Zlatni karaš živi u mirnim, obraslim vodama, a Stari Begej u Srbiji izdvaja se kao dobar izbor za potragu. Najbolje ga je tražiti tokom toplijeg dela godine, naročito ujutru i predveče. Najčešće se lovi na plovak, uz mamac ponuđen pri dnu ili tik iznad njega. Sitne gliste, crvići i hlebna sredina pouzdani su početni izbori.
Ukratko
- Tipična težina
- 0,1–0,6 kg
- Rekord
- 3 kg
Kako prepoznati
- Telo je visoko, bočno spljošteno i prekriveno krupnim ljuskama.
- Bokovi su najčešće zlatnožuti do bronzani, a leđa tamnosmeđa ili zelenkasta.
- Usta su mala i nemaju brkove, za razliku od šarana.
- Spoljna ivica dugog leđnog peraja blago je ispupčena, dok je kod babuške uglavnom ravna ili udubljena.
- Repno peraje je plitko usečeno, sa zaobljenijim kracima.
Kako loviti
Ribolov na plovak najbolje odgovara tihom lovu uz trsku i rubove podvodnog bilja. Koristi osetljiv plovak, lagan pribor i malu udicu, a mamac namesti tik iznad mulja ili tako da ga blago dodiruje. Sačekaj jasan pokret plovka, jer karaš često najpre samo ispituje zalogaj. Fider je koristan kada se riba hrani dalje od obale: biraj laganu hranilicu i malo primame, kako ne bi zasitio ribu. U oba slučaja važniji su miran prilaz i precizno zabacivanje nego često premeštanje pribora.
Na šta loviti
Sitna glista je odlična kada karaš traži hranu po mekom dnu, jer se pomera i lako privlači pažnju. Crvići odgovaraju njegovim malim ustima i omogućavaju nežnu prezentaciju. Hlebna sredina ili mekano testo korisni su kada bolje prihvata biljne zalogaje. Zrno kuvanog kukuruza može izdvojiti krupnije primerke, ali nije uvek najbolji izbor za sitnijeg karaša. Primamljuj štedljivo, sitnom primamom koja ne pravi obilan tepih hrane.
Gde loviti
Traži mirne rukavce, bare i jezera sa trskom, lokvanjima i muljevitim dnom. Posebno su zanimljivi prolazi kroz rastinje i granica otvorene vode i biljnog pojasa. Stari Begej u Srbiji izdvaja se kao voda u kojoj je zlatni karaš čest. Kraljevac u Srbiji i Bosut u Hrvatskoj takođe su među vodama u kojima je zabeležen; na njima prednost daj zaklonjenim, slabo protočnim delovima, a ne otvorenoj struji.
U kuhinji
Meso zlatnog karaša je blago i ukusno, ali sadrži mnogo sitnih kostiju, pa priprema i jelo traže pažnju. Najčešće se priprema prženjem ili pečenjem, a pažljivo zasecanje očišćene ribe olakšava pripremu sitnijih primeraka. Riba iz muljevitih voda ponekad ima izražen miris koji umanjuje kvalitet ukusa.
O ribi
Kiseonik
Zlatni karaš izuzetno dobro podnosi manjak rastvorenog kiseonika. To mu omogućava opstanak u zaraslim, plitkim vodama u kojima mnoge druge ribe teško opstaju. Ipak, ta otpornost ne znači da mu svaka zapuštena ili zagađena voda odgovara.
Ishrana
Hranu pronalazi pretražujući dno i površinu podvodnog bilja. Jede sitne vodene beskičmenjake, njihove larve, biljne delove i organski materijal. Često se kreće polako i hrani bez upadljivih znakova na površini, pa mirno mesto ne mora biti i prazno mesto.
Mrest
Mresti se u toplijem delu godine, kada se ikra lepi za vodeno bilje. Razmnožavanje može da se odvija u više navrata, a zarasli plićaci pružaju zaklon mlađi. Očuvana podvodna vegetacija zato ima važnu ulogu tokom njegovog životnog ciklusa.
Zahlađenje
Sa zahlađenjem postaje manje aktivan i povlači se ka dnu, gde provodi duge periode uz veoma usporen metabolizam. Česta zabluda je da je svaka žućkasta riba nalik karašu upravo zlatni karaš. Boja zavisi od staništa i nije dovoljna za sigurno razlikovanje od babuške; oblik leđnog peraja i građa tela korisniji su znaci.
Vode u kojima se nalazi
- Stari Begej (Srbija)
- Beljanska bara (Srbija)
- Bilećko jezero (Bosna i Hercegovina)
- Bosut (Hrvatska)
- Čepel (Srbija)
- Čik (Srbija)
- Finzula (Hrvatska)
- Jezava (Srbija)
- Jezero Lepenica (Hrvatska)
- Kraljevac (Srbija)
- Kruščičko jezero (Hrvatska)
- Lika (Hrvatska)