Kesega nastanjuje mirnije tokove velikih reka, rukavce i otvorene delove jezera, a u Srbiji je česta u Jezavi. Najbolje se lovi tokom toplijeg dela godine, naročito ujutru i predveče, kada jato aktivno traži hranu. Dobro uzima sitne crviće i larve komaraca ponuđene na plovak, a može se loviti i fiderom. Ako nema ugriza pri dnu, mamac treba podići jer se često hrani u vodenom stubu.
Ukratko
- Tipična težina
- 0,15–0,5 kg
- Rekord
- 2,2 kg
Kako prepoznati
- Telo je bočno jako spljošteno, izduženije i manje visoko nego kod deverike.
- Leđa su sivoplava, bokovi srebrnasti, a trbuh svetao.
- Usta su mala, usmerena koso nagore i bez brkova.
- Podrepno peraje je izrazito dugo, dok je leđno kratko.
- Rep je duboko usečen, sa donjim krakom nešto dužim od gornjeg.
Kako loviti
Ribolov na plovak je naročito pogodan jer omogućava da se mamac ponudi na različitim dubinama i pronađe sloj u kojem se jato zadržava. U blagoj struji pustite mamac da prolazi prirodno, bez naglog zadržavanja. Fider je dobar izbor na mirnijim rečnim deonicama i u akumulacijama, uz lagan pribor, sitnu udicu i osetljiv vrh. Prihranjujte odmereno i redovno: cilj je da zadržite jato, a ne da ga zasitite. Ugrizi mogu biti kratki i nežni, pa reagujte blagim podizanjem štapa.
Na šta loviti
Sitni crvići su praktičan prvi izbor jer se lako postavljaju na malu udicu i dobro odgovaraju njenim sitnim ustima. Larve komaraca su naročito korisne kada riba oprezno uzima hranu, a mogu poslužiti i mali komadići tanke gliste. Za prihranu koristite finu, rastresitu smešu sa malo živih mamaca. Kada se kesega hrani iznad dna, korisna je smeša koja pri propadanju ostavlja blag oblak sitnih čestica.
Gde loviti
Tražite:
- šire, mirnije deonice reka,
- rubove glavne struje,
- rukavce povezane sa tokom,
- otvorenu vodu akumulacija.
Kesega se često zadržava u jatu dalje od same obale, pa su prelazi između mirne vode i blagog strujanja dobra početna mesta. U Srbiji je česta u Jezavi, a živi i u Savi i Đerdapskom jezeru. U Hrvatskoj se nalazi u Biđu. Položaj jata može se menjati tokom dana, zbog čega vredi pretraživati različite slojeve vode.
U kuhinji
Meso kesege je blagog ukusa, ali ima dosta sitnih kostiju, što je glavni nedostatak pri jelu. Najčešće se priprema prženjem, uz pažljivo čišćenje i plitko zasecanje bokova. Priprema nije naročito složena, ali odvajanje kostiju zahteva strpljenje.
O ribi
Jatna riba
Kesega je izrazito jatna riba. Jedan ulov zato često znači da je u blizini još riba, ali se celo jato može brzo pomeriti. Boravak u grupi pomaže joj da pronađe hranu i ranije uoči opasnost, dok joj bočno spljošteno telo omogućava lako menjanje pravca u zbijenom jatu.
Prirodna hrana
Važan deo njene prirodne hrane čine sitni planktonski račići. Uzima i larve vodenih insekata i druge sitne beskičmenjake. Nije strogo vezana za pretraživanje podloge: položaj hrane u vodi snažno utiče na to gde će se zadržavati i koliko će biti dostupna ribolovcu.
Mresti se
Mresti se u proleće, u plićim priobalnim delovima sa potopljenim biljem i drugim pogodnim podlogama. Lepljiva ikra pričvršćuje se za podlogu, a roditelji je ne čuvaju. Mlade ribe u početku koriste zaklonjenije delove vode, gde nalaze sitnu hranu.
Toplijeg dela godine
Tokom toplijeg dela godine kesega se više kreće i prati raspored hrane. Sa zahlađenjem se povlači u dublje, mirnije delove i slabije se hrani. Česta ribolovačka greška je da se zbog sličnosti sa deverikom uporno traži samo uz dno, iako joj način ishrane omogućava da dugo boravi znatno iznad njega.
Vode u kojima se nalazi
- Jezava (Srbija)
- Batlavsko jezero (Kosovo)
- Biđ (Hrvatska)
- Brzava (Srbija)
- Đerdapsko jezero (Srbija)
- Jezero Ćelije (Srbija)
- Porečka reka (Srbija)
- Ribnica (Srbija)
- Sava (Srbija)