Žutski kanal u Hrvatskoj, između obala Žuta i Kornata, morska je voda na kojoj se peca uglavnom iz brodice, a ponegdje i sa obale. Prema starijim pravilima, potrebna je dozvola, dok unutar Nacionalnog parka Kornati važi poseban režim. Među ribama su lampuga, palamida, orada i zubatac.
O vodi
Žutski kanal pruža se između krševitih, strmih i nenaseljenih obala Žuta i Kornata. Pristupa mu se s mora, pa se ribolov gotovo u potpunosti odvija iz brodice. Pojedine uvale ipak imaju pristupačne dijelove obale, manje molove i privezišta sa kojih se može zabaciti.
Kanal je dug oko 7 do 8 morskih milja, odnosno oko 13 km, a dubina dostiže 77 m. Širina se kreće od 0,5 do 1,5 morskih milja; u metrima se navodi raspon od 700 do 2.200 m. Za pecaroša je to voda na kojoj se izbor mjesta i način spuštanja mamca znatno mijenjaju između obale i dubljih dijelova kanala.
Jugozapadna obala kanala graniči s Nacionalnim parkom Kornati, proglašenim 1980. godine. Položaj u odnosu na granice parka važan je pri izboru mjesta za ribolov, jer unutar njih važe posebne dozvole i ograničenja.
Ribe u vodi
Lampuga u jesen prolazi kroz kanal tokom migracija i tada je zanimljiva lovina za površinski ribolov. Obično se traži pri površini, naročito oko plutajućih predmeta i tamo gdje se sitna riba razbježava. Brže vođenje varalice uz promjene ritma često bolje izazove napad nego jednolično povlačenje.
Palamida, lokarda i šarun takođe žive u ovom akvatoriju. Palamida se obično traži uz jata sitne ribe, a varaličaru vrijedi da prati komešanje na površini. Lokarda i šarun mogu lijepo da rade na sitnije varalice; kada nema udarca pri vrhu, korisno je pretražiti i dublji sloj.
Uz obalu i dno zanimljive su orada, odnosno komarča, brancin i zubatac. Orada obično pretražuje dno u potrazi za hranom, pa mamac treba položiti mirno i ne žuriti s kontrom na prvo pipkanje. Brancin često prilazi pliće pri slabijem svjetlu, dok se zubatac obično traži uz kamenite prelaze i promjene dubine, uz pažljivo vođenje mamca blizu dna.
U kanalu se love i lignje. Najčešće ih vrijedi tražiti pri slabijem svjetlu, a skosavicu voditi smjenom trzaja i pauza: udarac često dođe upravo dok mamac tone.
Kako se peca
Glavnina ribolova odvija se iz brodice duž kanala. Sa obale se peca u pojedinim pristupačnim dijelovima uvala Podmuravnjak, Bodovac i Jagodnja, kao i sa manjih improvizovanih molova i privezišta.
Za palamide i druge predatore koji se hrane pri površini koriste se varaličarenje i laki džiging, uz džig varalice od oko 30 grama. Kada riba radi pri vrhu, varalicu treba voditi kroz sloj u kojem se hrani, a ne odmah puštati na dno. Jesenji prolazak lampuga donosi i sezonski površinski ribolov, uz življe povlačenje i kratke promjene brzine.
Lokarda i šarun love se ultralakim ribolovom, malim silikonskim varalicama bez sopstvene akcije. Njima pokret daje pecaroš vrhom štapa, pa su sitni trzaji i kontrolisano propadanje korisniji od samog ravnomjernog namotavanja.
Kančenica i odmet služe za pridneni ribolov, dok se panulom mamac povlači za plovilom. Koriste se keder, komadići ribe, lignja i veliki morski crv. Pri lovu uz dno težinu olova treba prilagoditi tako da mamac ostaje u željenom sloju, a da se dodir ribe i dalje osjeti na priboru.
Lignjolov se obavlja skosavicama i peškafondom, a praktikuje se i noću. Postoji i noćni lov uz lampu na plovilu, ali je upotreba rasvjete vezana za poseban režim dozvole za lov ostima ili kukom za glavonošce, opisan u pravilima.
Pristup vodi
Žutskom kanalu pristupa se isključivo plovilom. Okolne obale su krševite i strme, a na licu mjesta nema drumske infrastrukture, parkinga ni spusta za čamce. Na ostrvu Žutu nalazi se ACI marina Žut.
Za ribolov sa obale pristupačne su pojedine pozicije u uvalama Podmuravnjak, Bodovac i Jagodnja, do kojih se dolazi plovilom. U tim uvalama koriste se i manji improvizovani molovi i privezišta.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, za rekreativni i sportski ribolov sa obale ili iz plovila potrebna je dozvola, koja se kupuje elektronski preko stranice Uprave ribarstva ili preko ovlašćenih udruženja i klubova HSSRM-a. Djeca mlađa od 14 godina mogu bez dozvole loviti odmetom s jednim povrazom. Cijene dozvola u Hrvatskoj iznose 10 EUR za jedan dan, 25 EUR za tri dana i 45 EUR za sedam dana; godišnja rekreativna dozvola za punoljetne osobe do 65 godina iznosi 66,36 EUR, uz posebne popuste za penzionere i starije osobe.
Unutar granica Nacionalnog parka Kornati potrebne su posebne dozvole i primjenjuju se stroge kvote, a u zonama stroge zaštite parka ribolov je zabranjen. Opšta pravila u Hrvatskoj zabranjuju ribolov na udaljenosti do 200 m od ribogojilišta, do 100 m od uzgajališta školjaka i u lukama izvan označenih mjesta. Zabranjena je i prodaja ulova.
Lovostaj za kavalu traje od 15. maja do 15. jula, za kirnje od 1. jula do 31. avgusta, a za lampugu od 1. januara do 14. avgusta. Ulov velikih rakova je zabranjen, dok je dozvoljeni ulov morskih pasa i volina nula primjeraka.
Noću su dozvoljeni ribolov udičarskim alatima i lignjolov, a podvodni ribolov puškom je zabranjen. Vještačka rasvjeta dozvoljena je samo uz posebnu godišnju dozvolu za lov ostima ili kukom za glavonošce, do 40 W za klasičnu, 30 W za halogenu ili 10 W za LED rasvjetu po plovilu.
Dnevno se po ribolovcu može zadržati do 5 kg ribe i drugih morskih organizama, uvećano za masu jedne trofejne ribe koja prelazi tu granicu. Dodatno ograničenje je najviše dvije hobotnice ili jedna kirnja dnevno po ribolovcu.
Najmanja lovna mjera za brancina je 25 cm, za oradu 20 cm, a za zubaca 30 cm. Za gofa iznosi 35 cm, za palamidu 40 cm i za škrpinu 25 cm, dok je za hobotnicu najmanja dozvoljena masa 1 kg. Manji primjerci moraju se odmah živi vratiti u more.