Omišaljski zaljev je morska voda na sjevernom Jadranu, u oblasti Kvarnera u Hrvatskoj. Peca se sa obale, mola i iz čamca uz dozvolu i ograničenja, dok je u industrijskom lučkom bazenu ribolov zabranjen prema pravilniku iz 2023. Među ribama su orada, brancin, arbun i zubatac.
O vodi
Omišaljski zaljev pruža se unutar spojnice rta Kijac i rta Tenka punta. Dug je oko 3 km, širok do oko 1,3 km, a najveća dubina doseže 57 m. Uz mol u luci Pesja dubina je od 1,5 do 2 m, dok u lokalnoj marini doseže 3,5 m. Stjenovite obale i razlika između plitkog lučkog dijela i dubljeg akvatorija daju pecarošu različite uslove za izbor mjesta i pribora.
Unutrašnjem dijelu zaljeva prilazi se kod uvale Pesja, a obalski pristupi nastavljaju se prema uvali Sepen i području Mirine-Fulfinum, kao i prema autokampu Pušća i rtu Tenka punta. Lučkim područjem Pesje upravlja Županijska lučka uprava Krk, a industrijskim bazenom Lučka uprava Rijeka.
Dio akvatorija i priobalja pripada mreži Natura 2000 kroz područja Otok Krk HR2001357, Kvarnerski otoci HR1000033 i Obala između rta Šilo i Vodotoč HR3000029. Iznad zaljeva nalazi se park Dubec, zaštićen kao spomenik parkovne, odnosno pejzažne arhitekture.
U Omišlju djeluju Klub za športski ribolov na moru BIG OM i ŠRD Zubatac. Na takmičenju BIG OM u Omišlju pobjednički ulov tune 2026. godine težio je 54,4 kg.
Ribe u vodi
Orada, poznata i kao komarča, traži strpljenje na dnu: obično se hrani uz prelaze različitih podloga, a pri zatezanju ne treba žuriti na prvi dodir. Brancin, odnosno lubin, često prilazi obali u slabijem svjetlu i uz uzburkano more; varalicu je korisno voditi uz rubove i zaklone, uz povremenu promjenu brzine.
Arbun i fratar su lovina za pecaroša koji voli da ispituje dno. Arbun se obično traži nad pjeskovitim i mješovitim podlogama, dok fratar rado obilazi kamen i njegove rubove. U zaljevu žive i pic, šarag i špar. Salpa se obično zadržava uz obrasle dijelove obale, a ovčica hranu traži po pjeskovitom dnu.
Zubatac je grabljivica koju vrijedi tražiti uz podvodne prelome i kamenite rubove, naročito u zoru i predveče. Ugor, poznat i kao gruj, obično izlazi iz zaklona u sumrak i noću, pa pribor treba da podnese njegovo povlačenje prema rupi. Škarpina se drži dna i kamenih zaklona; pri prihvatanju ulova potreban je oprez zbog bodlji.
Palamida i skuša prisutne su u zaljevu i neposrednom akvatoriju, gdje se nalaze i šnjur, iglica i luc. Kod ovih riba korisno je pratiti kretanje jata sitne ribe i mijenjati dubinu pretraživanja. Plavoperajna tuna prisutna je na prilazima zaljevu.
Lignje i sipe redovno se love. Lignje često bolje rade pri slabijem svjetlu, dok se sipe uglavnom traže bliže dnu; u oba slučaja mirnije vođenje i kratke pauze mogu donijeti više napada nego neprekidno trzanje.
Kako se peca
Varaličarenje
Sa stjenovite obale zaljeva peca se izvan industrijskog bazena, a u luci Pesja koriste se mol i riva. Varaličarenje sa obale i mola usmjereno je na brancina, palamidu i šnjura. Trzajne varalice omogućavaju promjenu ritma vođenja, dok se metalnim varalicama za vertikalno varaličarenje može pretraživati vodeni stub.
Ribolov na dnu
Ribolov na dnu obuhvata odmet, kančenicu i čekanje sa obale ili usidrenog čamca, a cilj su orada, arbun, fratar i ugor. Za takav ribolov korisno je održavati kontakt s olovom i prilagoditi njegovu težinu strujanju, kako mamac ne bi nekontrolisano putovao po dnu.
U upotrebi su svježa i soljena srdela, cijela ili u komadima, kao i veliki morski crv. Koriste se i dagnje i druge školjke te komadići lignje, dok među živim mamcima mjesto imaju gavun i iglica. Mekše mamce treba pažljivo postaviti na udicu da izdrže zabačaj.
Lov lignji i sipa
Lov lignji i sipa obavlja se sa obale, mola ili brodice, naročito u jesen i zimi, uz skosavice i peškafondo. Skosavicu vodi uz pauze i zategnutu strunu, bez grubog kontriranja, jer se kraci lako oštete.
Iz čamca
Iz čamca se peca po akvatoriju zaljeva, a na ulazu i prema Kvarneru koriste se panula i lov krupne ribe plutanjem, usmjereni na pelagične grabljivice. Pri panulanju je korisno pratiti rad mamca i prilagoditi brzinu plovidbe da se kreće pravilno.
Pristup vodi
Glavni pristup unutrašnjem dijelu zaljeva je kod luke i rive u Omišlju, u uvali Pesja. Duž stjenovite obale prilazi vodi nalaze se prema uvali Sepen, u području Mirine-Fulfinum. Prema ulazu u zaljev orijentiri su autokamp Pušća i rt Tenka punta.
Uređena javna parkirališta nalaze se neposredno uz luku Pesja i u ulicama Pod orišina i Bjanižov. Tokom ljeta 2026. naplaćuju se pod upravom Pesja d.o.o. U lučici Pesja nalaze se kameni mol, vezovi i infrastruktura za prihvat i porinuće manjih plovila.
Pravila i dozvole
Prema pravilima za Hrvatsku za 2026. godinu, potrebna je dozvola koja se kupuje elektronski preko službenog portala Uprave ribarstva, kod ovlašćenih agencija ili u sportsko-ribolovnim klubovima za sportske dozvole. Djeca mlađa od 14 godina mogu bez dozvole loviti sa obale odmetom s jednim povrazom. Jednodnevna dozvola košta 10 €, trodnevna 25 €, a sedmodnevna 45 €. Godišnja rekreativna dozvola za odrasle iznosi 66,36 €, a godišnja sportska 46,45 €, uz obaveznu doplatu savezne i klupske članarine.
Opšta pravila za 2026. zabranjuju rampinavanje, odnosno kačenje ribe s vanjske strane, i upotrebu autonomnih ronilačkih aparata pri podvodnom ribolovu. Ribolov podvodnom puškom dozvoljen je isključivo od izlaska do zalaska sunca.
Prema starijim podacima o opštim pravilima u Hrvatskoj, za većinu morskih vrsta nema klasičnog lovostaja, a gof se može loviti tokom cijele godine. Lov krupne plave ribe, uključujući plavoperajnu tunu i igluna, podliježe posebnim godišnjim kvotama i režimima. Rekreativni i sportski ribolov sa obale i čamca, uključujući lignjolov i udičarenje, dozvoljen je noću. Brojčani limiti su najviše 2 hobotnice, 1 kirnja i 2 velika morska crva.
Dnevni limit prema pravilniku za 2026. iznosi 5 kg ribe i morskih organizama po ribolovcu, uvećano za jedan kapitalni primjerak teži od 5 kg. Ulov određenih vrsta mora se označiti odsijecanjem donjeg dijela repne peraje. Prema izmjenama iz 2023. i 2024, najmanja lovna mjera za zubaca je 30 cm, a za gofa 35 cm; orada mora imati najmanje 20 cm, a brancin 25 cm.