More oko otoka Suska, poznatog i kao Sansego, u Hrvatskoj obuhvata pješčane lagune, pličine i sike. Peca se s obale i iz čamca uz dozvolu, a za podvodnu pušku potrebna je sportska dozvola prema pravilima iz 2026. Brancin i ovčica vezani su za priobalje i pijesak, dok se zubatac i gof traže oko sika.

O vodi

Oko Suska smjenjuju se priobalne lagune, pješčani tereni, pličine i sike. Za pecaroša je važna upravo ta promjena dna: plitki pijesak traži drugačiji pristup od izdignutog grebena i njegovih dubljih bokova. Jugoistočna i južna strana otoka, rt Arat, Suhi rt i pravac prema rtu Margarina poznati su kao tereni za podvodni ribolov.

Vrh sike kod rta Arat nalazi se približno na dubini od 12 do 13 m, dok su pojedini ribolovni dijelovi iste sike na oko 17 do 18 m. Južno od Suhog rta vrh pličine je na približno 8 m. Te razlike u dubini važne su pri izboru terena za plitku ili dublju čeku.

Podmorje otoka Suska je od 2019. obuhvaćeno ekološkom mrežom Natura 2000, pod oznakom HR3000017. Ovo područje čine naselja posidonije, pješčana dna i grebeni.

Otok Susak
Izvor: fotografija sa interneta

Ribe u vodi

Brancin se ovdje traži u priobalnim lagunama, a ovčica na pješčanim terenima. Brancin obično najbolje koristi slabije svjetlo i kretanje vode, pa su svitanje i sumrak dobri trenuci za strpljivo pecanje. Ovčica hranu traži po dnu; mamac treba držati na pijesku, a pribor dovoljno osjetljivim da pokaže i sitno pipkanje.

Zubatac i gof vezani su za okolne sike. Zubatac se često drži uz dno i prelaze u dubinu, gdje plijen može da presretne iz zaklona. Gof je pokretljiviji i može se pojaviti iznad grebena, pa pribor treba da ima rezervu snage za prvi bijeg zakačene ribe.

U ovom moru love se i kavala, šarag i orada. Kavala obično traži zaklon uz kamenito dno, dok šarag i orada hranu skupljaju uz dno i njegove prelaze. Među ribama Suska su i palamida i fratar, kao i salpa i cipal; za salpu i cipla posebno je zanimljiv plitki priobalni pojas.

Otok Susak
Izvor: fotografija sa interneta

Kako se peca

S obale i iz čamca peca se uz odgovarajuću dozvolu, prema opštim pravilima za more u Hrvatskoj. Lokalni način ribolova naročito je vezan za podvodni ribolov: na plitkom pješčanom dnu brancin se čeka mirno, bez naglih pokreta koji bi ga upozorili na prisustvo ronioca.

Plitka čeka i površinsko šuljanje koriste se za salpe i ciple. Kod šuljanja vrijedi usporiti i koristiti zaklon terena, umjesto juriti za ribom. Šarag i orada love se podvodnom puškom u svitanje, kada slabije svjetlo olakšava neprimjetan prilaz.

Otok Susak
Izvor: fotografija sa interneta

Pristup vodi

Na Susak se dolazi putničkim brodovima, a automobil ostaje u polaznoj luci, primjerice u Malom Lošinju.

Otok ima luku i rivu s prihvatom ribarskih, sportskih i drugih plovila. Vezovi su u nadležnosti Lučke uprave Mali Lošinj.

Pravila i dozvole

Prema opštim pravilima za Hrvatsku iz 2026, za rekreacijski ribolov s obale i iz čamca potrebna je dozvola koju izdaje hrvatsko ministarstvo nadležno za ribarstvo. Kupuje se putem interneta, kroz službeni sistem Uprave ribarstva. Jednodnevna dozvola košta 10 EUR, trodnevna 25 EUR, a sedmodnevna 45 EUR; godišnja rekreacijska dozvola za punoljetne osobe do 65 godina košta 66,36 EUR. Dnevna i kraće višednevne dozvole počinju važiti najranije jedan sat nakon kupovine. Za podvodnu pušku potrebna je sportska dozvola.

Otok Susak
Izvor: fotografija sa interneta

Pravila iz 2026. dozvoljavaju odmet, kančenicu, panulu i povraz s kukom za glavonošce. Umjetna rasvjeta pri lovu glavonožaca povrazom zabranjena je od 1. marta do 30. septembra, a prodaja rekreacijskog i sportskog ulova je zabranjena. Prema pravilima iz 2023, lovostaj za kavalu traje od 15. maja do 15. jula, a za kirnje od 1. jula do 31. avgusta. Podmorje otoka Suska, HR3000017, ima status područja ekološke mreže Natura 2000 od 2019.

Prema pravilu iz 2017, dnevno je dozvoljeno do 5 kg riba i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz prekoračenje za masu jedne jedinke kojom se prelazi taj iznos. Pravila iz 2026. nalažu prestanak ribolova poslije dostizanja ograničenja ulova.

Minimalne referentne veličine iz 2023. iznose 25 cm za brancina i 20 cm za oradu. Za šaraga je granica 23 cm, za fratra 18 cm, a za ovčicu 20 cm. Kavala mora imati najmanje 30 cm, a palamida 40 cm. Za zubaca je propisano 30 cm, a za gofa 45 cm, uz ograničene izuzetke za dio ulova zubaca i gofa ispod tih veličina.

Izvori