More oko Oliba, u Hrvatskoj, u zadarskom arhipelagu, pretežno je plitko i pjeskovito, sa stjenovitim obalama i okolnim brakovima. Peca se sa obale, mola izvan zabranjenih zona i iz čamca; prema starijim podacima, potrebna je dozvola i važe prostorna ograničenja. Glavne lovine su arbun, orada, zubatac i brancin.
O vodi
Olib, poznat i kao Ulbo, okružen je slanim morem zadarskog arhipelaga. Priobalje je pretežno plitko i pjeskovito, ali se peca i sa stjenovite obale i rtova. Za izlazak čamcem važni su okolni brakovi i plićine: prema Silbi, oko hridi Fučin i uz otočiće Kurjak i Morovnik, kao i Sip, Planik i Planičić.
Na hridi i plićini Fučin dubina je 1,4 m, dok je u kanalskom dijelu i na brakovima između Oliba i Silbe oko 30 m. Širi prelazi prema Maunu dosežu od 70 do 80 m dubine. Takva razlika traži da se težina olova i način spuštanja pribora prilagode dubini i zanošenju čamca.
Područje „Olib – podmorje“, oznake HR3000052, obuhvata 572,23 ha i pripada mreži Natura 2000 kao područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove. Čuvaju se naselja posidonije i koraligenski grebeni, a područjem koordinira javna ustanova Natura-Jadera. U kanalskom području između Molata, Silbe i Oliba živi i strogo zaštićeni sklat.
Ribe u vodi
Arbun je ovdje posebno zanimljiv pecarošu: područje uz Olib jedno je od najbogatijih lovišta arbuna u sjevernom Jadranu. Ova riba se obično traži pri dnu, na pjeskovitim i mješovitim terenima. Najvažnije je zadržati mamac uz dno i pratiti sitne udarce na vrhu štapa, bez preteškog pribora koji ih prikriva.
Orada se obično traži na prelazima pijeska, kamenja i obraslog dna, gdje skuplja hranu. Pri zatezanju ne treba žuriti na svaki dodir, već sačekati odlučniji potez. Zubatac se najčešće traži uz podvodna uzvišenja i rubove brakova, naročito u zoru i predveče, kada prilazi plijenu. Brancin često koristi slabije svjetlo i uzburkano priobalje; mamac mu treba voditi prirodno, bez naglih i jednoličnih pokreta.
Uz njih se love kantar, fratar i špar. U priobalnom ribljem svijetu prisutne su i salpa i ušata, dok se od glavonožaca sreću hobotnica, lignja i crni muzgavac. Sklat je strogo zaštićena vrsta kanalskog područja između Molata, Silbe i Oliba.
Kako se peca
Sa obale se peca na stjenovitim dijelovima i rtovima, odmetom i ribolovom na dnu. Sa mola se lovi izvan zabranjenih zona i prostora u kojem manevrišu trajekti. Na kamenitom dnu korisno je birati položaj s kojeg se sistem može podići odlučno, da olovo ne zapinje pri svakom izvlačenju.
Iz čamca se obilaze okolne plićine i brakovi, uključujući pravac prema Silbi i područje Fučina. Kančenica, odnosno bulentin, koristi se za dubinski ribolov arbuna i druge bijele ribe, iz usidrenog čamca ili čamca koji zanosi struja. Olovo treba da održava dodir s dnom, ali da ne oteža pribor toliko da se izgubi osjećaj za griz.
Panula se koristi za brancina, zubaca i krupnije grabljivice, povlačenjem mamca iza plovila. Pri takvom lovu važno je uskladiti brzinu plovila s radom mamca i pratiti promjene dubine. Lignja se lovi peškafondom i skosavicom; kratka podizanja i mirne pauze pomažu da se osjeti kada se zakači. U ovom akvatoriju koristi se i podvodni ribolov.
Od prirodnih mamaca koriste se živa kozica, svježa ili soljena srdela i gavun. Za ribolov pri dnu u upotrebi su i veliki morski crv, komadići lignje i dagnje. Mekši mamac treba pažljivo postaviti na udicu da izdrži spuštanje i sitne udarce ribe.
Pristup vodi
Do Oliba se stiže trajektnim i katamaranskim linijama iz Zadra. Od naselja do obale i uvala vode pješačke i biciklističke staze uz suhozide.
Prema starijim podacima, motorni automobilski saobraćaj na Olibu je nedopušten ili strogo ograničen, pa se vozila obično ostavljaju u polaznoj luci na kopnu. U luci Olib postoje pristanište i vezovi.
Pravila i dozvole
Prema starijim podacima, za rekreacijski i sportski ribolov na moru potrebna je dozvola, uz opšta prostorna i druga ograničenja koja slijede. Rekreacijske dozvole kupuju se elektronski preko Uprave ribarstva ili kod ovlašćenih distributera, a sportske izdaju ribolovna udruženja i klubovi učlanjeni u HSSRM.
Cjenovnik za 2026. predviđa dnevnu dozvolu za 1 dan od 10 EUR, trodnevnu od 25 EUR i sedmodnevnu od 45 EUR. Za odrasle do 65 godina dozvola za 150 dana košta 99,54 EUR za rekreacijski, odnosno 79,63 EUR za sportski ribolov. Godišnja dozvola za istu starosnu grupu košta 66,36 EUR za rekreacijski i 46,45 EUR za sportski ribolov, uz obaveznu doplatu članske karte savezu i matičnom klubu za sportsku dozvolu. Godišnja dozvola za penzionere i starije od 65 godina iznosi 13,27 EUR za rekreacijski i 7,96 EUR za sportski ribolov; za rezidente, stanovnike otoka starije od 65 godina, godišnja dozvola je besplatna.
Za 2026. lovostaj za kirnje traje od 1. jula do 31. avgusta, a za kavalu od 15. maja do 15. jula. Dnevno je u 2026. dozvoljeno uloviti i zadržati najviše 5 kg ribe i drugih morskih organizama; u tu masu ne uračunava se jedan trofejni primjerak koji samostalno premašuje 5 kg.
Minimalne mjere u pregledu propisa za period 2023–2026. iznose 25 cm za brancina i 20 cm za oradu, dok je za zubaca mjera 30 cm. Gof mora imati najmanje 35 cm, a palamida 40 cm. Za škarpinu važi mjera od 25 cm, za arbuna 15 cm, a za hobotnicu najmanja masa od 1 kg.
