More oko ostrva Ist u Hrvatskoj, u oblasti okolnih uvala i kanala, pruža ribolov uz pretežno kamenitu obalu. Peca se sa obale, dozvoljenih molova i iz plovila, uz dozvolu i van zabranjenih zona. Među karakterističnim vrstama su zubatac, gof, orada i kantar.
O vodi
Otok Ist okružuje slano more sa pristupačnim uvalama, ali i dosta strme, kamenite obale. Akvatorij pripada ribolovnom moru Hrvatske, a pecanje se odvija sa obale, molova izvan zabranjenih područja i iz plovila po okolnim uvalama i kanalima.
Lakše dostupni dijelovi obale su oko Široke, Kosirače i Mljaka, kao i u uvalama Mavrela i Turtula. U Širokoj su luka i marina sa vezovima, dok je u Kosirači pristanište. Izvan tih pristupačnijih uvala, strma obala traži pažljiv izbor mjesta za pecanje.
Uvala Kosirača dostiže dubinu od 42 m, dok je prolaz Zapuntel po sredini dubok oko 6 m. Takva razlika u dubini važna je pri izboru težine olova i načina vođenja mamca.
Vodama upravlja Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske, odnosno Uprava ribarstva, dok sportski ribolov koordinira HSSRM.
Ribe u vodi
Zubatac i gof su među vrstama zbog kojih se sprema ozbiljniji pribor. Zubatac se obično traži uz kamenito dno i prelaze dubine, gdje mamac treba držati blizu dna. Gof se često kreće uz podvodne uzvisine i rubove strujanja; pri kačenju snažno povuče, pa kočnica mora biti dobro podešena. Za obje vrste zora i predvečerje često su zahvalni termini.
Orada, poznata i kao komarča, i brancin, odnosno lubin, zanimljivi su pecarošu koji voli strpljiv ribolov bliže obali. Orada obično pretražuje dno u potrazi za hranom, pa joj mamac treba ponuditi mirno. Brancin rado prilazi plićaku po slabijem svjetlu i uz blago uzburkano more; varalicu tada vrijedi voditi uz rubove i zaklone.
Kantar i arbun daju razlog da se pribor spusti do dna. Kantar se često drži uz kamenite dijelove, dok arbun hranu traži po pjeskovitom i mješovitom dnu. Osjetljiv vrh štapa i zategnuta struna pomažu da se osjeti i sitnije čačkanje mamca.
U okolnom moru žive i tuna i luc. Uz pridnene vrste poput škrpine i kanjca, tu su šarg i cipal. Lignje i sipe takođe su dio ovog akvatorija; za njih je korisno mijenjati dubinu i ritam povlačenja, umjesto upornog rada u istom sloju.
Kako se peca
Sa obale se peca izvan zabranjenih područja u lukama i na kupalištima, a sa molova samo tamo gdje ribolov nije zabranjen. Koriste se povraz sa obale i odmet. Pri radu uz kamenito dno mamac treba položiti tako da pribor ostane pod kontrolom, jer olovo lako zapne među kamenjem.
Iz plovila se lovi po okolnim uvalama i kanalima. Koristi se panula, posebno teška panula pri dnu, kao i kančenica, odnosno bolentino. Kod panule je važno pratiti promjene dubine, a kančenicom održavati jasan dodir s dnom bez nepotrebnog vučenja olova.
Za pridnene grabljivice koriste se inčiku i kabura, uz vještačke varalice za inčiku. Radi se i spori i brzi vertikalni džiging džigovima. Težinu varalice treba prilagoditi dubini i struji, tako da struna ostane što uspravnija i da se osjeti propadanje mamca.
Ribolov prirodnim mamcima posebno je vezan za zubaca i kantara, kojima se nudi živa ili svježa lignja. Koriste se i:
- komadići lignje,
- fileti,
- cijela srdela,
- inćuni i morski crvi.
Mekši mamac treba pažljivo postaviti na udicu da ga sitnija riba ne skine prije pravog griza.
Lignjolov se obavlja skosavicama. Lignju obično vrijedi tražiti pri slabijem svjetlu, uz smjenu kratkih podizanja i pauza tokom kojih skosavica tone; pri izvlačenju treba držati ravnomjernu zategnutost, bez naglog kontriranja.
Pristup vodi
Široka je zaljev i luka na jugoistočnoj obali, uz naselje Ist, i spada među najpristupačnije dijelove obale. U uvali se nalaze luka i marina sa vezovima. Na sjeverozapadnoj strani je pristupačna uvala Kosirača sa trajektnim pristaništem.
Među pristupačnijim dijelovima obale su i Mljake u prolazu Zapuntel, te uvale Mavrela i Turtula. Na ostrvu Istu zabranjen je saobraćaj automobilima.
Pravila i dozvole
Prema starijim podacima, dozvola je obavezna za ribolov sa obale i iz plovila. Za 2026. rekreativne dozvole kupuju se preko internet prodavnice Uprave ribarstva, u ispostavama Ministarstva i kod ovlašćenih distributera, a sportske preko klubova članova HSSRM-a ili putem interneta. Osobe mlađe od 14 godina mogu 2026. bez dozvole loviti odmetom sa jednim povrazom, sa štapom ili bez njega.
Za 2026. jednodnevna dozvola košta 10 EUR, trodnevna 25 EUR, a sedmodnevna 45 EUR. Godišnja sportska dozvola za punoljetne osobe do 65 godina iznosi 46,45 EUR, uz obaveznu članarinu savezu i matičnom klubu, dok rekreativna iznosi 66,36 EUR. Tokom 2025. jednodnevna rekreativna dozvola iznosila je 7,96 EUR, trodnevna 19,91 EUR, a sedmodnevna 39,82 EUR; godišnja za penzionere i starije od 65 godina iznosila je 13,27 EUR za rekreativni, odnosno 7,96 EUR za sportski ribolov.
Za akvatorij važe opšta pravila morskog ribolova u Hrvatskoj. Prema pravilima za 2026, zabranjen je ribolov u lukama i lučicama, na uređenim plažama i kupalištima tokom kupališne sezone, unutar 200 m od kaveznih uzgajališta riba i unutar 100 m od uzgajališta školjaka. U rekreativnom i sportskom ribolovu zabranjen je lov velikih rakova. Za kirnje, jastoga i hlapa propisani su lovostaji, a lovostaj za kavalu prema pravilima za 2026. traje od 15. maja do 15. jula.
Noćni ribolov udičarskim alatima sa obale i iz plovila je dozvoljen. Za 2026. ribolov uz vještačku rasvjetu, feral do propisane snage, zahtijeva posebnu godišnju dozvolu, dok je noćni podvodni ribolov podvodnom puškom zabranjen.
Dnevno je prema pravilima za 2026. dozvoljeno zadržati do 5 kg ribe i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz prekoračenje za težinu jednog kapitalnog primjerka kojim se limit premašuje. Najmanja mjera za brancina je 25 cm, a za gofa 35 cm. Riba manja od propisane mjere mora se odmah vratiti u more. Za 23 privredno važne vrste, uključujući zubaca, oradu, lubina i gofa, u 2026. propisano je trajno označavanje ulova odsijecanjem donjeg dijela repne peraje.