvom naletu ne smeš da ga zaustavljaš zaključanom mašinicom. Ako se riba podigne za mamcem, mirno zadržavanje često je korisnije od naglog povlačenja.
Gde i kada
Biraj dubinske prelaze, ivice rečnog korita i mirnije delove uz glavnu struju, bez gustih prepreka neposredno ispod čamca. Na Dunavu u Srbiji planiraj prolaz tako da struja vodi čamac duž preloma, a ne preko plovnog puta. Na Višegradskom jezeru u Bosni i Hercegovini traži prelaze potopljenog korita koje možeš da pratiš dubinomerom. Na Kupi u Hrvatskoj biraj dublje deonice u kojima možeš da zadržiš sistem gotovo uspravno. Najčešće se bućka od kasnog proleća do rane jeseni, pri stabilnom vodostaju i slabom vetru. Jutro i predveče su dobar početni izbor, ali som može reagovati i tokom dana. Izbegavaj jak vetar, nagle promene protoka i prometne prolaze.
Pribor
- Štap i mašinica: Izaberi snažan čamčani štap dužine 1,8–2,4 m, namenjen somu, sa pouzdanim držačem mašinice. Robusna mašinica veličine 6000–10000 ili odgovarajući multiplikator treba da ima ravnomernu kočnicu; oznake veličine razlikuju se među proizvođačima.
- Upredenica i predvez: Za osnovni komplet koristi upredenicu 0,40–0,60 mm i predvez otporan na habanje, od debljeg monofila 0,90–1,20 mm. Proveravaj oštećenja posle dodira sa preprekom i nakon svake ribe.
- Sistem i udica: Na osnovnu strunu postavi klizno olovo, zaštitnu perlu i snažnu vrtilicu, pa predvez dužine 60–120 cm. Jednokraka udica 4/0–8/0 odgovara mnogim snopovima glista i pijavicama; veličinu prilagodi mamcu, uz potpuno slobodan vrh.
- Olovo: Ponesi olova 100–250 g i koristi najlakše koje drži sistem približno uspravno. Ako struna znatno odlazi iza čamca, povećaj težinu ili promeni prolaz; preteško olovo nepotrebno opterećuje pribor.
- Bućka: Biraj bućku koja ti sigurno leži u šaci i ne klizi kada je mokra. Oblik završetka je manje važan od ponovljivog pokreta kojim dobijaš čist, šupalj zvuk bez širokog pljuskanja.
- Čamac i bezbednosna oprema: Potreban je stabilan čamac sa pouzdanim načinom upravljanja i prslukom za svakog člana posade. Dubinomer je veoma koristan. Pripremi klešta za udicu, alat za presecanje predveza i rukavice za prihvat soma.
Mamci i varalice
Snop krupnih glista je praktičan početni mamac: pokretljiv je i lako ga prilagođavaš udici. Kači ih kroz čvršći deo tela, tako da krajevi ostanu slobodni, ali da ne zatvore vrh udice. Pijavice su izdržljivije pri dužim prolazima i mogu da ostanu živahne kada gliste već oslabe. Posle svakog sumnjivog dodira proveri da mamac nije skliznuo preko vrha. Biraj količinu koju udica može uredno da nosi; prevelik, zbijen snop otežava pouzdano kačenje.
Gliste, Pijavice, Rovci, Veća babuška
Korak po korak
- Pre izlaska proveri dozvolu i pravila vode i regiona, naročito za bućkanje i upotrebu čamca. Obuci prsluk i odaberi prolaz bez plovnog saobraćaja i opasnih prepreka.
- Pregledaj dubinu i pravac struje ili vetra, pa postavi čamac na početak odabranog preloma. Unapred odredi gde završavaš prolaz i kako se vraćaš.
- Namesti svež mamac i spusti sistem kontrolisano, bez slobodnog propadanja kroz prste. Zadrži ga jasno iznad dna, a kočnicu podesi tako da može da popusti pri snažnom naletu.
- Vrhom bućke uđi u vodu i provuci ga kratkim lučnim pokretom, pa ga izvuci tako da dobiješ šupalj zvuk. Napravi kratku seriju, zatim pauzu; ne udaraj površinu kao veslom.
- Prati ugao strune i promene dubine dok čamac napreduje. Podiži ili spuštaj mamac postepeno, a ako na dubinomeru vidiš prilazak soma, izbegni naglo pomeranje sistema.
- Na sitno podrhtavanje ne zasecaj odmah. Kada se struna jasno zategne i štap počne da se savija pod ribom, odlučno podigni štap uz namotavanje, bez divljeg trzaja.
- Zamaraj soma bočnim pritiskom i ne dozvoli da struna ode pod čamac ili u motor. Prihvat obavi tek kada se riba smiri, uz pomoć saputnika; ne podiži krupnu ribu iz vode štapom ili predvezom.
Saveti i česte greške
- Zvuk uvežbavaj na mirnoj vodi pre nego što počneš da loviš. Ako dobijaš samo pljusak i prskanje, menjaj ugao izlaska bućke, a ne snagu udarca.
- Ne bućkaj neprekidno. Pravi pauze da bi mogao da pratiš pribor i reakciju ribe, pa menjaj ritam tek posle nekoliko urednih prolaza.
- Mamac koji struže po dnu brzo se ošteti ili zakači. Na uzlaznom prelomu podigni sistem na vreme, umesto da čekaš da olovo udari u prepreku.
- Ne mešaj trag olova sa tragom mamca na dubinomeru. Položaj proveri blagim podizanjem sistema i prati koji se odraz pomera zajedno s njim.
- Nikada ne obmotavaj upredenicu oko šake i ne drži zategnutu strunu golim prstima. Za zakačen sistem koristi odgovarajući alat ili prekini predvez bez naginjanja preko boka.
- Za početak idi sa saputnikom: neka jedan upravlja čamcem i prati putanju, dok drugi kontroliše mamac i bućku. Uloge menjajte tek kada je pribor bezbedno sklonjen.
Gde se koristi
- Bilećko jezero (Bosna i Hercegovina)
- Dunav (Srbija)
- Đerdapsko jezero (Srbija)
- Kupa (Hrvatska)
- Sava (Srbija)
- Sava (Bosna i Hercegovina)
- Tisa (Srbija)
- Višegradsko jezero (Bosna i Hercegovina)
- Zvorničko jezero (Srbija)
- Zvorničko jezero (Bosna i Hercegovina)