Zaljev Saldun je morska voda uz Čiovo i Trogir, u Hrvatskoj, sa stjenovitom obalom, platoima i uređenim plažama. Peca se sa obale i iz čamca, uz dozvolu i prostorna ograničenja, a na uređenim plažama važi sezonska zabrana. Među ribama su orada, brancin, arbun i fratar.
O vodi
Saldun je slani morski zaljev uz Čiovo i Trogir, dug oko 4 kilometra i širok oko 2 kilometra. Uz njega su Trogir i Okrug Gornji, a prilazi mu se lokalnim saobraćajnicama sa Čiova. Istočna i unutrašnja obala imaju uređene šljunčane plaže i betonske platoe; pojedini južni dijelovi i predio prema rtu Rožac strmiji su i stjenoviti.
Dubina zaljeva kreće se od 2 do 25 metara, dok plićaci i priobalje imaju od 0,5 do 2,5 metara. U zoni sidrišta duboko je od 4 do 8 metara. Za pecaroša je ta razlika važna: pribor i težinu olova treba prilagoditi dubini i strujanju, umjesto istom montažom loviti uz obalu i iz usidrenog čamca.
U uvali su pontoni i brodice na vezovima, a sjeverno od Punte Rožac uređeno je nautičko sidrište sa plutačama. Zaljev je zaklonjen od vjetrova i pogodan za sidrenje brodica. U zaljevu i pripadajućem trogirskom akvatoriju prisutna je i plava riba.
Na pojedinim mikrolokacijama živi strogo zaštićena plemenita periska. Najbliže kopneno zaštićeno područje je Spomenik parkovne arhitekture Park Garagnin-Fanfogna u Trogiru, udaljen približno od 0,66 do 1,2 kilometra.
Za ribolov je nadležna Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske. Zaljev pripada području opšteg režima morskog ribolova, bez posebnog korisnika ribolovnog područja.
Ribe u vodi
Orada i brancin prisutni su u zaljevu i pripadajućem trogirskom akvatoriju. Oradu obično vrijedi tražiti pri dnu, naročito na prelazima različitih podloga. Kada grize oprezno, ne treba žuriti sa kontrom: osjetljiv vrh štapa i dobro podešena kočnica pomažu da se prepozna pravi potez. Brancin se često približava obali pri slabijem svjetlu i uz uzburkano more; varalicu je korisno voditi promjenljivim ritmom, uz povremene zastoje.
Uz njih su tu trlja, fratar i arbun, kao i kantar i škrpina. Za pridnenu lovinu obično je važnije pronaći odgovarajuće dno nego daleko zabaciti. Na kamenitom terenu pribor treba voditi pažljivije, jer se lako zakači, dok osjetljiva montaža bolje prenosi sitne udarce.
U ovom akvatoriju žive i lignja, sipa i hobotnica. Lignju je obično dobro tražiti u sumrak i pri slabijem svjetlu, uz smjenu podizanja mamca i mirnog propadanja. Sipa se često drži bliže dnu, pa joj sporije vođenje ostavlja više vremena da prihvati mamac.
Kako se peca
Sa obale se peca sa prirodnih stijena i platoa, uz sezonska ograničenja na uređenim kupalištima i plažama. Sa mola ili pontona može se loviti tamo gdje to dopušta lučki red. Za oradu i drugu pridnenu ribu koristi se odmet, odnosno dubinski ribolov. Težinu olova treba odabrati tako da montaža ostane na mjestu, a da vrh štapa i dalje jasno pokaže kada riba grize.
Iz čamca se lovi kančenicom, a zaklonjenost zaljeva od vjetrova pogoduje sidrenju brodica. Pribor spušten prema dnu lakše se kontroliše kada je struna zategnuta toliko da se osjeti dodir, bez nepotrebnog povlačenja olova po podlozi. Panulavanje i varaličarenje primjenjuju se u zaljevu i pripadajućem trogirskom kanalu. Pri varaličarenju za brancina vrijedi mijenjati brzinu i dubinu vođenja prije promjene mjesta.
Lignjolov se obavlja skosavicama ili peškafondom. Za lignju je korisno smjenjivati kratka podizanja i pauze, a pri izvlačenju držati ravnomjerno opterećenje, bez naglog cimanja. Ako se koristi feral, za njega važe posebni uslovi dozvole.
Pristup vodi
Automobilom se zaljevu prilazi lokalnim saobraćajnicama sa Čiova, iz pravca Trogira i Okruga Gornjeg. U obalnom pojasu, na potezu prema zoni brodogradilišta i naselju, postoje garaže i uređena parkirališta.
Na istočnoj i unutrašnjoj obali nalaze se uređene šljunčane plaže i betonski platoi, gdje ribolov podliježe ograničenjima za kupališta i plaže. Pojedini dijelovi južne obale i predio prema rtu Rožac strmiji su i stjenoviti.
Za dolazak plovilom važno je uređeno nautičko sidrište sa plutačama sjeverno od Punte Rožac. U uvali se nalaze i pontoni i brodice na vezovima.
Pravila i dozvole
Prema opštim pravilima morskog ribolova u Hrvatskoj za 2026. godinu, za sportski i rekreativni ribolov sa obale i iz plovila potrebna je dozvola. Rekreativne dozvole kupuju se preko internet stranice Uprave ribarstva, u područnim ispostavama Ministarstva ili kod ovlašćenih prodavaca, a sportske preko udruženja i klubova učlanjenih u HSSRM. Djeca mlađa od 14 godina mogu bez dozvole loviti odmetom s jednim povrazom, sa štapom ili bez njega.
U 2026. godini jednodnevna dozvola košta 10 €, trodnevna 25 €, a sedmodnevna 45 €. Godišnja rekreativna dozvola za punoljetne osobe do 65 godina košta 66,36 €, dok godišnja sportska za istu starosnu grupu košta 46,45 €, uz obaveznu članarinu savezu i matičnom klubu.
Lovostaj za 2026. godinu traje za kavalu od 15. maja do 15. jula, a za kirnje od 1. jula do 31. avgusta. Za jastoga i hlapa počinje 1. septembra i završava se 15. maja ili 5. maja. Za lampugu traje od 1. januara do 14. avgusta.
Dnevno je u 2026. godini dozvoljeno zadržati do 5 kg riba i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz prekoračenje za masu jednog trofejnog primjerka. Najmanje lovne mjere vezane za propise iz 2023. i 2026. godine iznose 25 cm za brancina, odnosno lubina, i 20 cm za oradu, odnosno komarču. Za zubaca i kavalu mjera je 30 cm, za gofa 35 cm, a za palamidu 40 cm. Arbun mora imati najmanje 15 cm, fratar i kantar po 18 cm, a škrpina 25 cm. Za hobotnicu je najmanja dozvoljena masa 1 kg.
Prema starijim podacima, primjerci ispod najmanje lovne mjere moraju se odmah neoštećeni vratiti u more, a noćni ribolov udičarskim alatima je dozvoljen.