Oko ostrva Zverinac u Hrvatskoj, u oblasti Zadarske županije, peca se na moru sa stjenovite obale, pristana i iz čamca. Potrebna je dozvola, uz ograničenja oko uzgojnih kaveza i posebne uslove za pojedine noćne tehnike. Među ribama koje privlače pecaroše su zubatac, orada, gof i brancin.

O vodi

Otok Zverinac, poznat i kao Zverinac i Sférinaz, okružen je slanim morem zadarskog akvatorija, u podzoni unutrašnjeg mora. Stjenovite obale i uvale daju mjesta za ribolov s kopna, dok se čamcem izlazi na okolno more i podmorska uzvišenja. Sa pristana u luci može se pecati izvan koridora kojim manevrišu javni brodovi.

U priobalju i kod lučkog pristaništa dubina je približno 4 m, dok okolni kanali i podmorski zidovi imaju dubine od 40 do 50 m. Za pecaroša to znači različite terene: priobalni ribolov nadomak kopna i dublje pozicije na kojima treba prilagoditi otežanje i održavati dodir s dnom.

Zverinac i okolni morski dio obuhvaćeni su područjem Natura 2000 Srednji kanal – Murtersko more, oznake POVS HR3000078. U akvatoriju se odvija i kavezni uzgoj morske ribe. Ribolovnim područjem upravlja Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede, a o lokalnoj lučkoj infrastrukturi brine Županijska lučka uprava Zadar.

Otok Zverinac
Izvor: fotografija sa interneta

Na panulu je 2012. godine u ovom akvatoriju ulovljen zubatac težak 3,70 kg, koji je donio nagradu na takmičenju.

Ribe u vodi

Zubatac je ovdje lovljen i na takmičenju, a uz njega je gof zanimljiv pecarošima koji traže snažnu ribu. Zubatac se obično traži uz tvrdo dno, prelaze i podmorska uzvišenja, naročito u svitanje i predveče. Gof često prati jata sitne ribe uz izražen reljef dna; za obje vrste panula traži pouzdan pribor i dobro podešenu kočnicu.

Orada, fratar, šarag i pic pripadaju priobalnoj priči ove vode. Orada obično uzima mamac pri dnu, na prelazima tvrde i mekše podloge, pa s kontrom ne treba žuriti dok samo ispituje zalogaj. Fratar i šarag rado se drže kamenitog terena i zaklona, gdje zakačena riba brzo pokušava da se vrati među stijene.

Otok Zverinac
Izvor: fotografija sa interneta

Kantar i arbun zanimljivi su za pridneni ribolov: kantar se obično traži uz tvrdo dno i njegove ivice, a arbun nad pjeskovitim i muljevitim dnom. Tu su i škrpina, ugor, ranj i tabinja. Sa škrpinom i ranjem treba pažljivo rukovati zbog otrovnih bodlji, a ugoru ne približavati prste ustima.

Brancin se često traži uz obalu pri slabijem svjetlu i u zapjenjenom moru, kada sitna riba postaje dostupniji plijen. U ovom moru žive i gavuni, dok se tuna sreće na pučinskim prelazima i uzgajalištima.

Lignja i hobotnica dopunjuju ulov glavonošcima. Lignja je naročito zanimljiva u sumrak i noću; pri izvlačenju treba održavati ravnomjerno zategnutu strunu, bez naglih trzaja koji mogu pokidati krak.

Otok Zverinac
Izvor: fotografija sa interneta

Kako se peca

Sa obale se peca duž stijena i uvala, a sa pristana u luci izvan koridora za manevrisanje javnih brodova. Čamcem se izlazi na okolno more i podmorska uzvišenja. Na kamenitom terenu korisno je pratiti dodir olova s dnom i izbjegavati nepotrebno povlačenje sistema kroz procjepe.

Teška panula ovdje je namijenjena krupnijem zubacu i gofu: vučni povraz vodi se iz plovila u pokretu, sa živom lignjom ili iglicom. Mamac treba da se kreće prirodno, a kočnica da primi prvi snažan bijeg bez pucanja predveza.

Kančenica i odmet koriste se za oradu, fratra, arbuna i kantara, sa obale ili iz usidrenog čamca. Za manje zalogaje služe komadići i fileti srdele, inćuni ili papaline. Na udicu idu i morski crvi, naročito veliki morski crv, dok su račići, komadići lignje, meso volka i školjke drugi izbori za pridneni ribolov. Otežanje treba prilagoditi dubini i struji tako da mamac ostane u zoni u kojoj riba uzima.

Skosavanje se praktikuje u sumrak i noću, uz peškafondo i skosavice za lignje. Poslije podizanja mamca ostavlja se kratka pauza za propadanje, a prihvat se često osjeti kao otežanje umjesto jasnog udarca.

Otok Zverinac
Izvor: fotografija sa interneta

Podvodni ribolov takođe je jedna od tehnika u akvatoriju, uz dnevni režim i ograničenja opisana u pravilima.

Pristup vodi

Do Zverinca stižu redovne trajektne i katamaranske linije iz Zadra. Redovne pomorske veze postoje i iz Božave na Dugom otoku.

Lokalne pješačke staze i obalne ceste vode do luke Zverinac i uvala Kablin, Poripišće i Hervatin. U luci su pristan i lukobran, gdje pristaju trajekt i lokalne brodice.

Otok Zverinac
Izvor: fotografija sa interneta

Pravila i dozvole

Za 2026. godinu cijena dnevne dozvole za 24 sata iznosi 10 € ili 15 €, trodnevne za 72 sata 25 € ili 30 €, a sedmodnevne za 168 sati 40 €, 45 € ili 50 €. Godišnja rekreativna dozvola za punoljetne do 65 godina košta 66,36 €, dok je godišnja sportska za odrasle do 65 godina od 46,45 € do 56,45 €, zavisno od članarine kluba i HSSRM-a. Penzioneri i osobe starije od 65 godina imaju povlašćene tarife.

U akvatoriju Zverinca, uključujući Sparušnjak i Šilo, propisi iz 2015. godine određuju posebna vremenska i prostorna ograničenja privrednih mreža i alata. Propisi iz 2023. godine određuju posebne zone i ograničenja privrednih mreža i alata, uključujući tramat i mreže na zapas.

Otok Zverinac
Izvor: fotografija sa interneta

Opšta morska pravila za 2026. godinu zabranjuju podvodni ribolov uz ronilačke aparate, vuču plovilom i upotrebu podvodnih skutera, kao i prodaju sportskog i rekreativnog ulova. Podvodni ribolov dozvoljen je samo od izlaska do zalaska sunca. Za noćni ribolov ostima ili kukom za glavonošce uz vještačku rasvjetu potrebna je posebna dozvola uz važeću godišnju dozvolu.

Za 2026. godinu, po propisu iz 2023. sa izmjenama iz 2024. godine, lovostaj za kavalu traje od 15. maja do 15. jula, a za kirnje od 1. jula do 31. avgusta. Lampuga je u lovostaju od 1. januara do 14. avgusta, dok za jastoga i hlapa zabrana traje od 1. septembra do 5. maja.

Dnevno se u 2026. godini smije zadržati do 5 kg ribe i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz prekoračenje za težinu jedne trofejne ribe. Najmanje lovne mjere za 2026. godinu su 20 cm za oradu i 25 cm za brancina, dok zubatac mora imati najmanje 30 cm, gof 35 cm, a palamida 40 cm. Kantar i fratar moraju imati najmanje 18 cm, arbun 15 cm, a škrpina 25 cm; za hobotnicu je najmanja dozvoljena masa 1 kg.

Izvori