Orljava je slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, u oblasti Požege i Pleternice, koja se uliva u Savu kod Slavonskog Kobaša. Peca se pretežno sa obale; prema starijim pravilima potrebna je dozvola nadležnog ovlašćenika. Među ribama za kojima pecaroši dolaze su klen, šaran, som i smuđ.
- Veličina
-
Dužina u regionu 78,9 km
O vodi
Orljava prolazi kroz Požegu i Pleternicu i uliva se u Savu kod Slavonskog Kobaša. Duga je od 78,9 do 89 km, a ribolovna voda „Rijeka Orljava s pritocima“ unutar županije obuhvata 122 ha. U Požegi rijeku prate uređena obala i šetnice, dok se u Pleternici na vodu izlazi oko starog slapa i brane. Pristupi postoje i kod Kuzmice i Brodskog Drenovca, a ribolov se pretežno odvija sa obale.
Prema starijim podacima, izvorišni dio Orljave vezuje se za obronke Psunja i spajanje potoka, na visinama od približno 385 do 800 m, dok sliv na ušću obuhvata od 1.580 do 1.618 km². Ušće u Savu nalazi se na približno 90 m nadmorske visine. Teren uz tok kod Kuzmice je na 134 m, a kod Brodskog Drenovca na 103 m.
Rijeka je obuhvaćena područjem ekološke mreže Natura 2000 POVS HR2001385 „Orljava“, značajnim i za očuvanje obične lisanke. Dio toka pripada i području ekološke mreže povezanom sa Parkom prirode Papuk.
Većim dijelom toka u Požeško-slavonskoj županiji upravlja njen sportsko-ribolovni savez preko udruženja članica, među kojima su ŠRD „Orljava“ Pleternica i ŠRU „Šaran“ Požega. Donjim tokom i pripadajućim kanalima u Brodsko-posavskoj županiji upravlja ŠRS BPŽ. Lokalna društva, uključujući pleterničko, poribljavaju vodu mlađi šarana i soma.
Ribe u vodi
Klen je zanimljiv pecarošu koji voli da se kreće i traži ribu. Obično se drži uz zaklon, pod granama i na prelazima između mirnije vode i struje; oprezan prilaz i precizan zabačaj često znače više od dugog zabacivanja. U toplijem dijelu godine rado uzima sitnu varalicu, naročito ujutru i predveče.
Šaran i som su vrste kojima lokalna društva pomažu poribljavanjem mlađi. Šarana obično vrijedi tražiti uz mirniju vodu i zaklon na dnu, uz odmjereno prihranjivanje. Som se često pokreće u sumrak i pri zamućenju vode, a za njega pribor mora imati dovoljno snage da ribu odvoji od prepreke.
Smuđ i štuka traže različit pristup varaličara. Smuđ se obično traži bliže dnu, uz promjene dubine i u slabijem svjetlu, dok štuka često vreba uz zaklon i rubove vegetacije. Kod štuke je važan predvez otporan na zube, a kod smuđa dobra kontrola mamca i osjetljiv pribor.
Mrena je riba struje: najčešće se traži pri dnu, na tvrđoj podlozi, uz dovoljno otežanje da mamac ostane u zoni hranjenja. Uz nju u Orljavi žive potočna mrena i podust, a sitnijem riječnom svijetu pripadaju peš i klenić. Jez i plotica dodatno proširuju izbor za pecaroša koji voli riječnu bijelu ribu.
Bodorka i crvenperka zanimljive su za lagan pribor, dok se linjak i bijeli amur obično traže u mirnijoj vodi. U rijeci žive i balavac, prugasti balavac i grgeč. Pastrva se javlja u gornjem toku i pritokama; za nju obično više znače tih prilaz i pažljivo pretraživanje zaklona nego dalek zabačaj.
Kako se peca
Na Orljavi se pretežno peca sa obale. Varaličarenje obuhvata i vrlo lagan pribor, naročito kada je cilj klen: mali vobleri, leptiri i spineri omogućavaju precizno pretraživanje zaklona. Silikonci služe za rad bliže dnu i traženje grabljivica; lakša glava daje prirodniji pad, ali mamac mora ostati pod kontrolom u struji.
Dubinski ribolov, odnosno grunt, i ribolov na plovak takođe imaju svoje mjesto. Na dubinku otežanje treba prilagoditi toku, dok se plovkom mamac može voditi kroz hranidbenu putanju ribe. Za mrenu je važno da prezentacija ostane blizu dna, a za šarana da mamac miruje u odabranoj zoni.
Ribolov prirodnim i živim mamcima koristi se za soma, mrenu, šarana i mirne vrste. U izboru su keder i gliste, kao i riječni crvići; koriste se i kukuruz i hljeb. Mamac i veličinu udice treba uskladiti sa ciljanom ribom, a pri slabijem uzimanju smanjiti zalogaj umjesto stalnog mijenjanja mjesta.
Pristup vodi
Na Orljavu se izlazi u Požegi i Pleternici, a pristupi vodi postoje i u Kuzmici, Brodskom Drenovcu i Slavonskom Kobašu. U Požegi su uređena obala i šetnice česta mjesta pješačkog izlaska na rijeku, dok se za dolazak automobilom koriste javna parkirališta u urbanim zonama.
U Pleternici se na vodu često izlazi oko starog slapa i brane. Uređen parking uz rijeku nalazi se kod Ribičkog doma ŠRD „Orljava“.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, za ribolov je potrebna dozvola koja se pribavlja kod ovlašćenika ribolovnog prava ili preko ovlašćenih sportsko-ribolovnih udruženja, a izdaje se elektronski kroz sistem nadležnog ministarstva. Za veći dio toka nadležan je savez Požeško-slavonske županije, a za donji tok i pripadajuće kanale ŠRS BPŽ.
Propisana naknada u Hrvatskoj za 2026. iznosi 2,65 € za dnevnu, 6,64 € za trodnevnu i 9,29 € za sedmodnevnu dozvolu. Za godišnju dozvolu, uključujući HRVI, iznosi 13,27 €, uz dodatnu naknadu ovlašćenika za sprovođenje ribolovnog prava. Po cjenovniku ŠRS BPŽ za 2026, ukupna godišnja dozvola za seniore i HRVI košta 85,00 €, što čine 13,27 € i 71,73 €, a za juniore i žene 55,00 €, odnosno 13,27 € i 41,73 €.
U septembru 2024. savez Požeško-slavonske županije uveo je privremenu potpunu zabranu ribolova na svim vodotocima županije zbog suše i izrazito niskog vodostaja. Starija opšta pravila dopuštaju najviše tri štapa sa po jednom udicom, dok vještački mamac ili varalica može imati najviše tri udice. Za salmonidne vrste dopušten je samo jedan štap sa jednom varalicom ili vještačkom mušicom. Zabranjeno je ostavljanje pribora bez nadzora ribolovca i stavljanje ulovljene ribe u promet.
Interna pravila ŠRS BPŽ za tekuće vode dopuštaju zadržavanje najviše jednog primjerka plemenite vrste dnevno, pri čemu su obuhvaćeni šaran, smuđ, štuka, som i amur, kao i do 5 kg bijele ribe. Prema pravilima tog saveza za 2026, zadržana riba mora se prije napuštanja mjesta ribolova označiti odsijecanjem donjeg dijela repnog peraja, osim trofejnih primjeraka, i evidentirati u aplikaciji „m-Ribič“.