Otok Krk, poznat i kao Veglia, okružen je slanim morem Kvarnerskog zaljeva u Hrvatskoj. Peca se sa obale, molova i iz čamca uz odgovarajuću dozvolu i ograničenja pojedinih zona. Među zanimljivim lovinama su orada, brancin, zubatac i arbun.
O vodi
More oko Krka mijenja karakter od blagih priobalnih uvala do strmih kamenitih strana. Oko Malinske, Njivica, Omišlja, grada Krka i Puntarske drage obale su niske i pristupačnije, pa je lakše prići moru s priborom. Prema Vinodolskom i Velebitskom kanalu istočna i jugoistočna obala postaje izrazito krševita, strma i velikim dijelom nepristupačna sa kopna.
Prosječna dubina mora oko Krka u Kvarnerskom zaljevu iznosi od 50 do 60 m, dok se za Kvarnerić i Velebitski kanal kreće od 60 do 80 m. U plitkim uvalama poput Solina dubina je svega nekoliko metara. Ispod Krčkog mosta, u Tihem kanalu odnosno Malim vratima, more dostiže 60 m dubine.
Uvala Soline poznata je po ljekovitom blatu. Prema starijim podacima, zaljev Klimno je zaštićeno područje odnosno posebno morsko stanište, sa zabranom ili posebnim režimom ribolova.
Peca se sa obale, molova na kojima nema lučkih zabrana i iz čamca. Sa obale se koriste dubinski ribolov, ribolov na plovak i varaličarenje, a iz čamca kančenica i panula. U Puntu su lovljene kapitalne orade sa mola, uključujući primjerke koji su uzeli palentu. Širi sjeverni Kvarner poznaje i ulove kapitalnih plavoperajnih tuna i sabljarki tokom namjenskih izleta brodom.
Ribe u vodi
Orada, koju zovu i komarča ili podlanica, posebno je zanimljiva pecarošima koji vole da sačekaju krupniji zalogaj pri dnu. Obično traži hranu na prelazima pijeska, kamenja i obraslog dna; pri ugrizu ne treba žuriti sa kontrom dok mamac još ispituje. U Puntu se sa mola love i kapitalci na palentu.
Brancin, poznat i kao lubin, obično prilazi plićaku za slabijeg svjetla i kada je površina uzburkana. Varalicu vrijedi voditi uz promjenu dubine i zaklone, uz povremenu promjenu brzine. Zubatac je drugačiji protivnik: najčešće se traži uz kamenito dno i podvodne prelome, a pri izvlačenju traži odlučan rad priborom da se ne vrati u zaklon.
Uz dno se love arbun, kantar i fratar, a tu su i šarag i pic. Za takav ribolov pecarošu koristi osjetljiv vrh koji pokazuje sitne udarce, ali i dovoljno snažan predvez za kamenit teren. Crvena škrpina i smeđa škrpina vezane su za zaklone pri dnu; pri skidanju sa udice treba paziti na bodlje. Ugor, odnosno gruj, i kavala takođe pripadaju ribljem svijetu oko Krka.
Gof i palamida zanimljivi su za pokretniji ribolov i panulu. Gof se obično traži uz izražene podvodne strukture, dok palamida prati jata sitne ribe; kada se hrani pri površini, dobro je varalicom proći uz rub aktivnosti. U moru oko ostrva žive i skuša i lokarda.
Među ostalim vrstama su rumbac, trlja, koju zovu i bradač, te oslić. U priobalnom ribolovu zanimljivi su cipal i ušata, a prisutna je i srdela. Od glavonožaca se love lignja, sipa i hobotnica; za prve dvije posebno vrijedi sačekati smjenu dana i noći.
Kako se peca
Sa stjenovite obale može se pecati tokom odlaska na more, a plaže dolaze u obzir izvan kupališne sezone. Sa lučkih molova peca se tamo gdje nema posebnih zabrana i gdje se ne ometa plovidba. Za čekanje ribe pri dnu koriste se odmet, odnosno ferma sa olovnim otežanjem, dok ribolov na plovak omogućava da se mamac zadrži iznad dna i prati svaki dodir.
Poseban način lova orada sa mola jeste slobodna tunja bez olova i plovka, sa jednom udicom. Koristi se palenta skuvana prethodne noći, bijeli i raženi hljeb, kao i komadići pilećih prsa; opisan je i najlon debljine 0,40 mm. Bez otežanja mamac sporije tone, pa strunu treba pratiti pažljivo i ostaviti joj da se slobodno odmotava kada riba ponese zalogaj.
Varaličarenje sa obale usmjereno je na brancina i plavu ribu, uz silikonske varalice i plastične voblere. Za brancina se obično isplati tiši prilaz i zabacivanje uz obalu, naročito u svitanje i pred mrak. Varaličar promjenom brzine i kratkim zastojima može provjeriti da li riba radije uzima mirniji ili življi mamac.
Iz čamca se uz odgovarajuću dozvolu kančenicom love arbun, kantar i fratar. Mamac se drži blizu dna, a olovno otežanje prilagođava se tome koliko struja odnosi strunu. Laka i teška panula koriste se za zubaca, brancina, gofa i palamidu; pri vođenju je važno pratiti dubinu i izbjeći zapinjanje pribora.
U širem morskom pojasu Kvarnera organizuju se namjenski izleti za lov velike ribe, usmjereni na plavoperajnu tunu i igluna. Koriste se panulanje i ribolov iz plovila koje slobodno pluta.
Skosavanje glavonožaca obavlja se sa obale i iz plovila, u suton i noću tokom jeseni i zime. Za lignju i sipu koriste se peškafondi, lignjarice i skosavice. Poslije podizanja mamca treba ostaviti kratku pauzu u propadanju i održavati kontakt sa strunom, jer se uzimanje često osjeti samo kao dodatna težina. Podvodni ribolov na dah puškom obavlja se uz sportsku dozvolu.
Pristup vodi
Lakši prilaz moru je na zapadnoj i sjevernoj obali, oko Malinske, Njivica, Omišlja, grada Krka i Puntarske drage, gdje su obale niske i blage. Istočna i jugoistočna strana prema Vinodolskom i Velebitskom kanalu izrazito je krševita i strma, a veliki dio obale nije pristupačan pješice sa kopna.
Za dolazak automobilom postoje javna parkirališta blizu luka u gradu Krku, Puntu i Baški, kao i u Malinskoj i Njivicama. Takva parkirališta postoje i u Šilu i Omišlju. U tim naseljima i lukama nalaze se rampe za porinuće čamaca, uređena pristaništa i komunalni vezovi.
Pravila i dozvole
Prema opštim pravilima u Hrvatskoj za 2026. godinu, za ribolov sa obale i iz plovila potrebna je rekreacijska ili sportska dozvola. Lica mlađa od 14 godina mogu bez dozvole obavljati rekreacijski ribolov odmetom sa jednim povrazom, sa štapom ili bez njega. Prema starijim podacima, rekreacijske dozvole kupuju se preko elektronske prodavnice Ministarstva poljoprivrede ili ovlašćenih posrednika, a sportske izdaju klubovi članovi HSSRM-a, uz člansku kartu saveza i kluba.
Za 2026. godinu dozvola za 1 dan košta 10,00 €, za 3 dana 25,00 €, a za 7 dana 45,00 €. Godišnja rekreacijska dozvola za osobe od 18 do 65 godina iznosi 66,36 €. Tokom 2025. godine cijene su bile 7,96 € za 1 dan, 19,91 € za 3 dana i 39,82 € za 7 dana, dok je dozvola do 150 dana za punoljetne iznosila 99,54 €. Godišnja rekreacijska dozvola za osobe od 18 do 65 godina koštala je 66,36 €, a za maloljetne i penzionere odnosno starije od 65 godina 13,27 €. Godišnja sportska dozvola za punoljetne iznosila je 46,45 €, uz 10,00 € za članstvo u HSSRM-u i članarinu lokalnom društvu.
Uz godišnju dozvolu, posebne dozvole su 2025. godine iznosile po 26,54 € za stajaći parangal i za vrše, a 13,27 € za osti i ribolov uz vještačku rasvjetu. Dozvole za lov velike ribe tada su koštale 15,93 € za 1 dan, 39,82 € za 3 dana i 79,63 € za 7 dana.
Za zaljev Klimno predviđena je zabrana odnosno poseban režim ribolova u zaštićenom području ili posebnom staništu. Opšta prostorna ograničenja zabranjuju ribolov na manje od 200 m od ribogojilišta i 100 m od uzgajališta školjaka. U lučkim akvatorijima smije se pecati samo na mjestima gdje lučka uprava to izričito dopusti.
Podvodni ribolov puškom dopušten je isključivo u sportskom ribolovu, uz zabranu korišćenja aparata sa komprimovanim vazduhom. Prema pravilu za 2026. godinu dopušten je samo od izlaska do zalaska sunca. Udičarski ribolov sa obale i iz plovila dopušten je noću, dok je za ribolov uz vještačko svjetlo potrebna posebna dozvola. Ograničenja rasvjete iz 2017. i 2024. godine dopuštaju po plovilu najviše 40 W za sijalicu sa užarenom niti, 30 W za halogenu i 10 W za LED rasvjetu.
Prema opštim pravilima iz 2023. godine, lovostaj za kavalu traje od 15. maja do 15. jula, za kirnje od 1. jula do 31. avgusta, a za lampugu od 1. januara do 14. avgusta. Za jastoga i hlapa traje od 1. septembra do 15. maja. Za oradu, brancina, zubaca i kantar nije propisan lovostaj. Ulov igluna, iglana, dugokrile tune i jegulje u sportskom i rekreacijskom ribolovu zabranjen je, osim uz posebne dozvole i kvote.
Dnevno je prema pravilu za 2026. godinu dopušteno uloviti i sakupiti do 5 kg riba i drugih morskih organizama po ribolovcu; granica se smije premašiti samo za masu jedne jedinke kojom se prelazi 5 kg. Pravilo iz 2023. godine nalaže označavanje zadržane ribe dubokim odsijecanjem donjeg dijela repne peraje odmah nakon ulova. Zadržani glavonošci označavaju se zarezivanjem glave među očima, uz izuzetak živog mamca do 20 cm dužine plašta.
Najmanje lovne mjere iz 2023. godine iznose 25 cm za brancina, 20 cm za oradu i 30 cm za zubaca. Za gofa je mjera 35 cm, za kantara, fratra i pica po 18 cm, za šarga 23 cm, a za arbuna 15 cm. Hobotnica mora imati najmanje 1 kg. Za škrpinu su za 2023. godinu navedene mjere od 25 ili 30 cm.