Žirjanski kanal je morski prolaz na spoljašnjem rubu šibenskog arhipelaga u Hrvatskoj, između Žirja, Kakna i Kaprija. Peca se pretežno iz plovila, uz dozvolu za sportski ili rekreacijski ribolov prema pravilima za 2026. Među ribama su zubatac, škaram, orada i škarpina.
O vodi
Žirjanski kanal, poznat i kao Canale di Zuri, pruža se između Žirja i ostrva Kakna, Kaprija i pripadajućih ostrvaca, na spoljašnjem rubu šibenskog arhipelaga. Dug je oko 13 km, odnosno oko 7 morskih milja, širok od 1 do 1,5 morske milje, a more dostiže dubinu od 76 m. Podvodni brakovi, grebeni i prelazi dubina daju mu ribolovni karakter: u samom prolazu preovlađuje ribolov iz plovila, dok su obale i pristani susjednih ostrva mjesta za pecanje s kopna.
Akvatorijem upravlja Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva preko Uprave ribarstva. Na Kapriju djeluje Sportski klub za ribolov na moru „Gaun“. Pomorski propisi na ovom području uređuju ograničenja plovidbe teretnim brodovima preko 500 GT i prevoznicima opasnih tereta.
Ribe u vodi
Zubatac se u kanalu sreće oko podvodnih brakova i grebena, pa je zanimljiva lovina za pecaroša koji traži ribu uz promjenu dubine. Obično se drži tvrdog dna i njegovih rubova, a rano jutro i predvečerje dobri su periodi za pokušaj. Navodno su 2024. godine podvodni ribolovci ovdje lovili zubace od 5 do 6 kg.
Škaram, odnosno barakuda, još je jedan predator ovog akvatorijuma. Najčešće ga vrijedi tražiti uz rubove jata sitne ribe, naročito u slabijem svjetlu. Orada, poznata i kao komarča, obično uzima hranu pri dnu; za nju je važnije mirno predstaviti mamac nego stalno premještati pribor.
Kavala, koju zovu i vrana, i škarpina vezuju ribolovnu priču za zaklone i kamenito dno. Kavala se obično traži uz rupe i procjepe, dok škarpina plijen vreba iz zasjede, pa pribor treba voditi blizu dna i računati na zapinjanje.
Kanalom prolaze i pelagične ribe. Srdela i inćun kreću se u jatima, a otvoreniji vodeni sloj koriste i šnjur, lokarda i bukva.
Kako se peca
U samom kanalu pretežno se peca iz plovila. Panula se koristi za zubaca: povlačni povraz vodi se tako da prati lovnu dubinu, a pažnju vrijedi usmjeriti na rubove brakova i promjene reljefa. Kod ovakvog ribolova kontrola pribora blizu dna važnija je od samog pređenog puta.
Odmet i kančenica služe za ribolov pri dnu. Osjetljiv vrh štapa ili neposredan osjećaj povraza u ruci pomažu da se prepozna griz, a težinu olova treba prilagoditi tako da pribor zadržava dodir s dnom. S obale susjednih ostrva takođe se peca, uključujući pristane i rive u luci Muna i luci Kaprije.
Podvodni ribolov na dah odvija se na podvodnim brakovima i prelazima dubina. Koriste se plitka čeka, šuljanje i lov u padu, ali i duboka čeka na dubinama preko 15 m. Takve dubine traže iskustvo i pouzdanog partnera koji prati zaron.
Pristup vodi
S kopna se u kanal dolazi plovilom iz pravca Šibenika, Vodica, Tribunja ili Murtera. Moguće je krenuti i sa susjednih ostrva, sa Žirja, Kaprija ili Kakna.
Za pecanje s obale i pristana dostupna je luka Muna na Žirju. Na Kapriju se tako peca u uvali sv. Petra, odnosno luci Kaprije.
Pravila i dozvole
Za sportski i rekreacijski ribolov na moru u Hrvatskoj potrebna je dozvola prema pravilima za 2026. Rekreacijske dozvole kupuju se preko internet prodavnice Uprave ribarstva, u ispostavama Ministarstva ili kod ovlašćenih zastupnika. Sportske dozvole izdaju udruženja i klubovi članice HSSRM-a, uz obaveznu člansku kartu saveza. U 2026. jednodnevna dozvola košta 10 EUR, trodnevna 25 EUR, a sedmodnevna 45 EUR. Godišnja rekreacijska dozvola za odrasle do 65 godina košta 66,36 EUR; godišnja sportska za istu starosnu grupu košta 46,45 EUR, uz člansku kartu HSSRM-a od 10 EUR za punoljetne osobe. Djeca mlađa od 14 godina mogu u 2026. pecati bez dozvole odmetom s jednim povrazom, sa štapom ili bez njega.
Prema starijim opštim pravilima za morski ribolov u Hrvatskoj, noćni ribolov udičarskim alatima je dopušten, dok je podvodni ribolov podvodnom puškom zabranjen od zalaska do izlaska sunca. Pravilima za 2026. zabranjeni su eksplozivi, hemijska sredstva i mrežni alati bez privredne povlastice, kao i autonomni ronilački aparati u podvodnom ribolovu.
Dopušteno je zadržati najviše 5 kg ribe i drugih morskih organizama po ribolovcu dnevno, uz mogućnost uvećanja ukupne mase za masu jedne trofejne ribe.
