Potočna pastrmka krene niz tok, štap se savije i odjednom sve olabavi. Muve nema, a na kraju predveza ostane sitna kovrdža ili nekoliko centimetara izgrebane niti. Pre nego što uzmeš deblji najlon, pogledaj taj završetak. On često otkriva da li je popustio čvor, oštećeni deo predveza ili pribor koji nije ublažio nagli beg.
Prvo pogledaj mesto prekida
Odmah posle gubitka ribe proveri mesto prekida. Pogledaj da li nedostaje samo muva, ceo završni deo ili i spojni prsten. Ako stalno gubiš isti deo sistema, potragu za uzrokom započni upravo na njegovom spoju.
Kratak, spiralno uvijen kraj često ukazuje na proklizavanje čvora.
Hrapava ili spljoštena nit upućuje na dodir sa kamenom, granom ili oštrom ivicom pribora.
Prekid neposredno uz čvor može nastati zbog lošeg vezivanja, oštećenja pri zatezanju ili prevelikog opterećenja.
Ravan kraj sam po sebi ne dokazuje da je materijal loš.
Pregledaj i preostali predvez. Sitni čvorići nastali pri zabacivanju ozbiljno slabe tanku nit. Ako takav čvorić jako zategneš, nemoj ga razmrsiti pa nastaviti da pecaš: odseci taj deo i obnovi završetak.
Provuci poslednjih pedesetak centimetara između jagodica prstiju, bez snažnog pritiskanja. Svaka neravnina je razlog da taj deo pažljivije pogledaš. Posle dodira sa kamenom oštećenje može biti gotovo nevidljivo dok se nit ne zategne.

Veži čvor koji kontrolišeš
Za početak izaberi uni čvor i uvežbaj ga na istom materijalu kojim pecaš. Dovoljno je jednostavan za vezivanje uz vodu, a namotaji mogu lepo da se pregledaju. Pouzdanost dolazi iz urednog slaganja i pravilnog zatezanja, pa nemoj menjati nekoliko čvorova tokom istog izlaska.
Provuci nit kroz okce udice i ostavi oko petnaest centimetara slobodnog kraja.
Vrati slobodni kraj unazad i napravi veću petlju uz osnovnu nit.
Slobodnim krajem napravi šest namotaja oko obe paralelne niti, prolazeći kroz petlju. Namotaje slaži jedan uz drugi.
Pokvasi čvor vodom, pa polako povuci slobodni kraj da skupiš namotaje. Zatim povuci osnovnu nit i spusti čvor do okca.
Ravnomerno optereti vezu. Ako se namotaji razmiču ili slobodni kraj klizi, odseci čvor i veži ponovo.
Tek posle provere skrati slobodni kraj, ostavljajući dva do tri milimetra.
Ne zateži suv čvor naglim trzajem. Trenje može da ošteti nit, a namotaji da se ukrste. Ako je deo iznad gotovog čvora talasast, spljošten ili zamućen u odnosu na ostatak predveza, napravi novi spoj na neoštećenom delu.
Pri proveri drži udicu kleštima za krivinu, sa vrhom okrenutim od ruke. Tanku nit ne obmotavaj oko prstiju i ne proveravaj vezu naglim trzajem.

Izaberi razumnu debljinu
Za uobičajene nimfe i manje suve muve kreni završnim delom od 0,16 do 0,18 milimetara, ako debljina odgovara okcu i veličini muve. To je praktičniji početak od veoma tankog predveza dok još uvežbavaš kontru i zamaranje. Na kamenitom toku sa jačom strujom imaš još manje prostora za grešku.
Na 0,14 ili 0,12 milimetara prelazi kada veličina muve i način njenog vođenja to stvarno traže. Pre stanjenja proveri da li struna povlači muvu i pravi neprirodan trag na površini. Promena položaja i dužine slobodnog prolaza često rešava taj problem bez slabljenja pribora.
Za početak je dobar kvalitetan najlon, naročito uz suvu muvu. Fluorokarbon ima smisla za potopljene muve, ali traži jednako pažljivo vezivanje. Kalemove čuvaj van sunca i vrelog automobila. Ako sveže odsečeni komadi sa pravilno vezanim čvorom ponovljeno pucaju pod neuobičajeno malim opterećenjem, zameni materijal.
Proveri prsten i okce
Spojni prsten čuva konusni deo predveza od stalnog skraćivanja, ali dodaje još jedno mesto koje moraš da proveriš. Pregledaj njegov obod pod dobrim svetlom. Ako postoji oštra ivica ili na istom mestu stalno strada nit, zameni prsten. Proveri i da li je okce udice potpuno zatvoreno i glatko.
Kada predvez uporno puca kod prstena, privremeno ga izostavi. Stavi nov konusni predvez odgovarajuće završne debljine i veži muvu direktno. Tako uklanjaš jedan sumnjivi deo. Ako pucanje prestane, ponovo proveri prsten i način vezivanja oba spoja pre nego što ga vratiš.

Zamaraj bez naglih trzaja
Kontra na tankom predvezu treba da bude kratak, odlučan pokret podizanja štapa, bez zamaha celom rukom iza ramena. Ako je struna već zategnuta, veliki pokret odmah prenosi udar na čvor. Kod ribe koja uzme muvu nizvodno taj udar može biti naročito jak.
Kočnicu proveri pre prvog zabacivanja: struna treba da izlazi ravnomerno pod postojanim povlačenjem, bez početnog zaglavljivanja. Tokom bega nemoj je dodatno stezati rukom. Ako ribu zamaraš preko slobodne strune, ona mora nesmetano da prolazi kroz prste, bez petlje oko ručice mašinice ili dela prsluka.
Drži štap ukoso u stranu i usmeravaj ribu prema mirnijem pojasu uz ivicu toka. Savijen štap ublažava trzaje; kada ga usmeriš pravo prema ribi, taj oslonac nestaje. Podmetač pripremi unapred i spusti u vodu, umesto da jednom rukom tražiš mrežu dok drugom zadržavaš ribu na kratkoj niti.

Ako predvez puca tek pred podmetačem, verovatno ostavljaš premalo strune van vrha ili previsoko podižeš štap. Ostavi dovoljno dužine da štap ostane savijen i privuci ribu bočnim pomeranjem. Ne pokušavaj da je podigneš iz vode predvezom.