Otok Lošinj u Hrvatskoj okružen je slanim ribolovnim morem Kvarnera, sa stjenovitim rtovima, uvalama i brakovima. Peca se sa obale, molova i iz čamca; prema starijim pravilima potrebna je dozvola za starije od 14 godina, uz ograničenja u lukama i drugim zonama. Među glavnim lovinama su zubatac, brancin, orada i palamida.
O vodi
Lošinj, poznat i kao Lussino, okružen je razvedenim morskim akvatorijem koji pripada ribolovnom moru Hrvatske. Stjenoviti rtovi smjenjuju se sa uvalama i pristupačnim šetnicama, a među mjestima za prilaz vodi su Malološinjska vala, Čikat, Artatore i Rovenska. Sa obale se peca uz kamen i sa molova, dok se iz plovila obilaze uvale, obližnji brakovi i otočići.
Na ribolovnim pozicijama u lošinjskom akvatoriju i okolnim kanalima Kvarnera uobičajene su dubine od 40 do 70 metara. Za pecaroša to znači da pri ribolovu iz čamca treba prilagoditi otežanje dubini i struji, kako bi mamac ostao pri dnu. U ovom moru živi 95 vrsta riba, a uz njih i glavonošci.
Područjem upravlja Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Lokalno djeluje SRD „Udica” iz Malog Lošinja, član Hrvatskog saveza za sportski ribolov na moru. U lošinjsko-creskoj oblasti nalaze se kavezna uzgajališta orade i brancina.
Akvatorij obuhvata zonu zaštite morskih sisara, odnosno rezervat dobrih dupina Instituta „Plavi svijet”, dok je obalni pojas u režimu zaštićenog obalnog područja mora. U Malom Lošinju jedan pecaroš je navodno ulovio palamidu od oko 8 kg.
Ribe u vodi
Zubatac, brancin i orada
Zubatac, brancin i orada spadaju među česte lovine lošinjskog mora. Zubatac se obično traži uz kamenite prelaze i brakove, naročito u svitanje i pred sumrak. Brancin rado prilazi obali pri slabijem svjetlu i uzburkanom moru, kada varalicu vrijedi voditi uz ivicu zaklona. Orada hranu traži po dnu; za nju je važnije mirno postavljen mamac i strpljivo čekanje nego stalno prebacivanje pribora.
Pelagične vrste
Palamida je česta, kao i gof i tuna. To su pokretne grabljivice koje se obično traže tamo gdje se okuplja sitna riba, a pribor treba uskladiti sa snagom ciljane lovine. Skuša, plavica i šarun takođe su česti; kada jato radi, važnije je pogoditi sloj vode u kojem se hrani nego uporno loviti na istoj dubini.
Uz kamen i dno
Uz kamen i pridnene zaklone česti su šarag, pic i fratar. Šarag i fratar se obično love mamcem pri dnu, dok pic često pase obraštaj uz stijene. Kaval se rado drži zaklona i aktivniji je pri slabijem svjetlu, a škarpina čeka plijen oslonjena na dno. Oko kamenitih rupa ugor se najčešće traži u sumrak i noću, uz čvrst predvez i pažljivo prihvatanje ulova.
Među čestim pridnenim vrstama su oslić, odnosno mol, i ugotica. Česte su i grdobina i kovač, koje hranu vrebaju uz dno. Morska mačka je prisutna kao predstavnik pridnenih morskih pasa.
Glavonošci
Lignja, sipa i hobotnica takođe žive u ovom akvatoriju. Lignja se obično traži u sumrak i po mraku, uz promjene dubine, dok sipa češće prati mamac blizu dna. Kod njihovog prihvatanja vrijedi držati ravnomjerno zategnut pribor, bez naglih trzaja.
Kako se peca
Sa stjenovite obale praktikuje se ribolov na dnu, a za oradu, šarga i fratra koristi se odmet, odnosno ferma. Otežanje treba da drži mamac na mjestu, ali bez nepotrebnog zapinjanja među kamenjem. U Malološinjskoj vali i Rovenskoj peca se i sa mola ili obale, na mjestima gdje je to dopušteno uz lučka ograničenja.
Varaličarenje sa obale usmjereno je na brancina i druge grabljivice. Varalice vrijedi voditi uz zaklon, mijenjajući brzinu i praveći kratke zastoje. Palamida se lovi i svježom srdelom bez otežanja uz pristaništa plivarica, uz poštovanje zabrana u lučkim dijelovima; takav mamac treba pustiti da prirodno tone.
Obalni lignjolov obuhvata lov lignje i sipe skosavicama, kao i peškafondom, sa otežanjem ispod varalice. Poslije podizanja mamca ostavi mu vremena da ponovo potone, a pri dnu vodi računa o zapinjanju.
Iz čamca se peca po uvalama i oko obližnjih brakova i otočića. Panula se koristi za zubaca, gofa i tunu, uz:
- živu lignju,
- iglicu,
- manju ribu,
- varalice za panulu.
Brzinu povlačenja treba prilagoditi mamcu tako da se kreće prirodno, bez okretanja oko svoje ose.
Kančenica i dubinska kančenica koriste se za pridnenu bijelu ribu i oslića, odnosno mola, sa svježom srdelom. Stajaći parangal takođe se postavlja za mola i landovinu, uz isti mamac i odgovarajuću posebnu dozvolu. Iz plovila se praktikuje i vertikalni ribolov metalnim varalicama; dodir sa dnom treba pratiti pažljivo, a varalicu podizati kontrolisanim pokretima.
Pristup vodi
Iz Malog Lošinja pješice se prilazi Malološinjskoj vali, Čikatu i Artatoreu, preko razvedene obale sa stjenovitim rtovima, uvalama i pristupačnim šetnicama.
Iz Velog Lošinja pješice se dolazi do uvale Rovenska, gdje su mjesta za ribolov sa mola ili obale, uz poštovanje ograničenja u lučkim dijelovima.
Za izlazak čamcem postoje spustovi u lučkoj infrastrukturi, marinama i mjesnim lučicama Malog Lošinja, Nerezina i Velog Lošinja.
Pravila i dozvole
Prema starijim opštim pravilima za ribolovno more Hrvatske, za sportski i rekreativni ribolov sa obale ili iz plovila potrebna je dozvola za osobe starije od 14 godina. Rekreativne dozvole kupuju se preko ribarstvo.mps.hr, u ispostavama Ministarstva ili kod ovlašćenih prodavaca i agencija, a sportske u klubovima članicama HSSRM-a. Za 2026. godinu dnevna dozvola za 24 sata košta 10 eura, trodnevna za 72 sata 25 eura, a sedmodnevna za 168 sati 45 eura.
Godišnja rekreativna dozvola za punoljetne osobe do 65 godina iznosi 66,36 eura, a sportska 46,45 eura, uz članarinu HSSRM-u od 10 eura i članarinu matičnom klubu. Za 2025. godinu godišnja sportska dozvola za penzionere i osobe starije od 65 godina iznosila je 7,96 eura uz članarine, a rekreativna 13,27 eura. Za period 2025/2026. doplate za posebne godišnje dozvole iznose 26,54 eura za parangal ili vrše, 13,27 eura za osti i 92,91 eura za udičarske alate za veliku ribu.
Zabranjeno je pecanje u lučkim akvatorijima i operativnim dijelovima luka osim gdje je izričito odobreno, na uređenim kupalištima tokom sezone kupanja i unutar propisane udaljenosti od marikulturnih postrojenja. Zabranjen je i lov pojedinih vrsta riba, rakova i školjaka tokom njihovog biološkog lovostaja za vrijeme mrijesta, kao i upotreba eksploziva, hemijskih sredstava i alata koji nisu obuhvaćeni dozvolom. Lošinjski akvatorij obuhvata zona zaštite morskih sisara, odnosno rezervat dobrih dupina, a obalu režim zaštićenog obalnog područja mora.
Udičarski ribolov noću je dozvoljen. Za vještačku rasvjetu potrebna je posebna dozvola, a dozvoljena je isključivo za ribolov ostima ili kukom za glavonošce. Po plovilu ograničenje je 40 W za sijalice sa žarnom niti, 30 W za halogene i 10 W za LED rasvjetu.
Dnevni ulov ograničen je na 5 kg riba i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz dopušteno prekoračenje za masu jedne ribe kojom se ta granica premašuje. Za žive školjkaše i puževe granica je 2 kg, dok se dagnji smije ubrati do 5 kg. Minimalne lovne mjere za 2026. godinu iznose: zubatac 30 cm, gof 45 cm i pas mekaš 80 cm; za ostale vrste primjenjuju se mjere Mediteranske uredbe i pratećih pravilnika.