Zaljev Vela Luka je morska voda na Jadranu, na otoku Korčuli u Hrvatskoj, duga oko 11 km. Peca se sa obale i iz čamca uz dozvolu, a za lučko područje prema starijim podacima trebaju i posebna odobrenja. Među glavnim ribama su orada, brancin, arbun i zubatac.
O vodi
Vela Luka je najduži zaljev na otoku Korčuli, dug oko 11 km, odnosno oko 6 morskih milja. Razvedena obala smjenjuje prirodne stijene i uvale sa šetnicama, rivom i lučkim objektima. U zaljevu se obavljaju ribarstvo i sportsko-rekreativni ribolov, pa mjesto za zabacivanje treba birati uz uvažavanje lučkog saobraćaja i posebnog režima luke.
U krajnjem unutrašnjem, istočnom dijelu zaljeva dubina prelazi 4 m. Sidrište u uvali Gradina duboko je od 2 do 3 m, dok na prilazima zaljevu dubine dosežu 60 m. Takva razlika između plitkih uvala i dubljih prilaza važna je pri izboru težine olova i načina vođenja mamca.
Lučkim akvatorijem i infrastrukturom upravlja Županijska lučka uprava Vela Luka. Uz operativne obale postoje marine i komunalni vezovi, a u uvali Bobovišće nalazi se brodogradilište Greben. Na području opštine postoje i uzgajališta bijele ribe u marikulturi.
Otočić Ošjak unutar zaljeva ima status zaštićene park-šume, a zaljev je klasifikovan kao sliv osjetljivog područja za zaštitu morske sredine. Iznad zaljeva, u neposrednoj blizini, nalazi se zaštićeno arheološko nalazište Vela spilja. Lokalnu ribolovačku tradiciju nosi Društvo sportskih ribolovaca i ronilaca „Zubatac“ Vela Luka, osnovano 1953. godine, koje je član HSSRM-a.
Ribe u vodi
Orada, koju pecaroši zovu i komarča ili podlanica, i brancin, poznat i kao lubin, među glavnim su metama. Oradu obično treba tražiti pri dnu, naročito na prelazima pijeska i kamenja; mamac joj valja ponuditi mirno i bez preuranjene kontre. Brancin često prilazi obali u svitanje i pred mrak, a aktivna riba rado napada varalicu vođenu uz zaklon ili promjenu dubine.
Arbun se najčešće traži pri dnu i dobro se lovi osjetljivim priborom koji prenosi sitno čupkanje. Šarag voli kamen i zaklon, pa zakačenu ribu treba odvojiti od rupe prije nego što se uvuče. Zubatac je zahtjevnija lovina: obično se traži uz izražene promjene dna, a najviše smisla ima loviti ga kada se hrani, u jutarnjim i večernjim satima.
Uz njih se love fratar, ovčica i kantar. Kamenitijim terenima pripadaju i pic i knez, dok škarpina i pauk traže pažljivo prihvatanje zbog otrovnih bodlji. Ušata, bukva i cipal dopunjuju obalni ulov; bliže površini i u otvorenijoj vodi mogu se tražiti iglica, skuša i lokarda.
Lignja, sipa i hobotnica takođe pripadaju ovom zaljevu. Za lignju su sumrak i slabije svjetlo uobičajeno dobar termin, uz odmjereno podizanje mamca i stalno zategnutu strunu pri izvlačenju. Tuna i iglun prisutni su u širem morskom akvatoriju.
Kako se peca
Sa prirodne obale, stijena i iz uvala peca se na dnu, dok mol i riva traže poštovanje lučkog reda i propisana odobrenja. Dubinski ribolov i odmet koriste se na mješovitom, pjeskovitom i muljevitom dnu, uključujući daleko zabacivanje. Težinu olova treba prilagoditi dubini i kretanju mora, tako da postava ostane na mjestu, a vrh štapa pokaže griz. Ribolov na plovak je druga mogućnost kada se mamac želi zadržati iznad dna.
Varaličarenje je usmjereno na brancina, uz silikonske varalice i voblere. Varalicu vrijedi voditi promjenljivom brzinom, uz kratke zastoje, naročito u svitanje i pred mrak. Na kamenitom terenu korisno je voditi je dovoljno visoko da se smanji zapinjanje.
Iz čamca se peca po zaljevu i oko otočića Ošjak, Kamenjak, Gubeša i Proizd. Kančenica, odnosno bolentino, spušta mamce prema dnu; osjetljiv vrh i održavanje dodira s olovom pomažu da se prepozna griz. Panula se koristi za pridnene i pelagijske vrste. Podvodni ribolov vezan je za kamenite dijelove i prostor oko otočića.
Lignjolov sa obale radi se skosavanjem uz skosavice, dok se iz čamca koriste peškafondo i tataki sistem. Poslije podizanja mamca treba mu dopustiti kontrolisano propadanje, jer se napad često osjeti baš tada. Pri izvlačenju ne treba popuštati strunu niti trzati.
Za ribolov prirodnim mamcima koristi se srdela, cijela, u komadićima ili filetima, a tu su i inćun i veliki morski crv. Dagnja i volak nude čvršći zalogaj, dok se koriste i meki rak i rak samac. Na udicu se stavljaju i komadići lignje ili sipa. Za brumanje služe usitnjena srdela i dagnje; manje količine, dodavane postepeno, lakše zadržavaju ribu uz postavu.
Pristup vodi
Iz naselja Vela Luka vodi se prilazi pješice duž obale, uređenih šetnica i operativne rive. Pristup postoji i u razvedenim uvalama Kale, Bobovišće, Plitvine i Gradina.
Za dolazak automobilom postoje uređena javna parkirališta u naselju i lučkim zonama. Sa mola i rive ribolov je moguć uz poštovanje lučkog reda i pribavljanje propisanih odobrenja lučke uprave.
Pravila i dozvole
Prema opštim pravilima za Hrvatsku za 2026. godinu, potrebna je ribolovna dozvola; izuzetak su djeca mlađa od 14 godina koja love odmetom s jednim povrazom. Rekreativne dozvole kupuju se elektronski preko stranica Uprave ribarstva ili kod ovlašćenih prodavaca, a sportske izdaju ribolovna udruženja članovi HSSRM-a. U 2026. dnevna dozvola košta 10 EUR, trodnevna 25 EUR, a sedmodnevna 45 EUR.
Godišnja rekreativna dozvola za osobe od 18 do 65 godina prema cjeniku za 2025. i 2026. košta 66,36 EUR. Za osobe do 18 godina i starije od 65 godina cijena za 2025. iznosi 13,27 EUR. Godišnja sportska dozvola za punoljetne osobe do 65 godina prema cjeniku za 2025. i 2026. košta 46,45 EUR, uz članarinu HSSRM-u od 10 EUR i članarinu klubu. Za penzionere i osobe starije od 65 godina sportska dozvola za 2025. košta 7,96 EUR, uz članarinu HSSRM-u i klubu.
Prema starijim podacima, ribolov i sportske aktivnosti u lučkom području Vele Luke dozvoljeni su samo uz odobrenje Županijske lučke uprave Vela Luka i saglasnost nadležne lučke kapetanije.
Noćni ribolov udičarskim alatima je dozvoljen. Najmanja lovna mjera zubaca je 20 cm.
Prema opštim propisima iz 2023. i 2026. drozd je trajno zaštićen od izlova. Lovostaj za kavalu traje od 15. maja do 15. jula, a za kirnje od 1. jula do 31. avgusta. Za hlapa i jastoga traje od 10. septembra do 15. maja, dok je za rakovicu od 1. juna do 30. novembra.
Prema pravilniku iz 2017. i 2026. dozvoljena su do dva odmeta, dvije kančenice i dvije panule, kao i dva povraza s kukom za glavonošce i dvije naprave za vađenje crva. Do dvije podvodne puške dozvoljene su samo uz sportsku dozvolu osobama starijim od 16 godina. Lov ostima ili povrazom s kukom za glavonošce uz vještačku rasvjetu zahtijeva posebnu godišnju dozvolu. Po plovilu je dozvoljeno do 40 W za klasičnu sijalicu, 30 W za halogenu ili 10 W za LED.
Prema opštim pravilima za 2026. dnevno je dozvoljeno do 5 kg riba i drugih morskih organizama, uz uvećanje za masu jedne trofejne ribe. Živi školjkaši i puževi ograničeni su na 2 kg, osim dagnji, kojih je dozvoljeno do 5 kg. Prodaja sportskog i rekreativnog ulova je zabranjena.
Prema propisima iz 2020. i 2023. najmanja mjera za oradu je 20 cm, za brancina 25 cm, a za arbuna 15 cm. Fratar, pic i kantar imaju mjeru od 18 cm, ovčica 20 cm, a šarag 23 cm. Škarpina i kavala imaju najmanju mjeru od 30 cm, dok je za kirnju i gofa ona 45 cm.