Jezerska zlatovčica živi prvenstveno u hladnim jezerima, gde se zadržava u slojevima bogatim kiseonikom. U toplom delu godine češće se traži dublje, dok se po hladnijem vremenu može približiti obali. Najizgledniji trenuci su rano jutro, predveče i oblačni dani. Lovi se manjim voblerima, leptirima, veštačkim mušicama i glistama.
Ukratko
- Tipična težina
- 0,2–1 kg
Kako prepoznati
- Telo je izduženo, sa sitnim ljuskama i malim masnim perajem iza leđnog.
- Leđa su tamna, a bokovi nose svetle, žućkaste ili ružičaste pege.
- Trbuh može biti srebrnast, žućkast ili narandžast, naročito kod mužjaka pred mrest.
- Prednji rubovi grudnih, trbušnih i podrepnog peraja jasno su beli.
- Za razliku od potočne pastrmke, na bokovima preovlađuju svetle pege na tamnijoj podlozi.
Kako loviti
Varaličarenje je dobar izbor kada treba pronaći jato: manjim voblerom ili leptirom pretražuj različite slojeve, uz mirno vođenje i kratke zastoje. Ne zadržavaj se samo uz obalu ako je površinski sloj zagrejan. Mušičarenje je naročito zanimljivo kada se riba podigne za insektima, a potapajuće mušice mogu se ponuditi i ispod površine. Dubinski ribolov glistom ima smisla na prelazima ka dubljoj vodi; mamac ponudi tako da ne ostane sakriven među kamenjem.
Na šta loviti
Manji vobleri koji oponašaju sitnu ribu odgovaraju krupnijim zlatovčicama, naročito kada se hrane ribom. Leptiri su korisni za pretraživanje vode jer bljeskom i vibracijom privlače pažnju. Gliste su prirodan zalogaj koji se može ponuditi blizu dna. Za mušičarenje biraj nimfe i imitacije vodenih insekata, a kada se na površini vidi uzimanje hrane, prilagodi mušicu insektima koje riba tada skuplja.
Gde loviti
Traži hladna, bistra jezera sa dovoljno kiseonika, kamenitim obalama i pristupom dubljoj vodi. Jezerska zlatovčica živi u Crnom jezeru i Trnovačkom jezeru u Crnoj Gori. Za ribolov su zanimljivi prelazi iz plićeg u dublji deo, podvodne kosine i mesta na kojima se skuplja sitna hrana. Položaj ribe menja se tokom godine, pa je izbor sloja vode često važniji od samog izbora mamca.
U kuhinji
Meso je nežno, prijatnog i blagog ukusa, a boja mu zavisi od ishrane. Ceni se pečeno u rerni ili kratko pripremljeno u tiganju, sa malo začina koji ne prikrivaju njegov ukus. Priprema nije zahtevna, ali meso lako izgubi sočnost ako se predugo zagreva. Kod sitnijih primeraka treba pažljivo odvojiti kosti.
O ribi
Ishrana
Ishrana jezerske zlatovčice veoma je prilagodljiva. Uzima sitne vodene beskičmenjake, larve insekata i životinjski plankton, dok krupniji primerci mogu sve više prelaziti na sitnu ribu. Zato u istom jezeru ne moraju svi primerci tražiti hranu na istom mestu niti reagovati na isti mamac.
Mrest
Mrest se uglavnom odvija tokom hladnijeg dela godine, na šljunkovitoj i kamenitoj podlozi kroz koju voda može da struji. Ženka polaže ikru u pripremljeno udubljenje među kamenčićima. Razvoj ikre traje dugo u hladnoj vodi, a tek izlegla mlađ u početku koristi hranljive rezerve iz žumančane kese.
Boja
Boja ove ribe nije stalna osobina. Menja se sa staništem, ishranom i polnom zrelošću, a mužjaci u vreme razmnožavanja mogu dobiti izrazito obojen trbuh i donji deo bokova. Bledunjav primerak zato ne mora pripadati drugoj vrsti: za prepoznavanje su važniji raspored pega i izgled peraja nego sama jačina boje.
Populacije
Populacije iz različitih jezera mogu se znatno razlikovati po rastu, izgledu i načinu ishrane. Oskudnija hrana često znači sporiji rast i sitnije odrasle ribe, dok povoljniji uslovi omogućavaju krupnije primerke. Zbog toga iskustvo sa jednog jezera ne treba bez prilagođavanja prenositi na drugo.
Vode u kojima se nalazi
- Ramsko jezero (Bosna i Hercegovina)
- Veliko Plivsko jezero (Bosna i Hercegovina)
- Biogradsko jezero (Crna Gora)
- Crno Jezero (Crna Gora)
- Drina (Srbija)
- Jezero Kozjak (Hrvatska)
- Kapetanovo jezero (Crna Gora)
- Klinje (Bosna i Hercegovina)
- Rikavačko jezero (Crna Gora)
- Salakovačko jezero (Bosna i Hercegovina)
- Trnovačko jezero (Crna Gora)
- Uvac (Srbija)
Mamci
Gaga, Gliste, Leptiri, Vobleri