Porečka reka u Srbiji, u oblasti Đerdapa, sa proširenim ušćem poznatim kao Porečki zaliv, ribolovna je voda za smuđa, soma, šarana i štuku. Peca se sa obale i iz čamca; prema starijim pravilima potrebna je dozvola, a u zalivu je ribolov iz čamca zabranjen od 1. februara do 15. juna.

Veličina
Dužina u regionu 24,7 km

O vodi

Porečka reka je slatkovodna reka čije se prošireno ušće otvara u Porečki zaliv. Donji tok i ceo zaliv nalaze se u Nacionalnom parku „Đerdap“, koji je ujedno UNESCO Geopark Đerdap. Ušće je na usporu akumulacije HE „Đerdap I“, na približno 68 do 69 m nadmorske visine.

Prema starijim podacima, sam tok od sastavaka Šaške reke i Crnajke dug je od 23 do 24,7 km, a površina sliva kreće se od 455 km² za uži tok do 538 km² sa sastavnicama. Sa dužom sastavnicom reka ima oko 50 km.

Prema starijim podacima, rečni deo je plitak i leti mu znatno opada vodostaj, dok je zaliv prirodno plodište i rastilište mlađi, pa se riblji fond zaliva i donjeg toka pretežno obnavlja prirodnim putem. Za pecaroša su zato rečni deo i prošireno ušće različita mesta za traženje ribe, naročito pri letnjoj maloj vodi.

Porečka reka
Izvor: fotografija sa interneta

Donjim tokom i zalivom, u okviru ribarskog područja „Đerdap“, upravlja JP „Nacionalni park Đerdap“. Uzvodno od granice parka reka pripada ribarskom području „Mlava“, kojim upravlja JP „Srbijašume“. Prilazi ušću i zalivu nalaze se kod Mosne, Porečkog mosta i vikend naselja Obljaga Mare.

Ribe u vodi

U zalivu i donjem toku žive smuđ i smuđ kamenjar, a među krupnijim ribama koje privlače pecaroše su som, šaran i štuka. Smuđa obično vredi tražiti uz dno i prelaze dubine, naročito kada svetlo oslabi, dok se som često aktivira pri zamućenju i promeni vodostaja. Šaran se obično hrani po dnu mirnijih delova, a štuka plen vreba iz zaklona i često dobro grize u hladnijoj vodi.

Porečka reka
Izvor: fotografija sa interneta

Bucov takođe živi u zalivu i donjem toku. Kada juri sitnu ribu pri površini, varaličaru više znači da prati gde se plen rasipa nego da uporno baca na isto mesto. Deverika i babuška su lovina za mirniji ribolov pri dnu; jato deverike se često zadržava na hranjenom mestu ako se primama dodaje odmereno.

Zaliv i donji tok nastanjuju i tolstolobik, kesega i šljivonosa. Bodorka i klen žive i ovde i u gornjem toku. Klen obično koristi zaklon i granicu mirnije i brže vode, pa mu treba prići tiho i bez senke preko mesta na kojem se hrani.

Mrena je prisutna u zalivu i donjem toku, dok se u gornjem toku javlja mrenka ili mrena, uz krkušu. U zalivu i donjem toku živi i strogo zaštićena kečiga, a među strogo zaštićenim ribama ove vode su i vretenari.

Porečka reka
Izvor: fotografija sa interneta

Kako se peca

Sa obale se peca duž Porečkog zaliva i oko mosta, a moguć je i ribolov iz čamca. > Prema starijim pravilima, u zalivu je ribolov iz čamca zabranjen od 1. februara do 15. juna.

Fiderom se u zalivu lovi bela riba, naročito deverika i babuška. Koriste se crvići, gliste i šećerac, uz primamu u hranilici. Za početak je korisnije precizno zabacivanje na isto mesto nego obilno hranjenje, a hranilicu treba prilagoditi struji tako da ne kotrlja sistem po dnu. Uz obalu se peca i na plovak, na belu ribu i klena; mamac treba voditi prirodno, bez nepotrebnog zatezanja.

Porečka reka
Izvor: fotografija sa interneta

U mirnijim zonama zaliva šaran se lovi na dubinku, kukuruzom i boilama. Kod takvog šaranskog ribolova važno je da mamac ostane pravilno predstavljen na dnu i da se pribor ne pomera pri svakom dodiru sitnije ribe.

Za smuđa se koristi muvanje, odnosno vođenje montiranog svežeg ili zaleđenog kedera, često preko karolinskog sistema. Varaličarenje je usmereno na smuđa, bucova i soma: primenjuju se džigovanje silikonskim varalicama i povlačenje voblera. Pri džigovanju je važno održati osećaj dodira sa dnom, a težinu glave prilagoditi dubini i struji.

Tolstolobik se ciljano lovi sistemom sa pampurom i tabletama tehoplanktona, na dubinama od oko 1,8 do 2 metra. Kod ovog ribolova mamac i udice treba da budu pravilno postavljeni u oblaku hrane, bez kačenja ribe za telo.

Porečka reka
Izvor: fotografija sa interneta

Pristup vodi

Automobilom se prilazi regionalnim putem Beograd–Negotin preko Rudne Glave i Klokočevca, koji prolazi duž reke i zaliva. Uz vodu vodi i obalni drumski pravac Donji Milanovac–Mosna–Porečki most.

Ušću i zalivu može se prići u zoni naselja Mosna i kod Porečkog mosta. Pristup zalivu postoji i kod vikend naselja Obljaga Mare.

Porečka reka
Izvor: fotografija sa interneta

Pravila i dozvole

Prema starijim pravilima, za rekreativni ribolov obavezna je dozvola. Dobija se u prostorijama JP „Nacionalni park Đerdap“ u Donjem Milanovcu, organizacionim jedinicama JP „Srbijašume“ i preko ovlašćenih ribolovačkih klubova i udruženja. Donji tok i ceo zaliv nalaze se u Nacionalnom parku „Đerdap“ i pripadaju ribarskom području „Đerdap“, dok tok uzvodno od granice parka pripada području „Mlava“.

Za NP „Đerdap“ godišnja dozvola je 2024. koštala 6.000 dinara, dnevna 1.300 dinara, a višednevna do sedam dana 2.600 dinara. Godišnja dozvola je i 2025. iznosila 6.000 dinara. Cenovnik za 2026. predviđa godišnju dozvolu od 7.000 dinara, dnevnu od 1.300 dinara i višednevnu do sedam dana od 2.600 dinara; za 2027. godišnja iznosi 7.000 dinara.

Za područje „Mlava“ redovna godišnja dozvola po cenovnicima za 2026. i 2027. iznosi 9.000 dinara. Za starije od 65 godina, žene i lica sa invaliditetom od 60% do 80% iznosi 4.500 dinara, a za lica sa invaliditetom od 80% i više i mlađe od 18 godina 800 dinara. Dnevna dozvola za 2026. iznosi 1.300 dinara, a višednevna 2.600 dinara.

Porečka reka
Izvor: fotografija sa interneta

U Porečkom zalivu potpuno je zabranjen privredni ribolov, a rekreativni ribolov iz čamca zabranjen je od 1. februara do 15. juna. Opšta pravila za otvorene ribolovne vode zabranjuju rekreativni ribolov od 21:00 do 03:00 tokom letnjeg računanja vremena, odnosno od 18:00 do 05:00 tokom zimskog računanja vremena. Zabranjeni su mreže, vrše, parangali, samolovke, harpuni i podvodne puške, kao i upotreba eksploziva, električne struje i otrova te grabuljanje, odnosno kačenje ribe za telo.

Prema opštoj Naredbi iz 2015. sa izmenama iz 2018. godine, trajno je zabranjen ulov kečige, morune i dunavske jesetre. Zabrana obuhvata i linjaka, zlatnog karaša, čikova i crnku, kao i malog i velikog vretenara. Prema pravilima iz 2015. godine, lovostaj štuke traje od 1. februara do 31. marta, a bucova od 15. aprila do 15. juna. Opšti dnevni ulov ograničen je na do 5 kg ribe plus jedan krupniji ili kapitalni primerak.

Izvori